ࡱ;  -    !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  FMicrosoft Word-Dokument MSWordDocWord.Document.89ql.Oh+'0, p x 24@bj9@$堾@ji @" korisnikMIRONormalA4 - OO} [llDefaultA$dh$a$1$ *$/B*OJQJCJmH sH PJ^JaJ_HtHnHrR4r Heading 13@& & FT^T]`$d$a$;OJQJCJmH sH 5nn Heading 23@& & F7^7]`$d$a$;OJQJmH sH 5BB Heading 3@& & F<$;5@@ Heading 4@& & F<$5VV Heading 5@& & F$d ~4 B*phmHsH5VV Heading 6@& & F$d ~4 B*phmHsH5JJ Heading 7@& & F$dCJmHsH5JJ Heading 8@& & F$dCJmHsH5J J Heading 9 @& & F$dCJ mHsH5BA@BAbsatz-Standardschriftart** WW8Num1z0OJQJ** WW8Num2z0OJQJ** WW8Num3z0OJQJ*!* WW8Num4z0OJQJ*1* WW8Num5z0OJQJ*A* WW8Num9z0OJQJ,Q, WW8Num10z0OJQJ*a* WW8Num13z065:q: WW8Num15z0OJQJCJ6>*5:: WW8Num16z0OJQJCJ6>*5,, WW8Num19z0OJQJ,, WW8Num21z0OJQJ:: WW8Num25z0OJQJCJ6>*500 WW8Num26z0 OJQJCJ,, WW8Num27z0OJQJ:: WW8Num30z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num31z0 CJ65,, WW8Num33z0OJQJ,, WW8Num39z0OJQJ0!0 WW8Num40z0 OJQJCJ,1, WW8Num41z0OJQJ.A. WW8Num42z0 CJ65,Q, WW8Num43z0OJQJ:a: WW8Num46z0OJQJCJ6>*5,q, WW8Num48z0OJQJ,, WW8Num50z0OJQJ00 WW8Num51z0 OJQJCJ,, WW8Num53z0OJQJ,, WW8Num56z0OJQJ,, WW8Num58z0OJQJ:: WW8Num59z0OJQJCJ6>*500 WW8Num62z0 OJQJCJ.. WW8Num63z0 CJ65,, WW8Num66z0OJQJ,, WW8Num68z0OJQJ,!, WW8Num70z0OJQJ010 WW8Num72z0 OJQJCJ,A, WW8Num75z0OJQJ,Q, WW8Num76z0OJQJ,a, WW8Num77z0OJQJ,q, WW8Num78z0OJQJ00 WW8Num80z0 OJQJCJ,, WW8Num81z0OJQJ,, WW8Num82z0OJQJ** WW8Num83z065,, WW8Num84z0OJQJ,, WW8Num85z0OJQJ:: WW8Num86z0OJQJCJ6>*5:: WW8Num87z0OJQJCJ 6>*5** WW8Num89z065,, WW8Num92z0OJQJ:!: WW8Num93z0OJQJCJ6>*5,1, WW8Num95z0OJQJ,A, WW8Num97z0OJQJ0Q0 WW8Num98z0 OJQJCJ.a. WW8Num99z0 CJ65.q. WW8Num100z0OJQJ.. WW8Num103z0OJQJ.. WW8Num106z0OJQJ.. WW8Num108z0OJQJ.. WW8Num110z0OJQJ<< WW8Num111z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num112z0OJQJ.. WW8Num114z0OJQJ.. WW8Num115z0OJQJ.. WW8Num118z0OJQJ\\ WW8Num120z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*5.!. WW8Num121z0OJQJ.1. WW8Num128z0OJQJ.A. WW8Num129z0OJQJ.Q. WW8Num131z0OJQJ.a. WW8Num135z0OJQJ0q0 WW8Num142z0 CJ6522 WW8Num146z0 OJQJCJ.. WW8Num147z0OJQJ.. WW8Num151z0OJQJ.. WW8Num151z1OJQJ.. WW8Num151z2OJQJ.. WW8Num151z3OJQJ.. WW8Num154z0OJQJ<< WW8Num155z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num156z0OJQJ.. WW8Num157z0OJQJ2!2 WW8Num161z0 OJQJ>*<1< WW8Num162z0OJQJCJ6>*52A2 WW8Num163z0 OJQJCJ.Q. WW8Num164z0OJQJ0a0 WW8Num168z0 CJ65.q. WW8Num169z0OJQJ.. WW8Num170z0OJQJ.. WW8Num171z0OJQJ.. WW8Num175z0OJQJ\\ WW8Num176z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*5.. WW8Num179z0OJQJ.. WW8Num180z0OJQJ.. WW8Num181z0OJQJ.. WW8Num185z0OJQJ.. WW8Num188z0OJQJ.. WW8Num189z0OJQJ.!. WW8Num192z0OJQJ.1. WW8Num193z0OJQJ.A. WW8Num196z0OJQJ2Q2 WW8Num198z0 OJQJCJ0a0 WW8Num199z0 CJ65<q< WW8Num201z0OJQJCJ6>*5<< WW8Num202z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num205z0OJQJ.. WW8Num209z0OJQJ.. WW8Num211z0OJQJ.. WW8Num212z0OJQJ<< WW8Num213z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num215z0OJQJ,, WW8Num218z065.. WW8Num219z0OJQJ.. WW8Num220z0OJQJ.!. WW8Num226z0OJQJ.1. WW8Num228z0OJQJ.A. WW8Num230z0OJQJ.Q. WW8Num232z0OJQJ.a. WW8Num235z0OJQJ<q< WW8Num237z0OJQJCJ 6>*500 WW8Num240z0 CJ65.. WW8Num241z0OJQJ<< WW8Num243z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num245z0OJQJ22 WW8Num246z0 OJQJCJ.. WW8Num247z0OJQJ<< WW8Num249z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num252z0OJQJ* * WW8Num254z0>*. . WW8Num256z0OJQJ<! < WW8Num257z0OJQJCJ6>*5<1 < WW8Num258z0OJQJCJ6>*5.A . WW8Num259z0OJQJ.Q . WW8Num260z0OJQJ.a . WW8Num263z0OJQJ.q . WW8Num264z0OJQJ< < WW8Num267z0OJQJCJ6>*52 2 WW8Num270z0 OJQJCJ. . WW8Num273z0OJQJ. . WW8Num275z0OJQJ. . WW8Num276z0OJQJ. . WW8Num277z0OJQJ. . WW8Num280z0OJQJ. . WW8Num281z0OJQJ< < WW8Num285z0OJQJCJ6>*5. . WW8Num286z0OJQJ<! < WW8Num289z0OJQJCJ6>*5.1 . WW8Num292z0OJQJ.A . WW8Num299z0OJQJ,Q , WW8Num300z065.a . WW8Num301z0OJQJ.q . WW8Num303z0OJQJ. . WW8Num304z0OJQJ< < WW8Num312z0OJQJCJ6>*5. . WW8Num313z0OJQJ. . WW8Num316z0OJQJ. . WW8Num320z0OJQJ. . WW8Num322z0OJQJ. . WW8Num323z0OJQJ. . WW8Num324z0OJQJ. . WW8Num325z0OJQJ< < WW8Num326z0OJQJCJ6>*5.! . WW8Num329z0OJQJ21 2 WW8Num331z0 OJQJCJ2A 2 WW8Num332z0 OJQJCJ.Q . WW8Num333z0OJQJ*a * WW8Num334z152q 2 WW8Num338z0 OJQJCJ. . WW8Num339z0OJQJ2 2 WW8Num340z0 OJQJCJ. . WW8Num342z0OJQJ. . WW8Num344z0OJQJ< < WW8Num346z0OJQJCJ6>*5. . WW8Num348z0OJQJ. . WW8Num350z0OJQJ. . WW8Num351z0OJQJ2 2 WW8Num352z0 OJQJCJ. . WW8Num353z0OJQJ<! < WW8Num354z0OJQJCJ6>*5.1 . WW8Num356z0OJQJ.A . WW8Num357z0CJ52Q 2 WW8Num358z0 OJQJCJ<a < WW8Num359z0OJQJCJ6>*5.q . WW8Num360z0OJQJ. . WW8Num361z0OJQJ. . WW8Num365z0OJQJ. . WW8Num367z0OJQJ. . WW8Num369z0OJQJ< < WW8Num370z0OJQJCJ6>*5. . WW8Num372z0OJQJ. . WW8Num378z0OJQJ0 0 WW8Num379z0 CJ65. . WW8Num383z0OJQJ. . WW8Num384z0OJQJ.! . WW8Num387z0OJQJ.1 . WW8Num387z1OJQJ.A . WW8Num387z2OJQJ.Q . WW8Num387z3OJQJ.a . WW8Num389z0OJQJ.q . WW8Num390z0OJQJ. . WW8Num391z0OJQJ* * WW8Num394z052 2 WW8Num400z0 OJQJCJ< < WW8Num401z0OJQJCJ6>*5. . WW8Num402z0OJQJ. . WW8Num403z0OJQJ< < WW8Num404z0OJQJCJ6>*52 2 WW8Num405z0 OJQJCJ.. WW8Num407z0OJQJ.. WW8Num409z0OJQJ.!. WW8Num412z0OJQJ<1< WW8Num413z0OJQJCJ6>*5.A. WW8Num414z0OJQJ.Q. WW8Num420z0OJQJ.a. WW8Num422z0OJQJ2q2 WW8Num423z0 OJQJCJ.. WW8Num425z0OJQJ22 WW8Num427z0 OJQJCJ22 WW8Num428z0 OJQJCJ** WW8Num429z05<< WW8Num434z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num435z0OJQJ<< WW8Num438z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num439z0OJQJ.. WW8Num440z0OJQJ<< WW8Num441z0OJQJCJ6>*5.!. WW8Num442z0OJQJ<1< WW8Num443z0OJQJCJ6>*5<A< WW8Num444z0OJQJCJ6>*5.Q. WW8Num445z0OJQJ.a. WW8Num446z0OJQJ.q. WW8Num448z0OJQJ.. WW8Num449z0OJQJ.. WW8Num450z0OJQJ22 WW8Num452z0 OJQJCJ<< WW8Num453z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num455z0OJQJ.. WW8Num457z0OJQJ.. WW8Num460z0OJQJ.. WW8Num461z0OJQJ.. WW8Num462z0OJQJ.. WW8Num463z0OJQJ.!. WW8Num465z0OJQJ.1. WW8Num466z0OJQJ:A: WW8Num467z0B*phCJ >*5.Q. WW8Num470z0OJQJ.a. WW8Num475z0OJQJ.q. WW8Num476z0OJQJ.. WW8Num477z0OJQJ.. WW8Num482z0OJQJ.. WW8Num483z0OJQJ<< WW8Num488z0OJQJCJ 6>*5.. WW8Num492z0OJQJ.. WW8Num494z0OJQJ.. WW8Num499z0OJQJ.. WW8Num502z0OJQJ<< WW8Num504z0OJQJCJ6>*522 WW8Num509z0 OJQJCJ.!. WW8Num510z0OJQJ212 WW8Num511z0 OJQJCJ.A. WW8Num513z0OJQJ<Q< WW8Num516z0OJQJCJ6>*5.a. WW8Num517z0OJQJ2q2 WW8Num518z0 OJQJCJ.. WW8Num520z0OJQJ.. WW8Num521z0OJQJ.. WW8Num522z0OJQJ.. WW8Num525z0OJQJ<< WW8Num531z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num534z0OJQJ66 WW8Num536z0S*7CJ65<< WW8Num542z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num543z0OJQJ22 WW8Num546z0 OJQJCJ<!< WW8Num548z0OJQJCJ6>*5.1. WW8Num549z0OJQJ.A. WW8Num553z0OJQJ.Q. WW8Num555z0OJQJ.a. WW8Num559z0OJQJ.q. WW8Num560z0OJQJ.. WW8Num563z0OJQJ.. WW8Num564z0OJQJ<< WW8Num565z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num567z0OJQJ.. WW8Num570z0OJQJ22 WW8Num571z0 OJQJCJ** WW8Num572z0500 WW8Num573z0 CJ6522 WW8Num576z0 OJQJCJ.. WW8Num578z0OJQJ0!0 WW8Num579z0 CJ>*5.1. WW8Num581z0OJQJ.A. WW8Num582z0OJQJ<Q< WW8Num583z0OJQJCJ6>*5.a. WW8Num584z0OJQJ.q. WW8Num586z0OJQJ00 WW8Num587z0 CJ6522 WW8Num588z0 OJQJCJ.. WW8Num589z0OJQJ<< WW8Num590z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num593z0OJQJ.. WW8Num596z0OJQJ.. WW8Num598z0OJQJ.. WW8Num599z0OJQJ.. WW8Num600z0OJQJ.. WW8Num600z1OJQJ.!. WW8Num600z2OJQJ.1. WW8Num602z0OJQJ2A2 WW8Num603z0 OJQJCJ<Q< WW8Num605z0OJQJCJ6>*5.a. WW8Num607z0OJQJ.q. WW8Num609z0OJQJ.. WW8Num611z0OJQJ.. WW8Num612z0OJQJ.. WW8Num616z0OJQJ** WW8Num619z05<< WW8Num620z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num623z0OJQJ.. WW8Num626z0OJQJ22 WW8Num628z0 OJQJCJ.. WW8Num633z0OJQJ.. WW8Num636z0OJQJ<!< WW8Num637z0OJQJCJ6>*5<1< WW8Num639z0OJQJCJ6>*5.A. WW8Num640z0OJQJ.Q. WW8Num641z0OJQJ.a. WW8Num642z0OJQJ<q< WW8Num643z0OJQJCJ6>*5<< WW8Num644z0OJQJCJ6>*5<< WW8Num646z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num650z0OJQJ.. WW8Num651z0OJQJ.. WW8Num652z0OJQJ.. WW8Num653z0OJQJ.. WW8Num653z1OJQJ.. WW8Num653z2OJQJ.. WW8Num653z3OJQJ22 WW8Num655z0 OJQJCJ2!2 WW8Num661z0 OJQJCJ616 WW8Num664z0S*7CJ65.A. WW8Num665z0OJQJ.Q. WW8Num668z0OJQJ.a. WW8Num669z0OJQJ2q2 WW8Num671z0 OJQJCJ.. WW8Num672z0OJQJ.. WW8Num675z0OJQJ.. WW8Num676z0OJQJ.. WW8Num677z0OJQJ.. WW8Num678z0OJQJ22 WW8Num679z0 OJQJCJ.. WW8Num680z0OJQJ.. WW8Num686z0OJQJ.. WW8Num687z0OJQJ.. WW8Num688z0OJQJ.!. WW8Num689z0OJQJ.1. WW8Num690z0OJQJ.A. WW8Num691z0OJQJ.Q. WW8Num692z0OJQJ.a. WW8Num693z0OJQJ.q. WW8Num695z0OJQJ.. WW8Num696z0OJQJ22 WW8Num698z0 OJQJCJ00 WW8Num699z0 CJ65.. WW8Num701z0OJQJ.. WW8Num702z0OJQJ.. WW8Num704z0OJQJ.. WW8Num705z0OJQJ.. WW8Num706z0OJQJ.. WW8Num715z0OJQJ00 WW8Num717z0 CJ65.!. WW8Num718z0OJQJ.1. WW8Num720z0OJQJ.A. WW8Num721z0OJQJ2Q2 WW8Num723z0 OJQJCJ2a2 WW8Num725z0 OJQJCJ2q2 WW8Num728z0 OJQJCJ<< WW8Num729z0OJQJCJ6>*5<< WW8Num731z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num732z0OJQJ22 WW8Num735z0 OJQJCJ.. WW8Num736z0OJQJ22 WW8Num737z0 OJQJCJ** WW8Num744z06.. WW8Num746z0OJQJ.. WW8Num747z0OJQJ.. WW8Num748z0OJQJ.!. WW8Num751z0OJQJ.1. WW8Num752z0OJQJ*A* WW8Num754z15.Q. WW8Num755z0OJQJ2a2 WW8Num756z0 OJQJCJ.q. WW8Num757z0OJQJ.. WW8Num759z0OJQJ\\ WW8Num761z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*5<< WW8Num762z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num766z0OJQJ.. WW8Num768z0OJQJ.. WW8Num769z0OJQJ22 WW8Num770z0 OJQJCJ.. WW8Num771z0OJQJ.. WW8Num773z0OJQJ.. WW8Num776z0OJQJ.!. WW8Num777z0OJQJ.1. WW8Num778z0OJQJ0A0 WW8Num780z0 CJ65.Q. WW8Num782z0OJQJ.a. WW8Num783z0OJQJ<q< WW8Num784z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num785z0OJQJ.. WW8Num787z0OJQJ.. WW8Num792z0OJQJ<< WW8Num793z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num794z0OJQJ<< WW8Num796z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num797z0OJQJ<< WW8Num798z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num803z0OJQJ.. WW8Num807z0OJQJ.!. WW8Num810z0OJQJ.1. WW8Num812z0OJQJ.A. WW8Num818z0OJQJ.Q. WW8Num820z0OJQJ.a. WW8Num821z0OJQJ2q2 WW8Num823z0 OJQJCJ.. WW8Num825z0OJQJ,, WW8Num826z065.. WW8Num828z0OJQJ.. WW8Num829z0OJQJ<< WW8Num830z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num831z0OJQJ.. WW8Num832z0OJQJ22 WW8Num835z0 OJQJCJ.. WW8Num838z0OJQJ** WW8Num842z06.!. WW8Num843z0OJQJ212 WW8Num845z0 OJQJCJ<A< WW8Num846z0OJQJCJ6>*5.Q. WW8Num847z0OJQJ.a. WW8Num848z0OJQJ<q< WW8Num854z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num856z0OJQJ.. WW8Num856z1OJQJ.. WW8Num856z2OJQJ.. WW8Num859z0OJQJ22 WW8Num861z0 OJQJCJ.. WW8Num866z0OJQJ.. WW8Num867z0OJQJ.. WW8Num868z0OJQJ.. WW8Num870z0OJQJ.. WW8Num875z0OJQJ<!< WW8Num876z0OJQJCJ6>*5.1. WW8Num877z0OJQJ.A. WW8Num879z0OJQJ.Q. WW8Num882z0OJQJ,a, WW8Num883z065.q. WW8Num887z0OJQJ<< WW8Num889z0OJQJCJ6>*522 WW8Num893z0 OJQJCJ.. WW8Num894z0OJQJ<< WW8Num895z0B*OJQJCJ65.. WW8Num901z0OJQJ.. WW8Num903z0OJQJ00 WW8Num904z0 CJ65<< WW8Num911z0OJQJCJ6>*5<< WW8Num912z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num913z0OJQJ.!. WW8Num914z0OJQJ.1. WW8Num917z0OJQJ\A\ WW8Num920z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*5.Q. WW8Num921z0OJQJ2a2 WW8Num923z0 OJQJCJ.q. WW8Num925z0OJQJ.. WW8Num926z0OJQJ<< WW8Num932z0OJQJCJ6>*500 WW8Num937z0 CJ65.. WW8Num939z0OJQJ.. WW8Num940z0OJQJ.. WW8Num942z0OJQJ<< WW8Num946z0OJQJCJ6>*5.. WW8Num947z0OJQJ.. WW8Num948z0OJQJ.. WW8Num950z0OJQJ.!. WW8Num952z0OJQJ212 WW8Num953z0 OJQJCJ.A. WW8Num954z0OJQJ<Q< WW8Num957z0OJQJCJ6>*5.a. WW8Num962z0OJQJ.q. WW8Num963z0OJQJ.. WW8Num965z0OJQJ.. WW8Num966z0OJQJ<< WW8Num968z0OJQJCJ6>*5** WW8Num972z06.. WW8Num973z0OJQJ.. WW8Num974z0OJQJ.. WW8Num978z0OJQJ00 WW8Num981z0 CJ65. . WW8Num982z0OJQJ2 2 WW8Num983z0 OJQJCJ<! < WW8Num984z0OJQJCJ6>*521 2 WW8Num986z0 OJQJCJ,A , WW8Num987z06>*<Q < WW8Num990z0OJQJCJ6>*5.a . WW8Num993z0OJQJ.q . WW8Num995z0OJQJ4 4 WW8Num1001z0 OJQJCJ> > WW8Num1004z0OJQJCJ6>*54 4 WW8Num1005z0 OJQJCJ0 0 WW8Num1007z0OJQJ> > WW8Num1008z0OJQJCJ6>*5, , WW8Num1010z050 0 WW8Num1018z0OJQJ^ ^ WW8Num1019z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50!0 WW8Num1020z0OJQJZ!Z WW8Num1021z02:;B*S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50!!0 WW8Num1024z0OJQJ01!0 WW8Num1028z0OJQJ>A!> WW8Num1030z0OJQJCJ6>*54Q!4 WW8Num1031z0 OJQJ>*2a!2 WW8Num1033z0 CJ650q!0 WW8Num1035z0OJQJ0!0 WW8Num1039z0OJQJ<!< WW8Num1040z0B*phCJ >*50!0 WW8Num1042z0OJQJ>!> WW8Num1043z0OJQJCJ6>*54!4 WW8Num1044z0 OJQJCJ0!0 WW8Num1045z0OJQJ4!4 WW8Num1046z0 OJQJCJ4!4 WW8Num1048z0 OJQJCJ2"2 WW8Num1049z0 CJ650"0 WW8Num1051z0OJQJ0!"0 WW8Num1052z0OJQJ01"0 WW8Num1054z0OJQJ0A"0 WW8Num1056z0OJQJ>Q"> WW8Num1060z0OJQJCJ6>*5.a". WW8Num1062z065,q", WW8Num1064z060"0 WW8Num1066z0OJQJ0"0 WW8Num1067z0OJQJ4"4 WW8Num1068z0 OJQJCJ4"4 WW8Num1070z0 OJQJCJ4"4 WW8Num1071z0 OJQJCJ0"0 WW8Num1073z0OJQJ4"4 WW8Num1077z0 OJQJCJ0"0 WW8Num1079z0OJQJ0#0 WW8Num1080z0OJQJ.#. WW8Num1081z065>!#> WW8Num1082z0OJQJCJ6>*541#4 WW8Num1083z0 OJQJCJ^A#^ WW8Num1084z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50Q#0 WW8Num1087z0OJQJ0a#0 WW8Num1088z0OJQJ0q#0 WW8Num1089z0OJQJ.#. WW8Num1090z0650#0 WW8Num1091z0OJQJ0#0 WW8Num1094z0OJQJ>#> WW8Num1095z0OJQJCJ6>*5.#. WW8Num1096z065>#> WW8Num1099z0OJQJCJ6>*5,#, WW8Num1101z050#0 WW8Num1102z0OJQJ0$0 WW8Num1104z0OJQJ>$> WW8Num1106z0OJQJCJ6>*5,!$, WW8Num1110z0601$0 WW8Num1111z0OJQJ0A$0 WW8Num1112z0OJQJ0Q$0 WW8Num1115z0OJQJ.a$. WW8Num1116z065.q$. WW8Num1117z065>$> WW8Num1119z0OJQJCJ6>*50$0 WW8Num1124z0OJQJ.$. WW8Num1125z0650$0 WW8Num1127z0OJQJ0$0 WW8Num1128z0OJQJ>$> WW8Num1129z0OJQJCJ6>*5^$^ WW8Num1132z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50$0 WW8Num1133z0OJQJ0%0 WW8Num1136z0OJQJ0%0 WW8Num1137z0OJQJ>!%> WW8Num1138z0OJQJCJ6>*541%4 WW8Num1139z0 OJQJCJ0A%0 WW8Num1142z0OJQJ0Q%0 WW8Num1143z0OJQJ>a%> WW8Num1146z0OJQJCJ6>*5>q%> WW8Num1147z0OJQJCJ6>*54%4 WW8Num1151z0 OJQJCJ0%0 WW8Num1153z1OJQJ4%4 WW8Num1154z0 OJQJCJ0%0 WW8Num1155z0OJQJ2%2 WW8Num1156z0 CJ650%0 WW8Num1158z0OJQJ4%4 WW8Num1161z0 OJQJCJ0%0 WW8Num1164z0OJQJ0&0 WW8Num1165z0OJQJ4&4 WW8Num1170z0 OJQJCJ0!&0 WW8Num1173z0OJQJ>1&> WW8Num1176z0OJQJCJ6>*54A&4 WW8Num1177z0 OJQJCJ0Q&0 WW8Num1178z0OJQJ>a&> WW8Num1179z0OJQJCJ6>*50q&0 WW8Num1182z0OJQJ0&0 WW8Num1187z0OJQJ4&4 WW8Num1190z0 OJQJCJ.&. WW8Num1198z065^&^ WW8Num1199z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50&0 WW8Num1201z0OJQJ>&> WW8Num1203z0OJQJCJ6>*5.&. WW8Num1204z0654&4 WW8Num1205z0 OJQJCJ0'0 WW8Num1206z0OJQJ0'0 WW8Num1211z0OJQJ0!'0 WW8Num1215z0OJQJ>1'> WW8Num1216z0OJQJCJ6>*52A'2 WW8Num1217z0 CJ652Q'2 WW8Num1220z0 CJ650a'0 WW8Num1221z0OJQJ0q'0 WW8Num1223z0OJQJ0'0 WW8Num1224z0OJQJ0'0 WW8Num1226z0OJQJ0'0 WW8Num1227z0OJQJ0'0 WW8Num1230z0OJQJ0'0 WW8Num1231z0OJQJ0'0 WW8Num1232z0OJQJ0'0 WW8Num1233z0OJQJ0'0 WW8Num1237z0OJQJ0(0 WW8Num1238z0OJQJ0(0 WW8Num1242z0OJQJ4!(4 WW8Num1244z0 OJQJCJ01(0 WW8Num1245z0OJQJ0A(0 WW8Num1248z0OJQJ.Q(. WW8Num1263z0650a(0 WW8Num1264z0OJQJ0q(0 WW8Num1265z0OJQJ0(0 WW8Num1267z0OJQJ0(0 WW8Num1268z0OJQJ0(0 WW8Num1270z0OJQJ>(> WW8Num1271z0OJQJCJ6>*50(0 WW8Num1277z0OJQJ0(0 WW8Num1281z0OJQJ0(0 WW8Num1289z0OJQJ0(0 WW8Num1292z0OJQJ>)> WW8Num1293z0OJQJCJ6>*50)0 WW8Num1294z0OJQJ0!)0 WW8Num1295z0OJQJ01)0 WW8Num1297z0OJQJ4A)4 WW8Num1298z0 OJQJCJ0Q)0 WW8Num1302z0OJQJ.a). WW8Num1303z0650q)0 WW8Num1307z0OJQJ,), WW8Num1308z064)4 WW8Num1309z0 OJQJCJ0)0 WW8Num1311z0OJQJ^)^ WW8Num1315z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*5>)> WW8Num1316z0OJQJCJ 6>*50)0 WW8Num1318z0OJQJ0)0 WW8Num1319z0OJQJ>)> WW8Num1320z0OJQJCJ6>*50*0 WW8Num1322z0OJQJ0*0 WW8Num1324z0OJQJ0!*0 WW8Num1325z0OJQJ>1*> WW8Num1327z0OJQJCJ6>*5>A*> WW8Num1328z0OJQJCJ6>*50Q*0 WW8Num1332z0OJQJ0a*0 WW8Num1333z0OJQJ,q*, WW8Num1335z0CJ 4*4 WW8Num1336z0 OJQJCJ4*4 WW8Num1340z0 OJQJCJ>*> WW8Num1341z0OJQJCJ6>*50*0 WW8Num1344z0OJQJ0*0 WW8Num1345z0OJQJ0*0 WW8Num1348z0OJQJ0*0 WW8Num1349z0OJQJ0*0 WW8Num1352z0OJQJ2+2 WW8Num1353z0 CJ658+8 WW8Num1354z0S*7CJ650!+0 WW8Num1355z0OJQJ,1+, WW8Num1356z050A+0 WW8Num1357z0OJQJ0Q+0 WW8Num1358z0OJQJ,a+, WW8Num1360z060q+0 WW8Num1362z0OJQJ0+0 WW8Num1364z0OJQJ.+. WW8Num1365z0650+0 WW8Num1366z0OJQJ0+0 WW8Num1367z0OJQJ2+2 WW8Num1368z0 CJ650+0 WW8Num1370z0OJQJ0+0 WW8Num1371z0OJQJ0+0 WW8Num1372z0OJQJ0,0 WW8Num1374z0OJQJ>,> WW8Num1379z0OJQJCJ6>*50!,0 WW8Num1381z0OJQJ41,4 WW8Num1385z0 OJQJCJ0A,0 WW8Num1386z0OJQJ0Q,0 WW8Num1388z0OJQJ0a,0 WW8Num1389z0OJQJ,q,, WW8Num1390z050,0 WW8Num1391z0OJQJ>,> WW8Num1392z0OJQJCJ6>*50,0 WW8Num1394z0OJQJ0,0 WW8Num1396z0OJQJ0,0 WW8Num1399z0OJQJ0,0 WW8Num1400z0OJQJ4,4 WW8Num1403z0 OJQJCJ,,, WW8Num1404z050-0 WW8Num1411z0OJQJ0-0 WW8Num1412z0OJQJ4!-4 WW8Num1413z0 OJQJCJ01-0 WW8Num1414z0OJQJ0A-0 WW8Num1415z0OJQJ0Q-0 WW8Num1416z0OJQJ,a-, WW8Num1417z0>*>q-> WW8Num1421z0OJQJCJ6>*5>-> WW8Num1424z0OJQJCJ 6>*50-0 WW8Num1426z0OJQJ0-0 WW8Num1429z0OJQJ0-0 WW8Num1433z0OJQJ0-0 WW8Num1435z0OJQJ0-0 WW8Num1436z0OJQJ^-^ WW8Num1437z05:;B*8S*7H*EHCJOJQJCJ69>*50-0 WW8Num1439z0OJQJ0.0 WW8Num1440z0OJQJ2.2 WW8Num1443z0 CJ65>!.> WW8Num1444z0OJQJCJ6>*501.0 WW8Num1446z0OJQJ>A.> WW8Num1448z0OJQJCJ6>*50Q.0 WW8Num1450z0OJQJ4a.4 WW8Num1451z0 OJQJCJ2q.2 WW8Num1454z0 CJ650.0 WW8Num1455z0OJQJ0.0 WW8Num1459z0OJQJ0.0 WW8Num1460z0OJQJ0.0 WW8Num1461z0OJQJ4.4 WW8Num1463z0 OJQJCJ0.0 WW8Num1465z0OJQJ0.0 WW8Num1466z0OJQJ>.> WW8Num1471z0OJQJCJ6>*54/4 WW8Num1476z0 OJQJCJ>/> WW8Num1479z0OJQJCJ6>*50!/0 WW8Num1482z0OJQJ>1/> WW8Num1484z0OJQJCJ6>*5>A/> WW8Num1485z0OJQJCJ6>*50Q/0 WW8Num1487z0OJQJ0a/0 WW8Num1491z0OJQJ>q/> WW8Num1493z0OJQJCJ6>*50/0 WW8Num1496z0OJQJ2/2 WW8Num1498z0 CJ65>/> WW8Num1499z0OJQJCJ6>*50/0 WW8Num1501z0OJQJ8/8 WW8Num1502z0B*phCJ >*4/4 WW8Num1503z0 OJQJCJ0/0 WW8Num1507z0OJQJ>/> WW8Num1509z0OJQJCJ6>*5>0> WW8Num1511z0OJQJCJ 6>*5000 WW8Num1517z0OJQJ0!00 WW8Num1518z0OJQJ2102 WW8Num1519z0 CJ65>A0> WW8Num1520z0OJQJCJ6>*5.Q0. WW8Num1521z0650a00 WW8Num1523z0OJQJ0q00 WW8Num1524z0OJQJ000 WW8Num1525z0OJQJ000 WW8Num1525z1OJQJ000 WW8Num1525z2OJQJ000 WW8Num1525z3OJQJ000 WW8Num1526z0OJQJ000 WW8Num1527z0OJQJ000 WW8Num1530z0OJQJ000 WW8Num1531z0OJQJ010 WW8Num1532z0OJQJ010 WW8Num1535z0OJQJ.!1. WW8Num1537z0650110 WW8Num1541z0OJQJ0A10 WW8Num1545z0OJQJ>Q1> WW8Num1547z0OJQJCJ6>*50a10 WW8Num1548z0OJQJ0q10 WW8Num1549z0OJQJ010 WW8Num1551z0OJQJ010 WW8Num1552z0OJQJ010 WW8Num1553z0OJQJ010 WW8Num1556z0OJQJ>1> WW8Num1564z0OJQJCJ6>*5010 WW8Num1566z0OJQJ010 WW8Num1567z0OJQJ010 WW8Num1572z0OJQJ020 WW8Num1573z0OJQJ020 WW8Num1574z0OJQJ0!20 WW8Num1575z0OJQJ>12> WW8Num1577z0OJQJCJ6>*50A20 WW8Num1581z0OJQJ0Q20 WW8Num1582z0OJQJ0a20 WW8Num1583z0OJQJ@q2@ WW8NumSt16z0S*7OJQJCJ65424 WW8NumSt19z0 OJQJCJ020 WW8NumSt22z0OJQJ424 WW8NumSt29z0 OJQJCJ020 WW8NumSt39z0OJQJ020 WW8NumSt67z0OJQJ020 WW8NumSt69z0OJQJ020 WW8NumSt77z0OJQJ222 WW8NumSt104z0OJQJ232 WW8NumSt579z0OJQJ232 WW8NumSt592z0OJQJ2!32 WW8NumSt621z0OJQJ@13@ WW8NumSt641z0OJQJCJ6>*5@A3@ WW8NumSt645z0OJQJCJ6>*5@Q3@ WW8NumSt710z0OJQJCJ6>*5@a3@ WW8NumSt714z0OJQJCJ6>*5<q3< WW8NumSt776z0OJQJCJ65434 WW8NumSt791z0 CJ65434WW8NumSt1015z0OJQJ434WW8NumSt1073z0OJQJ838WW8NumSt1140z0 OJQJCJ434WW8NumSt1142z0OJQJ434WW8NumSt1283z0OJQJB3BWW8NumSt1330z0OJQJCJ6>*5434WW8NumSt1828z0OJQJ<4<WW-Zadani font odlomka&)44& Page Number,(4!4,Line numbering:414:Footnote CharactersH*@4A4@WW-Referenca komentaraCJ.BR4. Text body Ex4/b44ListFh^h]`@r4@Caption Gxx $CJ6^J aJ]&4&IndexH $^J FR4FHeading Ix$OJ QJ CJPJ ^J aJ00 Contents 2 J y HH Contents 3"K^]` y HH Contents 4"L^]` y << Contents 1Mxx y 5(4(TekstNdh@, 4,Footer O 9r ,5,Header P 9r R5RWW-Obi an tekstQd$a$OJQJCJmH sH H"5HCrtica"Re^e]` hmHsHF25FLopticeS^]`1$mHsHJB5JStyle2(T^]`hdh5"R5"Normal2UJb5JStyle1(V^];`;hdh5:!5r5:BrojW^]V`V F5F_)X^]0`0d$a$1$mH sH RR WW-Opis slikeYxxd$a$CJmH sH 5J5JWW-Tijelo teksta 2Zd CJmHsH\5\WW-Tijelo teksta 3[d B*phCJmHsH(5(Footnote\CJP5PWW-Tekst komentara]d$a$ CJmH sH d5dWW-Tijelo teksta 21 ^^]`d CJmHsH@5@ WW-Popis 2_^]`@6@ WW-Popis 3`8^8]`@6@ WW-Popis 4a^]`@"6@ WW-Popis 5b^]`(( WW-PozdravcDB6D WW-Zavraetakd^]`XR6XWW-Grafi ke oznake"eh^h]` h\b6\WW-Grafi ke oznake 2"f^]` \r6\WW-Grafi ke oznake 3"g8^8]` 8\6\WW-Grafi ke oznake 4"h^]` \6\WW-Grafi ke oznake 5"i^]` X6XWW-Nastavak popisa"jh^h]`x\6\WW-Nastavak popisa 2"k^]`x\6\WW-Nastavak popisa 3"l8^8]`x\6\WW-Nastavak popisa 4"m^]`x\6\WW-Nastavak popisa 5"n^]`x060Inside Addresso@>7@Titlep<$a$OJQJCJ 5KH:JR4:Subtitleq<$a$OJQJ0Q4"70Reference Linerh27hWW-Tijelo teksta s^]`dB*phCJmHsHfB7fWW-Tijelo teksta1 t^]`dB*phmHsHbR7bWW-Tijelo teksta 212 u^]`dmHsHZCb7ZText body indent v^]`dmHsH<r7<TESTO10wdOJ QJ CJmHsHL7LSTIL_1x^]7`7OJQJCJmH sH 8778STIL_2y^]`^57^LIST_2(ze^e]`x$a$OJQJCJmH sH >*4Q474Table Contents{ $D77D Table Heading | $$a$ 65]\L tb$;nL_m~6D-/2JS}ġ$F2Nj@h an."v:$>H@BDF\IKMO.RTV"Y[](`^b0>lXșdW`      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNO ^  b$8',.>35<8\;P>BDIK(O(TVTX"\N`fcxgkntZpt nv!,R7AGHI\III4J\JJKKKDLLLnMMNNNRTVXdrirf}D”Zl\~Խz" j*bN" B#2+4tA|IU_`vVz~NF`vfޞXҟ:vrڢBΣ&j p64X\ "   d<^NgtZޗ8d$P(8DQ\jrԆ^&&CZSXkz؅. BZ%1EbNRxX_hg,zބBDv$PPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmno !!      !!""##$$%%&&''(())**++,,--..//00112233445566778899::;;<<==>>??@@AABBCCDDEEFFGGHHIIJJKKLLMMNNOOPPQQRRSSTTUUVVWWXXYYZZ[[\\]]^^__``aabbccddeeffgghhiijjkkllmmnnooppqqrrssttuuvvwwxxyyzz{{||}}~~xx)0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........  OJQJ-  OJQJ-".d"d.."...p"p.... P P  .....    ...... `....... J`J........ 88.........  OJQJ-].]..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ ............55...YY....  .....    ...... x `x .......  ` ........ ((.........hh.hh..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........**.**..**...**.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........].]..0... 0 ....  .....    ......  ` ....... % `% ........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0.. 0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `.......  `........ ............0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........0.0..0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ ............0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ ............0...0.... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........hh.GG))  OJQJ-  OJQJ-88)  OJQJ-  OJQJ-hh.))  OJQJ-  OJQJ-hh.hh.hh)hh)OJQJ*OJQJ*OJQJ*OJQJ*OJQJ*  OJQJ-OJQJ*OJQJ*  OJQJ-  OJQJ-  OJQJ-OJQJ*OJQJ*hhOJQJ-hhOJQJ-)OJQJ*hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hh)hhOJQJ-hhOJQJ-)hhOJQJ-hhOJQJ-88OJQJ-) z.hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-)hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJhhOJQJhhOJQJ-hh.88OJQJ-88OJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hh.hhOJQJ-hhOJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-0.hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-88OJQJ-88OJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-+ u+ . fazahhOJQJ-hh.hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-hhOJQJ-88OJQJ-hhOJQJ-88OJQJ- .......... 88 ..... 88 ...... `....... `........ .........88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-))88OJQJ-  OJQJ*88OJQJ-hh.hh.88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-88OJQJ-  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ WW8Num1469@*0:DEFOZbjosâ&)-./01<HKNOPQRSd{ˣͣϣУѣңӣԣ !"#$%&'1<QSVWXYZ[fowȤФ'()*+<?BTUmGnGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHHH$H+H,H5H;HBHCHKHQHWHXHbHhHnHoHvH|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI I IIIII%I+I1I2I:I@IFIGIOIUI[I\IcIkIsItIqqqqqqqqqqqqrrr rrr!r.r/rPrWr[r_r`rsrzr~rrrrrrrrrrrrrrrrrrsss s!s+s2s6s:s;sJsQsUsYsZsgsnsrsvswsssssssssssssssssssssstt t ttt-tu?uFuRu_ulumuvu}uuuuuuuuuuuuuuuuuuu !"39?EKQW]^_ou{ #)/5;AGHIZ`flrx~ #)/1239?EKQW]cdemoqw} = > P ` a s { } ~                     ) , 2 3 I L R S e g l m t w } ~                 ! $ - . T W _ ` a e l m n                 >@FGHLUV]^ghj@@@@@@@AAAA(A?AIAQARAaAuA~AAA  !$018BFRS[ejtu|L"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""LPGTimes New Roman5Symbol3&ArialQBitstream Vera Serif=&Swis721 BTeCRO_Dutch-BoldTimes New RomaniCRO_Dutch-NormalTimes New Roman;Wingdings?4Courier NewKTahomaLucidasansO&Bitstream Vera Sans5MinchoKTahomaLucidasansE&Century Gothice&HRHelvetica_LightArial Narrow_ StarSymbolArial Unicode MSChiEiE'022224444$ $d$a$ p+*K 2 (-*K  P H1*K 0 *K*KFORMAT A4 - OSNOVNIM 0Caolan707 _NP l...B8zt M(6OR ~Mz&' 5~6 SADR}AJ AKT SKUP`TINE 13. ODLUKU o donoaenju Prostornog plana Istarske ~upanije 34 13 Temeljem lanka 19. Zakona o prostornom ureenju (NN br. 30/94, 68/98 i 61/00) te lanka 36. Statuta Istarske ~upanije ("Slu~bene novine Istarske ~upanije" br. 2/01 i 12/01), }upanijska skupatina Istarske ~upanije, razmatrajui Prostorni plan Istarske ~upanije, na sjednici 18. velja e 2002. donosi ODLUKU o donoaenju Prostornog plana Istarske ~upanije I. OPE ODREDBE lanak 1. Donosi se Prostorni plan Istarske ~upanije (u daljnjem tekstu: Plan). lanak 2. Plan iz lanka 1. ovih odredbi sastoji se od tekstualnog i grafi kog dijela: K N J I G A 1: POLAZI`TA I OBRAZLO}ENJE POLAZI`TA POLO}AJ, ZNA AJ I POSEBNOSTI }UPANIJSKOG PODRU JA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DR}AVE OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU tablica 1 tablica 2 PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNA AJKE 1.1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI Klima, atmosfera i meteorologija Geologija Hidrografija Hidroloake zna ajke povrainskih voda Pedologija Vegetacija Fauna Oceanografija Morsko dno Morska biosfera PRIRODNI RESURSI Ribolovni resursi i marikultura Rudarstvo STANOVNI`TVO I NASELJA 1.1.2.3.1. STANOVNI`TVO 1.1.2.3.2. NASELJA Mre~a naselja Obilje~ja podru ja naselja OBJEKTI DRU`TVENOG STANDARDA Dje ji vrtii i jaslice Osnovno akolstvo Srednje akolstvo Znanost i visoko obrazovanje Kultura Sport i rekreacija Djelatnost informiranja Zdravstvena djelatnost Djelatnost socijalne skrbi INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.2.5.1. PROMETNI SUSTAVI Cestovni promet }eljezni ki promet Pomorski promet Zra ni promet Telekomunikacijski promet 1.1.2.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 1.1.2.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.2.6.1. GOSPODARSTVO OPENITO 1.1.2.6.2. INDUSTRIJA 1.1.2.6.3. TURIZAM ZA`TITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLI`A 1.1.2.7.1. ZA`TITA OKOLI`A Zaatita od posljedica elementarnih nepogoda Gospodarenje otpadom 1.1.2.7.2. ZA`TITA PRIRODNE BA`TINE 1.1.2.7.3. ZA`TITA KULTURNE BA`TINE 1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREENJA DR}AVE I OCJENA POSTOJEIH PROSTORNIH PLANOVA STANOVNI`TVO I NASELJA INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.3.2.1. PROMETNI SUSTAVI Cestovni promet }eljezni ki promet Pomorski promet Zra ni promet Telekomunikacije 1.1.3.2.2. ENERGETSKI SUSTAV Plinsko gospodarstvo Elektronergetski sustav 1.1.3.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.3.3.1. `UMARSTVO I GOSPODARENJE `UMAMA I `UMSKIM ZEMLJI`TEM 1.1.3.3.2. POLJODJELSTVO 1.1.3.3.3. INDUSTRIJA 1.1.3.3.4. RUDARSTVO 1.1.3.3.5. TURIZAM 1.1.3.4. ZA`TITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLI`A 1.1.3.4.1. ZA`TITA OKOLI`A Gospodarenje otpadom 1.1.3.4.2. ZA`TITA PRIRODNE BA`TINE 1.1.3.4.3. ZA`TITA GRADITELJSKE BA`TINE OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANI ENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE STANOVNI`TVO I NASELJA Demografija Mre~a naselja Objekti druatvenog standarda (druatvena infrastruktura) INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.1.4.2.1. PROMETNI SUSTAVI Cestovni promet }eljezni ki promet Pomorski promet Zra ni promet Telekomunikacije i poata 1.1.4.2.2. VODOOPSKRBNI SUSTAV 1.1.4.2.3. ODVODNJA I PRO I`AVANJE OTPADNIH VODA 1.1.4.2.4. ENERGETSKI SUSTAV 1.1.4.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 1.1.4.3.1. GOSPODARSTVO OPENITO 1.1.4.3.2. `UMARSTVO I GOSPODARENJE `UMAMA I `UMSKIM ZEMLJI`TEM 1.1.4.3.3. POLJODJELSTVO 1.1.4.3.4. INDUSTRIJA TURIZAM 1.1.4.4. KAKVOA PRIRODNIH RESURSA I MJERE ZA`TITE OKOLI`A 1.1.4.4.1. KAKVOA ZRAKA 1.1.4.4.2. KAKVOA PODZEMNIH I POVR`INSKIH VODA 1.1.4.4.3. KAKVOA TLA 1.1.4.4.4. KAKVOA PRIOBALNOG MORA, SEDIMENATA I BIOSFERE Optereenje morske vode one iaenjima Sanitarna kakvoa priobalnog mora Sadr~aj teakih metala i organskih zagaiva a u sedimentu Koncentracija i retencija zagaiva a u morskim organizmima Radioaktivnost Procesi eutrofikacije i dugoro ne promjene u ekosistemu Hipertrofija sluzavih agregata ( cvjetanje mora ) 1.1.4.4.5. ZA`TITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 1.1.4.4.6. ZA`TITA GRADITELJSKE BA`TINE 1.1.4.4.7. ZA`TITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 1.1.4.4.8. GOSPODARENJE OTPADOM K N J I G A 2: CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA PLAN PROSTORNOG UREENJA CILJEVI PROSTRONOG RAZVOJA I UREENJA CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DR}AVNOG I MEUNARODNOG ZNA AJA RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I ZNA AJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA STANOVNI`TVO I NASELJA 2.1.1.1.1. SUSTAV NASELJA 2.1.1.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1.1.2.1. ENERGETSKI SUSTAV 2.1.1.3. ZA`TITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI OKOLI`A 2.1.1.3.1. ZA`TITA OKOLI`A Gospodarenje otpadom RACIONALNO KORI`TENJE PRIRODNIH IZVORA 2.1.2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1.2.1.1. ENERGETSKI SUSTAV 2.1.2.2. GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 2.1.2.2.1. `UMARSTVO I GOSPODARENJE `UMAMA I `UMSKIM ZEMLJI`TEM 2.1.2.2.2. POLJODJELSTVO 2.1.2.2.3. RIBARSTVO I MARIKULTURA 2.1.2.2.4. RESURSI MINERALNIH SIROVINA O UVANJE EKOLO`KE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLI`A 2.1.3.1. `UME 2.1.3.2. ZA`TITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI - Prirodne vode Poljoprivredni resursi More CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA }UPANIJSKOG ZNA AJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ 2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU 2.2.2.1.1. GOSPODARSTVO OPENITO 2.2.2.1.2. INDUSTRIJA 2.2.2.1.3. TURIZAM PROSTORNA STRUKTURA 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRU`TVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE 2.2.4. ZA`TITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 2.2.5. ZA`TITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.2.5.1. ZA`TITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 2.2.5.2. ZA`TITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PROSTORU }UPANIJE RACIONALNO KORI`TENJE I ZA`TITA PROSTORA 2.3.1.1. INDUSTRIJA I SERVISI UNAPREENJE UREENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 3. PLAN PROSTORNOG UREENJA PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA }UPANIJE U ODNOSU NA STANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA }UPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE GOSPODARSKE DJELATNOSTI U PROSTORU ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA I KORI`TENJE PROSTORA SUSTAV SREDI`NJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDI`TA PROJEKCIJA DEMOGRAFSKIH KRETANJA PLANIRANA MRE}A NASELJA SMJERNICE ZA UTVRIVANJE PODRU JA NASELJA MRE}A DJE JIH VRTIA SMJERNICE I PROJEKCIJA RAZVOJA OSNOVNOG `KOLSTVA PROJEKCIJA RAZVITKA MRE}E SREDNJIH `KOLA I U ENI KIH DOMOVA IZGRADNJA MRE}E ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI PROJEKCIJA RAZVOJA SOCIJALNE SKRBI 3.3.9. PROJEKCIJA RAZVOJA ZNANOSTI I VISOKOG `KOLSTVA 3.3.10. PROJEKCIJA RAZVOJA KULTURE PROSTORI POSEBNE NAMJENE PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRU`TVENIH DJELATNOSTI OD ZNA AJA ZA }UPANIJU I DR}AVU POLJOPRIVREDA RIBARSTVO I MARIKULTURA EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA TURIZAM INDUSTRIJA 3.5. UVJETI KORI`TENJA, UREENJA I ZA`TITE PROSTORA Smjernice za zaatitu kulturnih dobara Smjernice za zaatitu prirodne baatine Podru ja najveeg intenziteta potresa Podru ja poja ane erozije Vodonosna podru ja Vodozaatitna podru ja Kakvoa vodotoka i priobalnog mora `ume Konfliktna podru ja za razvoj marikulture, turizma i nauti kog turizma Lu ka podru ja Sigurnosna podru ja ISKAZ POVR`INA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRU JA I CJELINE (PRIRODNI RESURSI, KRAJOBRAZ, PRIRODNE I KULTURNO- POVIJESNE CJELINE I VRIJEDNOSTI) tablica 3 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV Cestovni promet }eljezni ki promet Zra ni promet Pomorski promet Telekomunikacije Poatanski sustav 3.6.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Odvodnja 3.6.3. ENERGETSKI SUSTAV 3.7. POSTUPANJE S OTPADOM 3.8. SPRJE AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI` ZA`TITA VODA ZA`TITA ZRAKA ZA`TITA MORA I PODMORJA ZA`TITA `UMSKIH RESURSA ZA`TITA POLJODJELSKIH RESURSA MINERALNI RESURSI I MJERE ZA`TITE OTPAD I MJERE ZA`TITE ZA`TITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA K N J I G A 3: ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA I. OPE ODREDBE II. CILJEVI I NA ELA ORGANIZACIJE PROSTORA III. ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI RAZGRANI ENJA PROSTORA PREMA OBILJE}JU, KORI`TENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgrani enja prostora prema obilje~jima funkcionalnih cjelina 1.2. Uvjeti razgrani enja prostora prema koriatenju 1.2.1. Zaatiena prirodna baatina 1.2.2. Zaatiena kulturna baatina 1.2.3. Zaatieno poljoprivredno i aumsko zemljiate 1.2.4. Zaatita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvoriata vode za pie 1.2.5. Podru ja i dijelovi ugro~enog okoliaa 1.3. Uvjeti razgrani enja podru ja prema namjeni 1.3.1. Povraine naselja 1.3.2. Povraine izvan naselja za izdvojene namjene 1.3.3. Poljoprivredne i aumske povraine 1.3.4. Vodne povraine 2. UVJETI ODREIVANJA PROSTORA GRAEVINA OD VA}NOSTI ZA DR}AVU I }UPANIJU 2.1. Graevine od va~nosti za Dr~avu 2.2. Graevine od va~nosti za }upaniju 2.3. Popis graevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okolia 3. UVJETI SMJE`TAJA GOSPODARSKIH SADR}AJA U PROSTORU 3.1. `umarstvo 3.2. Poljoprivreda, sto arstvo i ribarstvo 3.3. Ugostiteljstvo i turizam 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti 4. UVJETI SMJE`TAJA DRU`TVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 4.1. Predakolski odgoj 4.2. Osnovno akolstvo 4.3. Srednje akolstvo 4.4. Visoko akolstvo i znanstvena djelatnost 4.5. Zdravstvo 4.6. Socijalna zaatita 4.7. Sport i rekreacija stanovniatva 4.8. Kultura 5. UVJETI ODREIVANJA GRAEVINSKIH PODRU JA I KORI`TENJA IZGRAENA I NEIZGRAENA DIJELA NASELJA 5.1. Kriteriji za utvrivanje graevinskih podru ja 5.2. Ureenje graevinskog podru ja 5.3. Kriteriji za graenje izvan graevinskog podru ja 5.3.1. Graevine infrastrukture 5.3.2. Rekreacijske graevine 5.3.3. Graevine obrane 5.3.4. Graevine za istra~ivanje i iskoriatavanje mineralnih sirovina 5.3.5. Stambene i godpodarske graevine 6. UVJETI UTVRIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.1. Prometna infrastruktura 6.1.1. Prometni sustav 6.1.2. Morske luke 6.1.3. }eljezni ke pruge 6.1.4. Ceste 6.1.5. Zra ne luke 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i poata 6.3. Infrstruktura vodoopskrbe i odvodnje 6.4. Energetska infrastruktura 6.4.1. Elektroenergetika 6.4.2. Plinoopskrba 6.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije 7. MJERE O UVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 8. MJERE ZA`TITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 8.1. Zaatita prirodne baatine 8.2. Zaatita kulturne baatine 9. POSTUPANJE S OTPADNOM 10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI` 10.1. Zaatita tla 10.1.1. `umsko zemljiate 10.1.2. Poljoprivredno zemljiate 10.1.3. Zemljiate za graenje 10.2. Zaatita zraka 10.3. Zaatita voda 10.4. Zaatita mora 10.5. Zaatita lovnih resursa 10.6. Zaatita od buke 10.7. Mjere posebne zaatite 10.7.1. Sklanjanje ljudi 10.7.2. Zaatita od ruaenja 10.7.3. Zaatita od poplava 10.7.4. Zaatita od po~ara 10.7.5. Zaatita od potresa 10.7.6. Zaatita od ionizirajueg i neionizirajueg zra enja 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja 11.2. Podru ja posebnih razvojnih i drugih mjera 11.3. Podru ja i lokaliteti za istra~ivanje i praenja pojava i procesa u prostoru IV. ZAVR`NE ODREDBE G R A F I  K I D I O P L A N A POSTOJEE STANJE MJ. 1 : 100.000 Kartogram A - Postojee stanje koriatenja prostora Kartogram B - Promet Kartogram C - Poata i telekomunikacije Kartogram D - Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladiatenja i odlaganja otpada Kartogram E - Energetika PLAN PROSTORNOG UREENJA Mj. 1:150.000 Kartogram 1. - Administrativna sjediata i sustav sredianjih naselja i razvojnih srediata KORI`TENJE I NAMJENA PROSTORA Mj. 1:100.000 Grafi ki prikaz 1. - Prostori za razvoj i ureenje Infrastrukturni sustavi i mre~e Grafi ki prikaz 2.1. - Promet Grafi ki prikaz 2.2. - Poata i telekomunikacije Grafi ki prikaz 2.3. - Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladiatenja i odlaganja otpada Grafi ki prikaz 2.4. - Energetika UVJETI KORI`TENJA I ZA`TITE PROSTORA Mj. 1:100.000 Grafi ki prikaz 3.1. - Zaatita prirodne baatine Grafi ki prikaz 3.2. - Zaatita kulturne baatine Grafi ki prikaz 3.3. - Podru ja posebnih ograni enja u koriatenju Grafi ki prikaz 3.4. - Podru ja primjene posebnih mjera ureenja i zaatite I. CILJEVI RAZVOJA I NA ELA ORGANIZACIJE PROSTORA lanak 3. Temeljni ciljevi razvoja u prostoru Istarske ~upanije (u daljnjem tekstu: }upanije) su slijedei: 1. Organizacija, ureenje i zaatita prostora na na elima odr~ivog razvitka prioritetni su razvojni ciljevi }upanije. 2. Poticati progresivni demografski razvitak, naro ito u emigracijskim i niskonatalitetnim podru jima, uz kontrolu mehani kog prirasta u priobalnim gradovima. Prosje na stopa rasta stanovniatva do 2010. godine treba optimalno iznositi 0,5 - 0,6 % godianje, tj. dosei broj od 246.000 stanovnika. 3. Gradove i druga naselja koji su nositelji sredianjih funkcija dr~avnog i ~upanijskog zna aja (uprava i samouprava na ~upanijskoj razini, vorna i tranzitna mjesta u prometu i telekomunikacijama, koncentracije gospodarskih djelatnosti od va~nosti za dr~avu, sjediata financijskih institucija, ustanova znanosti i visokog akolstva, srednjeg i osnovnog akolstva, ~upanijskih bolnica i domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, ustanova kulture, zna ajnijih ustanova i trgova kih druatava koje se bave informiranjem te elektronskih medija) razvijati sukladno veli ini i broju stanovnika gravitacijskog podru ja, pri emu se funkcije moraju ato pravilnije distribuirati na gradove i druga naselja u rangu va~nijih regionalnih srediata, te regionalnih i manjih regionalnih srediata. 4. Poticati rast naselja u unutraanjosti }upanije, a posebno naselja od 500 do 2000 stanovnika kao i ostalih naselja - opinskih srediata, te gospodarsko i infrastrukturno ja anje istih u odnosu na naselje iste veli ine u priobalju, s krajnjim ciljem ujedna avanja gospodarskih potencijala 5. Provoditi sustavno aktivnu zaatitu okoliaa te sprje avanje one iaenja okoliaa , ato zna i izgraivati i ustrojavati sustav upravljanja okoliaem i prirodnim resursima, izbjegavati rjeaenja s neizvjesnim i dugoro nim utjecajem na okolia, osigurati edukaciju o okoliau i kvalitetno sudjelovanje udruga graana te provoditi sanaciju registriranih one iaiva a i naugro~enijih dijelova okoliaa 6. Usmjeravati izgradnju i modernizaciju gospodarskih kapaciteta uz primarnu razvojnu osovinu Pula - Pazin - Rijeka, radi stvaranja preduvjeta za razvoj demografski i gospodarski stagnirajuih podru ja sredianjeg dijela }upanije, a takoer i uz razvojne osovine Buje - Buzet - Lupoglav, Pore  - Pazin - Labin, Rovinj - Kanfanar - }minj - Labin, te Pula - Labin - Lupoglav 7. Optimalno poveavati kapacitete prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture u odnosu na nacionalne i aire regionalne sustave, a posebno u pograni nim podru jima 8. Integrirati gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske resurse ruralnih i prijelaznih podru ja }upanije u marketinaki prepoznatljive, financijski stabilne i administrativno upravljive sustave 9. Podizati opu razinu razvijenosti }upanije i poveati standard stanovniatva, zaposlenosti i kakvoe ~ivljenja. Domai proizvod po stanovniku u 2010. godini podii na razinu iznad 13000 USD. Udio zaposlenosti u stanovniatvu poveati na 40 %. lanak 4. Temeljna na ela organizacije prostora za izradu planova u~eg podru ja su: 1. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaatititi u svim elementima koriatenja, vodei ra una da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. }upanijski prostor o ituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, viaezna nosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim polo~ajem. Prostor se ovim Planom utvruje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajuem ~ivom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao ato su podzemne vode, priobalni prostor i aume. 2. Odr~ivi razvitak. Odr~ivi razvitak kao na elo organizacije prostora je polaziate za sadaanji razvitak i jamstvo za budunost, a to zna i s glediata koriatenja prostora i prirodnih resursa, o uvanje razvojnih mogunosti za nadolazee generacije. Odr~ivi razvitak ozna ava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika ovjekovih proizvodnih i potroanih aktivnosti dugoro no usklaeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Odr~ivi razvitak ne isklju uje ekonomski rast ali ne smije ugro~avati ovjekovo zdravlje, biljne i ~ivotinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 3. Policentri nost razvoja. Razmjeataj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentri nom na elu, a to zna i da organizacija regionalnog prostora ima viae srediata iz kojih se na odreenoj razini utje e na razvitak gravitacijskog prostora. Meuodnos pojedinih srediata u prostoru po iva na suradnji i konkurenciji. Policentri nost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih srediata, vei dinamizam i privla enje kvalitetne gospodarske i uslu~ne strukture. 4. Otvorenost i integracija prostora. Podru je }upanije osim omeenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za meu~upanijsku i meunarodnu suradnju. Stoga prostor }upanije mora sadr~avati organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bli~em i daljnjem okru~enju. Otvorenost tog regionalnog sustava je initelj reprodukcije tog podru ja i razvitka. Organizacija prostora po na elu otvorenosti o ituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslu~nih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora }upanije. Povezivanje }upanije s obodnim prostorima potreba je i nu~nost koju namee gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora do~ivljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima ato se ostvaruje preko va~nih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. U organiziranju prostora treba se pridr~avati i drugih na ela, a posebno onih iz podru ja urbanisti ke discipline kao ato su na ela racionalnog koriatenja pr   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,.ostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, optereenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te na ela koja se odnose na zaatitu i unapreenje prirodnog bogatstva. III. ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI RAZGRANI ENJA PROSTORA PREMA OBILJE}JU, KORI`TENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgrani enja prostora prema obilje~jima funkcionalnih cjelina lanak 5. Prema obilje~jima odreuju se podru ja koja po svojim osobitostima ine funkcionalne cjeline, a obuhvaaju viae opina i gradova. Funkcionalne cjeline su homogeni prostori istih ili sli nih razvojnih, morfoloakih i funkcionalnih karakteristika, detaljno opisanih u Knjizi 1. Plana. Funkcionalne cjeline u }upaniji koje ine funkcionalnu diferencijaciju prostora s pripadajuim opinama i gradovima, u granicama odreenima Zakonom i drugim aktima kojima se Zakon provodi, jesu slijedee: Sjeverno vapnena ko podru je ("Bijela Istra") - Grad Buzet i Opina Laniae - obuhvaa pograni no podru je koje je obilje~eno nizom usporednih geomorfoloakih terasa koje idu u smjeru sjeverozapad-jugoistok i u kojima se izmjenjuju vapnena ki grebeni s krakim poljima, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora, slabim prometnim vezama s ostatkom }upanije, izuzetno loaim demografskim obilje~jima, prostorno neuravnote~enim gospodarskim obilje~jima te s jako izra~enom osjetljivoau okoliaa. Sredianje fliano podru je ("Siva Istra") - Gradovi: Buje, Pazin i Labin, Opine: Gro~njan, Oprtalj, Motovun, Karojba, Gra iae, Cerovlje, Lupoglav, Pian, Kraan i Sv.Nedelja - obuhvaa sredianje podru je }upanije koje je obilje~eno jako izra~enom morfoloakom dinamikom (fliani humci i udoline) i veim brojem stalnih i povremenih vodotoka, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora osim u neposrednom okru~ju veih naselja (Buje, Pazin i Labin), uglavnom dobrim prometnim vezama s ostatkom }upanije, relativno loaim demografskim obilje~jima, prostorno neuravnote~enim gospodarskim obilje~jima te s jako izra~enom osjetljivosti okoliaa. Sredianji vapnena ki ravnjak ("Crvena Istra") - Opine: Vi~inada, Vianjan, Kaatelir - Labinci, Tinjan, Sv.Petar u aumi, Kanfanar, }minj, Barban, Svetvin enat - obuhvaa sredianje podru je }upanije koje je obilje~eno slabijom morfoloakom dinamikom ali s velikim brojem krakih pojava (udolina, jama i vrta a) i bez povrainskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja osrednjeg vitaliteta i s ja im stupnjem integriranosti prostora, dobrim i vrlo dobrim prometnim vezama s ostatkom }upanije, loaim demografskim obilje~jima, relativno uravnote~enim gospodarskim obilje~jima te s jako izra~enom osjetljivoau okoliaa. Istarsko priobalje - Gradovi: Pula, Umag, Novigrad, Pore  i Rovinj, Opine: Brtonigla, Vrsar, Sv.Lovre , Bale, Vodnjan, Fa~ana, Medulin, Li~njan, Mar ana i Raaa - obuhvaa priobalno podru je }upanije koje je obilje~eno razli itim geomorfoloakim obilje~jima, ali je jedinstveno po uzajamnosti djelovanja mora i kontaktnog podru ja kopna, a koje je obilje~eno i razvijenom hijerarhijom mre~e naselja uglavnom visokog stupnja vitaliteta i s visokim stupnjem integriranosti prostora, vrlo dobrim i odli nim prometnim vezama s ostatkom }upanije, dobrim i vrlo dobrim demografskim obilje~jima, uravnote~enim gospodarskim obilje~jima te s jako izra~enom osjetljivoau okoliaa 1.2. Uvjeti razgrani enja prostora prema koriatenju lanak 6. Prostor se prema koriatenju razgrani uje temeljem kriterija zaatite prostora. Koriatenja prostora uvjetovano je kategorijom osjetljivosti prostora. lanak 7. Prostor ~upanije se prema koriatenju razgrani uje na: zaatienu prirodnu baatinu, zaatieno kulturno-povijesno naslijee, zaatieno poljoprivredno i aumsko zemljiate, zaatitu mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvoriata voda za pie, podru ja i dijelove ugro~enog okoliaa. Provedba razgrani enja prostora prema koriatenju utvrenom ovim planom, obavlja se prostornim planom ureenja opine i grada, zakonima i odlukama o proglaaenju zaatienih dijelova prirode, odreivanjem bonitetnih klasa zemljiata, izradom aumsko-gospodarskih osnova, odreivanjem svojstva kulturnog dobra, izradom vodnogospodarske osnove i vodnogospodarskih planova slivnih podru ja, izradom osnove gospodarenja mineralnim sirovinama te odreivanjem podru ja ugro~enosti od po~ara i od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja. Razgrani enje prostora prema koriatenju prikazano je u grafi kim prikazima od br. 3.1. do 3.4. ovog Plana. 1.2.1. Zaatiena prirodna baatina lanak 8. Razgrani enje prostora zaatiene prirodne baatine provodi se u odluci o proglaaenju odreivanjem granice zaatienog dijela prirode, sukladno stru nim elaboratima izraenim u postupku donoaenja odluke koji prate samu odluku i kojima se detaljno opisuje zahvat temeljnog svojstva (prirodnog fenomena). Zaatiena prirodna baatina obuhvaa kategorije: nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, park aumu, zaatieni krajolik, spomenik prirode i hortikulturni spomenik. Prostori iz stavka 3. ovog lanka odreuju se shematski u grafi kom prikazu 3.1. ovog Plana i ovim se Planom utvruju kao osnova za odreivanje granice obuhvata zaatienog dijela prirode, koja mo~e biti izmijenjena na temelju istra~ivanja i stru nih elaborata iz stavka 1. ovog lanka. 1.2.2. Zaatiena kulturna baatina lanak 9. Razgrani enje prostora obuhvata zaatiene kulturne baatine obavlja se odreivanjem granice u postupku izdavanja rjeaenja o utvrivanju svojstva kulturnog dobra, temeljem kojega se mo~e utvrditi u~e i aire podru je zaatite s razli itim mjerama zaatite kulturnog dobra. Prostori i lokaliteti ovim Planom predvieni za zaatitu kulturnih dobara odnose se na: urbane cjeline, poluurbane cjeline, ruralne cjeline, arheoloake i hidroarheoloake zone, etnografske zone i spomen podru ja te pojedina ne graevine i komplekse sakralnog, civilnog i fortifikacijskog karaktera. Osim navedenih prostora, Planom se odreuju i prostori za istra~ivanje i potencijalnu zaatitu cjelina ili pojedinih dijelova kultiviranih agrarnih krajolika od posebne va~nosti za dr~avu i ~upaniju. Prostori i lokaliteti odreuju se shematski u grafi kom prikazu 3.2. ovog Plana. 1.2.3. Osobito vrijedni predjeli - krajobrazne cjeline lanak 10. Razgrani enje prostora osobito vrijednih predjela - krajobraznih cjelina odreeno je ovim Planom na grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana, a detaljnije se odreuje prostornim planovima ureenja gradova i opina. 1.2.4. Zaatieno poljoprivredno i aumsko zemljiate lanak 11. Razgrani enje prostora zaatienog poljoprivrednog zemljiata provodi se odreivanjem granica kategorija zaatite poljoprivrednog zemljiata iz lanka 123. ovih odredbi, a na temelju boniteta tla i vrijednosti viaegodianjih kulture, s time da se samo I. kategorija poljoprivrednog zemljiata zaatiuje ovim Planom. Razgrani enje zaatiene aume provodi se prema kriterijima iz lanka 122. ovih odredbi, a sukladno uvjetima zaatite prirodne baatine iz lanka 114., 115. i 116. ovih odredbi. 1.2.5. Zaatita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvoriata voda za pie lanak 12. Razgrani enje prostora mora u odnosu na mjere zaatite predviene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije priobalnog mora na I i II kategoriju, a sukladno lanku 132. ovih odredbi. Kategorije zaatite mora prikazane su u grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana. Razgrani enje vodotoka u odnosu na mjere zaatite predviene ovim Planom provodi se temeljem kategorizacije vodotoka na I i II kategoriju, a sukladno lanku 129. ovih odredbi. Kategorije zaatite vodotoka prikazane su u grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana. lanak 13. Razgrani enje zaatite vodonosnika provodi se temeljem smjernica ovog Plana, a detaljno e se provesti temeljem stru nog elaborata Plana zaatite voda i Vodnogospodarske osnove za podru je }upanije po posebnim propisima. Ovim je Planom itavo podru je }upanije utvreno kao jedinstven vodonosnik, a prioritetno vodonosno podru je utvreno Programom prostornog ureenja RH kao rezerva podzemnih voda III. razine prikazano je na grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana. Razgrani enje prostora zaatite izvoriata vode za pie obavlja se odreivanjem granica zona sanitarne zaatite na: tri zone sanitarne zaatite (prva  zona strogog re~ima, druga  zona strogog ograni enja, trea  zona ograni enja) za izvoriata koja ine svi danaanji i potencijalni izvori javne vodoopskrbe; dvije zone zaatite (zona zahvata vode i zona djelomi nog ograni enja) za izvoriata ija se voda koristi za druge namjene, a u izvanrednim situacijama i za opskrbu vodom za pie. Jedinstvenu preventivnu zonu zaatite za krake fenomene (jame i vrta e) ograivanjem na min. udaljenosti od 5m od otvora jame odnosno vrta e Kategorizacija izvoriata (izvoriata I. reda, izvoriata II. reda) provodi se na osnovi vodoopskrbnih planova slivnih podru ja. Istra~iva ke radove u cilju odreivanja zaatitnih zona treba izvoditi na na in da se obuhvati cjelokupni hidrogeoloaki-hidroloaki sliv nekog podru ja. Zone sanitarne zaatite zahvata vode iz povrainskih voda akumulacija odreuju se kao zone zaatite krakih izvora, ali uz specifi an pristup obzirom na na in prihranjivanja jezera (podzemno i naglaaeno povrainsko dotjecanje) i zaatitu samog vodnog prostora akumulacija. Akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu ili su potencijalna izvoriata vode za pie pripadaju prvim zonama zaatite. Prostori zaatite izvoriata vode za pie prikazane su u grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana 1.2.6. Podru ja i dijelovi ugro~enog okoliaa. lanak 14. Razgrani enje prostora ugro~enog okoliaa obavlja se odreivanjem granice zaatitnog podru ja vodotoka, mora, zraka i tla koja su posebno ugro~ena. Podru ja, cjeline i dijelovi ugro~enih prostora prikazani su u grafi kom prikazu 3.4. ovog Plana. lanak 15. Obalno podru je je dio kopna koji je posebno izlo~eno prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom podru ja s posebnim ograni enjima u koriatenju, a koje je utvreno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno podru je utvreno kao krajobrazna cjelina prikazano je na grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana. lanak 16. Zaatitno podru je vodotoka utvruje se ovim Planom za slijedee vodotoke: Akumulacije - 6 m od najviae dozvoljene razine voda u akumulaciji. Rijeke Dragonja (cijelim tokom uz dr~avnu granicu), Mirna (od Antenala do Buzeta), Raaa (od Braice do Podpina), Boljun ica (od brane Letaj do tunela epi) i Pazin ica (od Boruta do Pazinske jame) - 6 m od vodne linije pri godianjem srednjaku vodostaja, odnosno do vrha zaatitnog nasipa. Ostali (stalni ili povremeni) vodotoci i otvoreni kanali - 6 m od idealne srednje osi vodotoka, odnosno do vrha zaatitnog nasipa. Zaatitno podru je vodotoka odreuje samo za ureene i odr~avane vodotoke, a temeljem posebnog propisa mo~e biti poveano za pripadajui ureeni ili neureeni inundacijski pojas ili otoke koji nastanu u vodonosnom koritu. Uvjeti koriatenja zaatitnog podru ja vodotoka utvruju se u prostornim planovima ureenja gradova i opina. 1.3. Uvjeti razgrani enja prostora prema namjeni lanak 17. Ovim se Planom prostor prema namjeni dijeli na: povraine naselja i stambeno-turisti kih naselja povraine izvan naselja za izdvojene namjene (turizam, gospodarska namjena, promet, infrastrukturne graevine, rekreacija, eksploatacije mineralnih sirovina, podru ja posebne namjene) poljoprivredne povraine aumske povraine vodne povraine Prostornim planom ureenja opine i grada razgrani enje se vrai sukladno ovom Planu. Povraine za razvoj i ureenje prostora koje se smjeataju unutar graevinskih podru ja su slijedee: povraine naselja (osim podru ja koja su u isklju ivoj funkciji poljoprivredne proizvodnje), povraine stambeno-turisti kih naselja, povraine turisti kih razvojnih podru ja (turisti kih zona), povraine gospodarske namjene (proizvodne - industrija, mala privreda, obrtniatvo, te poslovne - veletrgovina, komunalne usluge i sl.), kao i sve povraine namijenjene sustavu zbrinjavanja otpada. Shematski prikaz namjene prostora dan je u grafi kom prikazu 1.  Koriatenje i namjena prostora . Planirane povraine koje su manje od 25 hektara ozna ene su samo simbolom. Izuzetno od stavka 4. ovog lanka, simbolom su prikazane i potencijalne lokacije planiranih zahvata u prostoru koje mogu biti povraine i vee od 25 ha (golf igraliata s 18 (27) rupa, jaha ki centri, eksploatacije mineralnih sirovina, podru ja posebne namjene, letiliata-sportske zra ne luke) , a obuhvat i utvrivanje uvjeta za razvoj tih zahvata potrebno je razraditi temeljem kriterija utvrenih ovim Planom i utvrditi prostornim planovima u~eg podru ja. U slu aju da se prostornim planovima u~eg podru ja na predmetnim lokacijama, nakon analize provedene temeljem kriterija utvrenih ovim Planom, eliminira na potencijalnim lokacijama namjena utvrena ovim Planom , namjena prostora na tim lokacijama u prostornim planovima u~eg mora odgovarati postojeoj namjeni prostora. 1.3.1. Povraine naselja lanak 18. Razgrani enje povraine naselja utvruje se prostornim planovima ureenja gradova i opina odreivanjem granica graevinskih podru ja, a prema kriterijima za odreivanje graevinskih podru ja iz ovog Plana. Povraine naselja su izgraene povraine i povraine na kojima se predvia gradnja, odnosno proairenje postojeeg naselja. U njoj se smjeataju osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili zna enju naselja, kao ato su: javna namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turisti ka i sl.), sportsko  rekreacijska namjena, javne zelene povraine, povraine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane), i td. Postojeim naseljem (izgraenim dijelom naselja) podrazumijeva se izgraeni i djelomi no izgraeni dio prostora za koji postoje osnovni infrastrukturni uvjeti priklju enja graevina (mogunost priklju ka na prometnu, vodovodnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mre~u). Priobalnim naseljem smatrati e se sva naselja (uklju ujui i izdvojene dijelove naselja) koji se nalaze u obalnom podru ju utvrenom ovim Planom. Temeljem ovog Plana, }upanija e se i nadalje razvijati kao policentri na regija, s naseljima rasporeenim u pet rangova, sukladno sadr~aju sredianjih funkcija koje e razvijati. Naselja rasporeena u rangove razli itog stupnja relativno su pravilno rasporeena po cijelom prostoru ~upanije, ali e se te~iate razvitka i dalje nalaziti na podru ju zapadnog priobalja }upanije. Planom se predvia da e 2010.g. urbane aglomeracije, naselja gradskih osobina i lokalne konurbacije dosei slijedei broj stanovnika: Pula 68.000 - 70.000 Pore  18.000 - 19.000 Rovinj 14.000 - 15.000 Umag 9.500 - 10.500 Labin 12.000 - 13.000 Pazin 6.500 - 7.500 Buje 3.800 - 4.300 Buzet 3.600 - 4.100 Novigrad 3.200 - 3.600 Vodnjan 3.800 - 4.300 Medulin - Li~njan 3.800 - 4.500 Fa~ana - Valbandon 3.000 - 3.500 Raaa 2.400 - 2.600 Hijerarhijska mre~a naselja }upanije ima pet osnovih rangova naselja. lanak 19. Strategijom i Programom prostornog ureenja RH utvreno da Pula ima status veeg regionalog srediata, Pore  ima status regionalnog srediata, Umag, Rovinj, Pazin i Labin manjeg regionalnog srediata a Buje, Novigrad, Buzet, Raaa, Fa~ana i Vodnjan podru nih i lokalnih srediata. IV rang - vee regionalno srediate Najviai rang naselja na podru ju }upanije ima urbana aglomeracija grada Pule, koju ini dio podru ja statisti kog naselja Pula. U razmjerima Hrvatske Pula nije makroregionalno srediate, poput Rijeke i Splita, ali je vee regionalno srediate koje zajedno s Rijekom i Trstom, te donekle Koprom dijeli svoj zna ajan utjecaj na mre~u naselja i sve procese ~ivota u }upaniji. Mo~e se pretpostaviti da e urbana aglomeracija Pule, u periodu 2010. - 2020.g., zajedno s lokalnom konurbacijom Medulin-Li~njan, te s naseljem gradskih osobina Fa~ana-Valbandon, prigradskim naseljima Pjea ana uvala, Banjole, Vinkuran, Pomer, Loborika i Gali~ana, a u odreenoj mjeri i gravitirajuim Vodnjanom te~iti stvaranju slo~enije urbane aglomeracije. III rang - regionalna i manja regionalna srediata Naselja treeg ranga ine urbane aglomeracije: A. Urbana aglomeracija grada Pore a s pripadajuim gravitirajuim okolnim naseljima regionalno je srediate. B. Urbane aglomeracija gradova Rovinj, Umag, Labin i Pazin s pripadajuim gravitirajuim okolnim naseljima manja su regionalna srediata. II rang - podru na i lokalna srediata Naselja gradskih osobina su gradovi (urbane strukture) za koje ne mo~emo ustvrditi postojanje aglomeracijskih karakteristika, i ovim Planom odreuju se kao podru na srediata. Konurbacija je urbana struktura naselja ni~eg ranga koja se odlikuju samo s pet temeljnih sredianjih funkcija, ali koja svojom veli inom, meusobnim odnosima i izgraenim strukturama te~e stvaranju viaeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. Konurbacija Medulin - Li~njan i ostala ja a sredianja naselja II. ranga predstavljaju lokalna srediata razvoja. A. Naselja gradskih osobina su: Buje, Buzet, Novigrad, Vodnjan, Raaa i Fa~ana - Valbandon . B. Lokalna konurbacija je: Medulin - Li~njan (oba naselja su gledano za sebe sredianja naselja II. ranga) C. Ostala ja a sredianja naselja drugog ranga su slijedea, ina e mahom, opinska srediata: Vrsar, Sveti Petar u aumi, Bale, Podpian (nije opinsko srediate), }minj, Vianjan, Motovun, Nedeaina, Kanfanar, Gra iae, Tinjan, Lupoglav, Sv. Lovre , Vi~inada, Cerovlje, Mar ana, Tar-Vabriga (nije opinsko srediate), Brtonigla, Rovinjsko selo (nije opinsko srediate), Karojba, Pian, Svetivin enat, Kaatelir-Labinci, Barban, Kraan, Gro~njan, Laniae i Oprtalj. I rang - ostala manja lokalna srediata Prvi rang naselja ini dio razvojno slabijih naselja iz kategorije manjih lokalnih srediata. To su: Trvi~, Momjan, Koroma no, Polje epi, Nova Vas (Grad Pore ), Baderna, Nova Vas (Opina Brtonigla), Livade, Sv. Martin (Opina Sv.Nedelja), Juraii, }bandaj, Ro , Boljunsko polje, Plomin Luka, Dragu, `uanjevica, Krmed, Trget i Ravni. Nulti rang - potencijalna manja lokalna srediata Naselja nultog ranga, koja imaju najni~i stupanj integracije prostora, su sljedea: u Gradu Buje: Kaatel, Krasica, Kraete, Triban; u Gradu Buzet: Vrh, Hum, Ro ko polje i Sovinjak; u Gradu Pazinu: Beram, Lindar, Kaaerga i Zabre~ani; u Opini Barban: `ajini i Sutivanac; u Opini Cerovlje: Pazinski Novaki, Gologorica, Borut; u Opini Karojba: Motovunski Novaki; u Opini Lupoglav: Boljun, Vranja; u Opini Mar ana: Rakalj, Krnica, Loborika, Kavran, Filipana; u Opini Motovun: Kaldir; u Opini Sv. Nedelja: `umber; u Opini Kraan: Nova Vas; u Opini Pian: Sv. Katarina; u Opini Raaa: Drenje; u Opini Sv. Lovre : Gradina; u Opini Tinjan: Kringa i Muntrilj; u Opini Vianjan: Ba va. 1.3.2. Povraina izvan naselja za izdvojene namjene lanak 20. Izdvojene namjene su specifi ne funkcije koje se svojom veli inom, strukturom i na inom koriatenja razlikuju od naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se odreuje graevinsko podru je odnose se poglavito za razvoj djelatnosti koje zahtijevaju posebne uvjete pri graenju i koriatenju graevina, koje su vezane na to no odreene prostorne resurse, koje mogu biti nesukladne drugim namjenama, odnosno za koje se utjecaj na okolia mora prostorno limitirati i usmjereno nadzirati Iznimno od stavka 2. ovog lanka, izdvojene namjene za koje se u prostornim planovima ureenja gradova i opina ne odreuje graevinsko podru je su sportsko-rekreacijska namjena osim za golf igraliata, infrastrukturne graevine i infrastrukturni koridori svih razina, zatim podru ja posebne namjene i izdvojene stambeno-gospodarske cjeline za poljoprivrednu proizvodnju i turizam na seoskimm gospodarstvima. U povrainama izvan naselja za izdvojene namjene ne mo~e se planirati novo stanovanje. Detaljnije razgrani enje graevinskih podru ja prostornim planovima ureenja gradova i opina te prostornim planovima u~eg podru ja obavlja se razradom kriterijima za osnovno razgrani enje, te ostalih odredbi ovog Plana. Obavezno je obaviti daljnje razgrani enje prostora za: gospodarsku namjenu na proizvodne i poslovne, ugostiteljsko-turisti ku namjenu na turisti ka naselja, kampove, hotelska naselja, izletiata i luke nauti kog turizma, Sportsko-rekreacijsku namjenu na sportske centre (tenis, golf, jahanje, sportsko letenje, maritimna rekreacija, polivalentni rekreacijski centri) i rekreacijska podru ja (planinarenje i alpinizam, rafting i drugi sportovi na brzim vodama, yachting, ronila ka rekreacijska podru ja) lanak 21. Povraine za infrastrukturu razgrani uju se na: povraine predviene za koridore infrastrukturnih graevina, i povraine predviene za ostale dijelove infrastrukturnih graevina Povraine za infrastrukturu odreuju se prema kriterijima iz tablice 1. i grafi kim prikazima: 1.  Koriatenje i namjena prostora , 2.1.  Prometni sustavi , 2.2.  Poata i telekomunikacije , 2.3. "Vodoopskrba, odvodnja i zbrinjavanje otpada" i 2.4. "Energetika", pritom uva~avajui : vrednovanje prostora za graenje, uvjete utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere o uvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaatite prirodnih vrijednosti, mjere zaatite kulturno-povijesnog naslijea i mjere spre avanja nepovoljnih utjecaja na okolia. Tablica 1: KRITERIJI RAZGRANI ENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA VAN NASELJA (airina u metrima) SUSTAVPODSUSTAVGRAEVINAKORIDOR GRAEVINENAPOMENAvrstakategorijavrstapostojeaplaniranaPROMETNI~eljeznicadr~avnaI. reda6/11200jedno/dvo- kolosje naostale 6/11100jednokolosje naturisti ke 100jednokolosje na  uskotra nacestedr~avnaautoceste200brze ceste85150ostale 70100~upanijska~upanijske 4070TELEKOMUNIKACIJEkablovska kanalizacijadr~avnameunarodni11uz javne povraine i graevine~upanijskamagistralni11VODOOPSKRBA I ODVODNJAvodovodi~upanijskimagistralni610ostali610kolektori~upanijskimagistralni kolektor610ENERGETIKAplinovoddr~avnimeunarodni magistralni40100~upanijskimagistralni2060dalekovodidr~avnidalekovod 380 V38200(60) projektiranidalekovodi 220 V23100(50) projektiranidalekovodi 110 V1970(25) projektirani lanak 22. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjeataj graevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan graevinskog podru ja. lanak 23. Razgrani enje povraina izvan naselja za infrastrukturne graevine provodi se detaljnim odreivanjem namjena u prostornim planovima ureenja gradova i opina, a prema kriterijima iz Tablice 1. ovih odredbi. Povraine za infrastrukturne graevine odreuju prostor za smjeataj ureaja, graevina, instalacija i sl., a razgrani uju se na sljedee namjene: prometni sustav a) kopnene povraine od zna enja za prometni sustav - ~eljezni ki terminal, - ran~irni kolodvor, i sl. b) morske luke - luke javnog prometa, - luke posebne namjene - zone sidriata na moru za velike brodove (preko 50.000 t nosivosti). c) zra na luka - meunarodne zra ne luke - ostale zra ne luke - letiliata - sportske zra ne luke vodnogospodarski sustav vodoopskrba, - akumulacija, - vodocrpiliate (podzemno i nadzemno), koriatenje voda, - akumulacija za navodnjavanje, odvodnja otpadnih voda, - ureaj za pro iaavanje i ispust. elektroenergetski sustav proizvodni ureaji, -proto nih hidrolelektrana - termoelektrana, transformacijski ureaji - rasklopno postrojenje, - trafostanica TS 400/220/110 kW, - trafostanica TS 220/110 kW, i - trafostanica TS 110/35/20/10 kW. 1.3.3. Poljoprivredne i aumske povraine lanak 24. Razgrani enje namjene poljoprivrednih i aumskih povraina obavlja se odreivanjem granica u prostornom planu ureenja opine i grada. lanak 25. Razgrani enje namjene poljoprivrednih povraina obavlja se na temelju vrednovanja zemljiata i utvrenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredne povraine osnovne namjene dijele se na osobito vrijedno obradivo tlo (navodnjavana zemljiata, izgraen sustav odvodnje, povraine pod viaegodianjim kulturama - maslinici, vinogradi, vonjaci, planta~e zrnatog voa), vrijedno obradivo tlo (polivalentna proizvodnja ~itarica, industrijskih kultura, krmnih kultura i drugih jednogodianjih kultura) i na ostala obradiva tla (polivalentne poljoprivredne povraine u mjeaovitim sklopovima s neobradivim zemljiatem - posebno vrednovane za izgradnju poljoprivrednih stambeno-gospodarskih kompleksa). Kriteriji razgrani enja dani su na grafi kom prikazu 1.  Koriatenje i namjena prostora . lanak 26. Razgrani enje aumskih povraina obavlja se temeljem kriterija o funkciji auma kao opem dobru i njihovoj ulozi u o uvanju bioloake raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih uvjeta i trajne zaatite tla. `umske povraine razgrani uju se na gospodarske aume, zaatitne aume i aume posebne namjene. Detaljnije treba razgrani iti aume po namjeni temeljem kartografskog prikaza 1.  Koriatenje i namjena prostora , te dodatnih analiza, a posebno u pogledu detaljnije namjene auma posebne namjene. lanak 27. Razgrani enje ostalog poljoprivrednog i aumskog zemljiata obavlja se temeljem kriterija za razgrani enje poljoprivrednog i aumskog zemljiata. Ostalo poljoprivredno i aumsko zemljiate je prostor na kojem se mo~e ravnomjerno koristiti prostor na na in predvien za aumsko ili poljoprivredno zemljiate, a posebno je vrednovano za izgradnju poljoprivrednih stambeno-gospodarskih kompleksa. 1.3.4. Vodne povraine lanak 28. Vodne povraine razgrani uju se prema namjenama: more (promet, gospodarski ribolov otvorenog mora, gospodarski ribolov u priobalnom moru, marikultura, rekreacija), vodotoci akumulacije Razgrani enje vodne povraine provodi se sukladno razgrani enju namjene povraine pripadajue obale. Vodne povraine nazna ene su u grafi kom prikazu 1.  Koriatenje i namjena prostora . Namjena i na in koriatenja vodne povraine odnosi se na vodnu (morsku) povrainu, vodni (morski) volumen kao i na dno vodotoka, odnosno mora. lanak 29. Razgrani enje mora provodi se odreivanjem namjene za: prometne djelatnosti, ribarenje, marikulturu, rekreaciju, i ostale djelatnosti. Morske povraine namijenjene za prometnu djelatnost razgrani uju se na plovne putove, luke, lu ke bazene i sidriata. Zone ribarenja razgrani uju se kao vanjski morski pojas (na udaljenosti veoj od 2 km od obale) koji je namijenjen svim vrstama ribolova u okviru postojeih propisa o morskom ribarstvu, te kao unutarnji morski pojas (udaljenost od obale unutar 2 km) koji je namijenjen gospodarskom ribolovu sa selekcioniranim tehnikama izlova, kao i za sportski ribolov. Uzgoj riba i akoljaka (marikultura) mo~e se odvijati u pogodnim podru jima, odreenim ovim Planom, a uzgoj riba na otvorenom moru i istra~ivanja s pokusnom proizvodnjom mogu se obavljati na pogodnim i drugim, one iaiva ima neugro~enim lokacijama unutarnjeg mora. Rekreacijske zone obuhvaaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale, pojas obalnog mora namijenjenom za kupanje i rekreaciju airok minimalno 300 metara, a prostornim planovima opina i gradova taj se pojas mo~e proairiti, ali na taj na in da ne ometa plovidbu na unutarnjim i meunarodnim plovnim putevima . Ostale namjene su eksploatacija podmorskih sirovina, razne podmorske aktivnosti i drugo, pod uvjetima odreenim posebnim propisima. Ovim se Planom takoer omoguuje da se u posebno istra~enim i opravdanim lokacijama, na razini prostornih planova ureenja gradova i opina, mogu u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proairenja potencijalnih staniata posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na ureene pla~e. lanak 30. Razgrani enje vodotoka obavlja se odreivanjem namjene za vodotoke i to: Vodotok Mirne, Raae, Dragonje, Boljun ice i Pazin ice (dio vodotoka II. kategorije) za navodnjavanje poljoprivrednog zemljiata i rekreaciju Dio vodotoka Mirne (od Buzeta do Ponteportona) za energetiku - izgradnju malih proto nih hidrocentrala Svi vodotoci I. kategorije za rekreaciju lanak 31. Razgrani enje akumulacija obavlja se odreivanjem namjene za: Akumulacija Butoniga, za vodoopskrbu Sve ostale planirane akumulacije, za navodnjavanje poljoprivrednog zemljiata i za rekreaciju 2. UVJETI ODREIVANJA PROSTORA GRAEVINA OD VA}NOSTI ZA DR}AVU I }UPANIJU lanak 32. Graevine od va~nosti za RH odreene su prema zna enju zahvata u prostoru (veli ina, obuhvat, zaatita prostora), a sukladno posebnom propisu. Graevine od va~nosti za RH ovim su Planom evidentirane kao postojee, te kao nove (planirane) ili potencijalne graevine odnosno zahvati u prostoru, iji je minimalni obuhvat unaprijed poznat te se kao takve mogu razvrstati u navedenu kategoriju. Graevine od va~nosti za }upaniju odreene su prema zna enju u razvoju pojedinog dijela i cjeline }upanije. Graevine od va~nosti za }upaniju su u pravilu graevine u vlasniatvu ili pod upravljanjem ustanova iji je osniva  }upanija, ili za koje temeljem posebnih propisa pravni osnov za koriatenje utvruje }upanija, ili pak koje su sastavni dio aireg sustava za kojeg je }upanija utvrdila poseban status, odnosno interes. Ovim su Planom kao graevine od va~nosti za }upaniju utvrene i graevine, odnosno zahvati u prostoru za koje po postojeim propisima skrb vodi dr~ava ili lokalna samouprava, ali je njihov zna aj u prostoru naglaaen na razini }upanije (osnovno akolstvo, znanost i visoko obrazovanje, socijalna skrb). Prostor onih graevina koje su od interesa za dr~avu i }upaniju odreuje se prostornim planovima gradova i opina trasom, lokacijom i ostalim kriterijima usklaenim s ovim Planom u tekstualnom i kartografskom dijelu. 2.1. Graevine od va~nosti za RH lanak 33. Ovim Planom odreuju se prostorni uvjeti za sljedee graevine i zahvate od va~nosti za RH: 1. Proizvodne graevine: Brodogradiliate "Uljanik" u Puli (postojee) Brodogradiliate "Tehnomont" u Puli (postojee) Ljevaonica "Cimos" Buzet s pogonima u Buzetu i Ro u (postojea) Tvornica stakla "Shott" u Puli (postojea) Tvornica cementa Koroma no (postojea) Tvornica cementa Pula (postojea) Tvornica cementa Umag (postojea) Tvornica hidratiziranog vapna Most Raaa (postojea) Tvornica"Industrochem" za proizvodnju i preradu nemetala Pula (postojea) Tvornica plinobetonskih elemenata "YTONG" Pula (postojea) Gradska plinara Pula (postojea) KTI "Pazinka" u Pazinu (postojea) 2. Sportske graevine su: a/ Golf igraliata "Crveni Vrh" kod Savudrije (novo) "Praaarija" kod Novigrada (novo) "Markocija" kod Umaga (novo) "Matelii" kod Umaga (novo) "Fratarska auma" kod Karigadora (novo) "Tar - Stancija `pin" kod Tara (potencijalno) "Zelena laguna" kod Pore a (potencijalno) "Kloatar" kod Sv.Lovre a (potencijalno) "Stancija Grande" kod Vrsara (potencijalno) "San Marko" kod Rovinja (potencijalno)  Kolone kod Bala (potencijalno) "Brijuni" na otoku Veliki Brijun (rekonstrukcija povijesnog igraliata) "Loborika" kod Loborike (potencijalno) "Marlera" kod Li~njana (novo) "Dubrova" kod Labina (potencijalno) "Jakomii" kod Pina (potencijalno) "Ko~ljak" kod Kraana (potencijalno) "Butoniga" kod Istarskih toplica (potencijalno) "Brka " kod Motovuna (potencijalno) "Barbariga" kod Peroja (novo) "Larun" kod ervara (potencijalno) "Koromani" kod Barbana (potencijalno) s 18 (max. 27) rupa. b/ Tenis centri "Katoro" u Umagu (postojei) 3. Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: Pomorske graevine: luka Raaa-Braica (postojea) luke posebne namjene: marine u Umagu (postojea), Novigrad - luka I (nova), Pore  - luka (postojea), Parentium (postojea), Zelena Laguna - Molindrio (nova), Rovinj - Valalta (postojea), Rovinj - luka II (nova), Barbariga (nova), Pula - luka I (postojea), Pula - Sv.Katarina (nova), Pula - Veruda (postojea), Banjole - Paltana (nova), Pomer (postojea), Li~njan - Kuje (nova), Rabac (nova) suhe marine u Novigradu - Antenal (nova), Puli - luka II (nova), Braici (nova) i Plominu (nova) terminal za transport ugljena - Plomin (postojei) industrijske luke TC Koroma no, TC Pula, TC Umag - Kravlji rt (postojee) brodogradiliana luka "Uljanik" u Puli (postojea) vojne luke Vargarola  Fi~ela, Budava, stalni grani ni pomorski prijelazi: Umag i Pula I. kategorije (postojei), Raaa - Braica, Pore  i Rovinj II. kategorije (postojei), Plomin, Umag - Fijandara, Vrsar - marina (novi) - sezonski grani ni pomorski prijelazi: Novigrad, Kanegra, Umag - marina II. kategorije (postojei), Novigrad - Antenal II. kategorije (novi) }eljezni ke graevine: pruge: Pula - Pazin - Lupoglav, Lupoglav - Rakitovec (postojee) Lupoglav - Jurdani via tunel U ka (nova - varijantno rjeaenje), Borut - Vranja - Jurdani via tunel U ka (nova - varijantno rjeaenje) - sve I. reda, Lupoglav - `talije (postojea), Kanfanar - Rovinj (nova) sve II. reda, Pore  - Motovun - Buje - R.Slovenija ("Parenzana") - uskotra na turisti ka ~eljezni ki kolodvor: tranzitni kolodvor Lupoglav (novi) ran~irni kolodvor Gali~ana (novi) grani ni ~eljezni ki prijelaz meunarodnog zna enja: Rakitovec I. kategorije (postojei) Cestovne graevine: Ceste : Autoceste Zra na luka Pula - Pula - Kanfanar - Plovanija/Kaatel (nova) i Kanfanar - Pazin - Tunel U ka (nova), Brze ceste Pore  - Baderna - Pazin (djelomi na rekonstrukcija postojee), Labin - Vozilii - Lupoglav (djelomi na rekonstrukcija postojee i nova), Buzet - Ponteporton - Nova Vas - Novigrad (djelomi na rekonstrukcija postojee i nova), Lupoglav - Buzet - Po~ane (nova), Rovinj - Kanfanar (postojea) ostale dr~avne ceste Pula - Labin, Buje - Plovanija, Buje - Kaatel, Podpian - Pazin, Umag - Buje, Vrsar - vor Medaki(sve postojee), te Kraan - Podpian (nova) i Labin - vor }minj (nova) Grani ni cestovni prijelazi meunarodnog zna enja: Plovanija, Kaatel, Po~ane I. kategorije (postojei) Jelovice, Kuibreg-Hrvoj II. kategorije (postojei) Graevine zra nog prometa: Zra na luka Pula za meunarodni i unutarnji promet (sekundarna 4E kategorije) (postojea) Grani ni zra ni prijelaz meunarodog zna enja: Pula I.kategorije (postojei) Poatanske i telekomunikacijske graevine: Graevine poata: Poatanski centri Pula i Pazin (postojei) Telekomunikacijske graevine meunarodne razine: tranzitne centrale Pula i Pazin (postojee), radio relejne postaje U ka, Umag i Pula, vor u sustavu prijenosa Umag, radijski koridori U ka - Umag, U ka - Pula meunarodni i magistralni TK kabeli : Rijeka - Pazin - Umag - (Italija); Rijeka - Labin ; Pula - Rovinj - Pore  - Umag, Pula - Pazin, Pazin - Labin - Cres, podmorski Pula - Mali Loainj - Zadar 4. Vodne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a/ Graevine sustava odvodnje otpadnih voda s viae od 25.000 ES: Sustav Pula (sjever, centar ) s dva pro iaiva a (postojei i djelomi no novi), Sustav Pore  (sjever, jug) s dva pro iaiva a (postojei i djelomi no novi) Sustav Rovinj s jednim pro iaiva em (postojei i djelomi no novi), Sustav Medulin - Li~njan (novi) Sustav Umag (centar, sjever - Savudrija) s dva pro iaiva a (postojei i djelomi no novi) b/ Graevine sustava odvodnje s poljoprivrednih povraina: Sustav Mirna (od Ponteportona do Antenala) (postojei) Sustav epi polje - Raaa - Krapansko polje (postojei) Sustav Cerovljansko polje (novi) c/ Graevine za koriatenje voda - vodozahvati vei od 100 l/s: Akumulacija Butoniga s vodozahvatom i ureajem za pro iaavanje (postojee) Vodozahvat Gradole (postojei) Vodozahvat Sv. Ivan (postojei) Vodozahvat Bula~ (postojei) Vodozahvat Bu~ini-Gabrijeli (postojei) Vodozahvat Sv.Anton (novi) Vodozahvat jamskih voda Tupljak i Ripenda s ureajima za pro iaavanje (novi) Vodozahvat Rakonek (postojei) Vodozahvat termalne vode Istarske toplice (postojei) Vodozahvati vode za navodnjavanje Mirna, epi polje, Raaa, Krapansko polje, Cerovljansko polje (novi) 5. Energetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Elektroenergetske graevine: Proizvodne: TE Plomin (max. 335 MW)(postojea) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje: transformacijsko postrojenje: TS Plomin (220/110)(postojee) TS Guran (220/110) (novo) Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV : Pehlin - TE Plomin(novi) TE Plomin - Guran (novi) Nakon 2010.g: Transformatorsko i rasklopno postrojenje: TS Plomin (400/110)(potencijalno) TS Pazin (400/110)(potencijalno) TS Guran (400/110)(potencijalno) TS Savudrija (400/110)(potencijalno) Prijenosni dalekovodi 400 kV: Melina - Pazin(potencijalni) Pazin - Savudrija(potencijalni) Pazin - Guran(potencijalni) Pazin - Plomin(potencijalni) Graevine za transport plina: Plinovodi (planirani) : magistralni plinovod za meunarodni transport DN 600 radnog tlaka 110 bara Sjeverni Jadran - Pula (podmorska dionica) i DN 700 radnog tlaka 75 bara Pula - Labin - Kraan - Viakovo potencijalna trasa magistralnog plinovoda za meunarodni transport podmorska dionica Plomin - Omiaalj ( u istra~ivanju) potencijalna trasa meunarodnog plinovoda na dionici Buje - Kaatel/Plovanija (u istra~ivanju) potencijalna trasa meunarodnog podmorskog plinovoda na dionici Umag - Sjeverna Italija (u istra~ivanju) MRS Pula, Labin i Kraan 6. Graevine za postupanje s otpadom graevina za predobradu i privremeno skladiatenje opasnog otpada planirana u sklopu rjeaenja lokacije na Kaatijunu te sabirna mjesta opasnog otpada s jednostavnim postupcima predobrade (radi lakaeg transporta) planirana na podru ju gradova: Buje, Pazin i Rovinj, te Opine Sv.Nedelja za podru je Labinatine planirano postrojenje za termi ku obradu ostatnog otpada i postrojenje za obradu medicinskog otpada planiranog na lokaciji Kaatijuna; 7. Graevine i kompleksi za potrebe obrane: graevine i kompleksi u okviru Grada Pule - Vallelunga, Muzil, Smokvica, Valdebek, Zapovjedniatvo VPS za Sjeverni Jadran, graevine i kompleksi u airem okru~ju Grada Pule - Zra na luka Pula, `andalj, Kampi, Budava, Marlera (Opina Li~njan), Loborika (Opina Mar ana), Monte Kope, Kamenjak (Opina Medulin), graevine i kompleksi na podru ju Grada Pazina - Lindar ostale graevine - Brgudac (Opina Laniae i Opina Lupoglav), Savudrija, Petrovija (Grad Umag), te vojne luke, odreene ovim Planom. 8. Graevine unutar Nacionalnog parka "Brijuni". 2.2. Graevine od va~nosti za ~upaniju lanak 34. Ovim Planom odreuju se prostorni uvjeti za graevine i zahvate od va~nosti za }upaniju: 1. Graevine druatvenih djelatnosti: a/ Srednje akole: Pula - Gimnazija, Ekonomska, Tehni ka, Strukovna, Medicinska, Glazbena, Primjenjenih umjetnosti i dizajna, Talijanska, Turisti ko-ugostiteljska, Industrijsko-obrtni ka, te U eni ki dom (postojee) Rovinj - Gimnazija, Strukovna, Talijanska (postojee) Pore  (postojea), Poljoprivredna , U eni ki dom (novi) Labin (postojea), U eni ki dom (postojei) Buje - Gimnazija, Ekonomska,Industrijsko-obrtni ka, Talijanska srednja (postojee) Umag - Obrtni ko-ugostiteljska (nova) Pazin - Opa srednja, Klasi na gimnazija (postojee), U eni ki dom (novi) Buzet (postojea) Vianjan - Ugostiteljska (privatna - postojea) b/ Graevine visokog akolstva: Fakultet ekonomije i turizma u Puli (postojei) Filozofski fakultet u Puli (postojei) Visoka tehni ka akola u Puli (nova) Visoka poslovna akola u Puli (nova) Visoka akola za glazbenu umjetnost u Puli (nova) Visoka u iteljska akola u Puli (nova) Visoka poljoprivredna akola u Pore u (nova) Visoka ugostiteljska akola u Pore u (nova) Visoka upravna akola u Pazinu (nova) Studentski centar u Puli (novi) Visoka poslovna akola u Vianjanu (nova) c)/ Graevine znanosti i kulture - postojee Arheoloaki muzej Istre u Puli Povijesni muzej Istre u Puli Etnografski muzej Istre u Pazinu Centar za povijesna istra~ivanja u Rovinju Zavod za istra~ivanje mora u Rovinju Institut za poljoprivredu i turizam u Pore u akavski sabor u }minju Polivalentni kulturni centar u Gro~njanu Istarsko narodno kazaliate u Puli Sveu iliana knji~nica u Puli Dr~avni arhiv u Pazinu d/ Graevine sekundarne zdravstvene zaatite - postojee: Pula - Opa bolnica Rovinj - Ortopedska bolnica e/ Graevine primarne zdravstvene zaatite - postojee: Domovi zdravlja: Pula, Pore , Rovinj, Umag, Labin, Pazin i Buzet s pripadajuim stacionarima i ljekarnama f/ Graevine javnozdravstvenih djelatnosti- postojee: Zavod za javno zdravstvo Pula s ispostavama Pore , Rovinj, Umag, Labin, Pazin i Buzet g/ Graevine socijalne skrbi: Domovi za starije osobe u Puli, Nedeaini, Rovinju, Novigradu, Motovunu (postojei) te u Pazinu, Pore u, Umagu i Buzetu (novi) Dje ji dom u Puli (postojei i novi) Centar za radno-proizvodne i okupacijske aktivnosti - Pula i Vodnjan (postojei) h/ Graevine sporta i rekreacije: Svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi povraine vee od 2 ha 2. Pomorske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Luke otvorene za javni promet (postojee): Umag Pore  Rovinj Pula Savudrija Novigrad Vrsar Fa~ana Medulin Li~njan - Kuje Rabac b) Trajektne luke: Brestova (postojea) Plomin (postojea) Umag - Fijandara (nova) c) Luke posebne namjene: luke nauti kog turizma - marine: Kanegra (nova), Savudrija (nova), Novigrad - luka II. (postojea), ervar porat (postojea), Vrsar - luka (nova), Rovinj - luka I (postojea), Fa~ana - Valbandon (nova), Krni ki Porat (nova), Rakalj - Sv.Agneza (nova), Tunarica (nova), brodogradiliana luka "Tehnomont" u Puli (postojea) 3. Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: a) Ostale dr~avne ceste: Vozilii - Rijeka - odvojak Brestova (postojea) Buje - Ponteporton - Vi~inada - Baderna - Sv.Lovre  - Bale - Vodnjan (postojea) Most Raaa - Braica (postojea) Zapadna obilaznica Buzeta (nova) b) }upanijske ceste : vor Umag - Savudrija - Umag (postojea) Obilaznica Umaga (nova) Umag - Lovre ica (postojea) Obilaznica Lovre ica - Karigador - Dajla (djelomi no postojea i nova) Dajla - Novigrad - obilaznica Novigrad - Antenal (djelomi no postojea i nova) Novigrad - Brtonigla - Buje (postojea) Buje - Maruaii - `terna - Oprtalj - Livade (postojea) Buje - Triban - Gro~njan - Ponteporton (postojea) Martin ii - Oprtalj (postojea) Oprtalj - pograni ni dr~avni prijelaz Sv.Lucija (rekonstrukcija postojee) Antenal - Tar - obilaznica Pore a - Vrsar - Kloatar (postojea i djelomi no nova) Pore  - Kaatelir - Vi~inada (postojea) Tar - Vianjan (postojea) Kufci - Vianjan - Karojba (postojea) Obilaznica Rovinj - Bale (postojea i djelomi no nova) Bale - Kolone - Barbariga (postojea i djelomi no nova) Valalta - Rovinj - Monsena (postojea) Rovinj - Villas Rubin - Veatar - Kokuletovica (postojea) Bale - Krmed - Smoljanci - Svetvin enat (postojea) vor Okreti - Kanfanar - }minj (postojea) Kringa - Sv.Petar u aumi (postojea) }minj - Tinjan (postojea) }minj - vor Rogovii (postojea) }minj - Milotski Breg - Pian (postojea) Kanfanar - Sv.Petar u aumi - Guatini (postojea) }minj - Barban (postojea) }minj - Svetvin enat - Vodnjan (postojea) Svetvin enat - Bokordii - Orihi (postojea) Petehi - Orihi - Manjadvorci (postojea) Guran - Barban (postojea) Guran - Divaii - Barban (postojea) Vodnjan - Mar ana - Pavi ini - Kavran - Valtura - vor Zra na luka Pula (postojea) Prodol - obilaznica Krnice - Rakalj (postojea i djelomi no nova) Valtura - obilaznica `iaan - obilaznica Li~njan/Medulin - Pula (postojea i djelomi no nova) `iaan - Pula (postojea) Mukalba - Pomer - Banjole (postojea i djelomi no nova) Premantura - Pula (postojea i djelomi no nova) Pomer - `ikii - Monte `erpo - `ijana (nova) Pula - Pjea ana uvala (postojea) Verudela - obilaznica Pule - vor `ijana (postojea) Stoja - Pula centar - vor Veli Vrh (postojea i djelomi no nova) vor Veli Vrh - Gali~ana - obilaznica Vodnjan (postojea) vor Veli Vrh - obilaznica Fa~ana - obilaznica Peroj - Barbariga (postojea i djelomi no nova) Vodnjan - Magornja - obilaznica Fa~ane (postojea) vor Vodnjan - Magornja (nova) C.kua Bale - Barbariga (postojea i djelomi no nova) Obilaznica Vodnjana - obilaznica Gali~ane - vor `ijana sjever (nova) Most Raaa - Podpian (nova) - mogua (varijantna) trasa u ispitivanju Labin - Koroma no - odvojak Tunarica (postojea) Labin - Ravni - odvojak Sv.Marina (postojea) Labin - Rabac (postojea) Rabac - Ripenda - Kature (nova) Labin - Sv.Nedelja - Kraan (postojea) Vozilii - Plomin luka (postojea) Pazin - Cerovlje - Boljun - Vranja - Tunel U ka (postojea) Cerovlje - Dragu - Buzet (postojea) Podberam - Karojba - Motovun - Livade (postojea i djlomi no nova) Trvi~ - Kaaerga (postojea) Lupoglav - Laniae - Dane - Vodice (postojea) Vodice - grani ni prijelaz Jelovice (postojea) Buzet - Brest - Dane (postojea) Vodice - Mune (postojea) Ra ja Vas - Veprinac (cesta u funkciji park aume U ka), c/ Grani ni cestovni prijelazi za pograni ni promet: Sv.Lucija Brest Vodice 4. Graevine zra nog prometa s pripadaju im objektima, ureajima i instalacijama: Zra ne luke: - Vrsar (tercijarna 1A kategorije)(postojea) Letiliata - sportske zra ne luke: Medulin - Campano~ (postojea) Kraan - Kostr ani (potencijalna) Pore  - Stancija Kaligari (potencijalna) Slum - Raspadalica (potencijalna) Brest kod Lupoglava (potencijalna) Pazinski Novaki (potencijalna) Boljunsko polje (potencijalna) Karigador - Punta (potencijalna) Vilanija - Petrovija (potencijalna) Umag - Martinova vala (potencijalna) Ponteporton (potencijalna) Ra ja Vas (potencijalna) San Marko kod Rovinja (potencijalna) c) Sezonski grani ni zra ni prijelazi od meunarodnog zna enja II kategorije: Vrsar 6. Graevine za vodoopskrbu pripadajuih podsustava: Istarski vodovod Buzet Vodoopskrbni sustav Butoniga Vodovod Pula Vodovod Labin sa svim pripadajuim mre~ama i ureajima, osim vodocrpiliata. 7. Graevine sustava odvodnje s pripadaju im objektima, ureajima i instalacijama: Svi sustavi odvodnje s pripadajuim objektima, mre~ama i instalacijama koji nisu od dr~avnog zna aja, a koji se rasprostiru na podru ju dvije ili viae jedinica lokalne samouprave, ili osiguravaju odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda za viae od 2.000 ES. 8. Elektroenergetske graevine s pripadaju im objektima, ureajima i instalacijama: b) Transformacijske stanice : Pula - `ijana 110/20kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV) Pula - Dolinka 110/20 kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV), Guran 110/20 kV (nova, u sklopu 220/110 kV nove) Medulin 110/20 kV (nova) Gregovica 110/20 kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV) Koroma no 110/20 kV (postojea) Raaa 110/20 kV (postojea) Plomin 110/20 kV (postojea) Rovinj 110/20 kV (postojea) Pore  110/20 kV (postojea) Funtana 110/20 kV (nova) Pazin 110/20 kV (postojea) Butoniga 110/20 kV (postojea) Buzet 110/20 kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV) Buje 110/20 kV (postojea) Katoro 110/20 kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV) Novigrad 110/20 kV (rekonstrukcija postojee 35/10 kV) c) Distribucijski dalekovod 110 kV: TE Plomin - Labin - `ijana (2x 110 kV - postojei) `ijana - Gregovica - Dolinka (novi) Dolinka - Medulin (novi) TE Plomin - Pazin (2x110 kV - postojei) `ijana - Guran - Rovinj (postojei) Rovinj - Pore  - Buje (postojei) Buje - R.Slovenija (postojei) Pazin - Butoniga - Buzet (postojei) Matulji - Lovran  TE Plomin (2x110 kV - postojei) TE Plomin - Lupoglav - Buzet (novi) Buzet - Katoro (novi) Katoro - Novigrad (novi) 9. Graevine plinoopskrbe s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: Plinovod radnog tlaka 2450 bara Pula-Umag (novi) Plinovod radnog tlaka 2450 bara Umag-Kraan (novi) Plinovod radnog tlaka 2450 bara Rovinj - }minj - Pazin (novi) Plinovod radnog tlaka 2450 bara Livade - Buzet (novi) MRS-Rovinj (novi) MRS-Vrsar (novi) MRS-Pore  (novi) MRS-Novigrad (Kovri) (novi) MRS-Umag (novi) MRS- Buje (novi) MRS- Pazin (novi) MRS- Kanfanar (novi) MRS- }minj (novi) MRS- Buzet (novi) - 10.00012.000 m2 za izgradnju plinare za UNP od ~upanijskog zna aja, na podru jima grada u Gradu Buzetu i Pazinu, u prvoj fazi plinifikacije (novi) 10. Graevine za postupanje s otpadom: Centralna zona za gospodarenje otpadom u Puli - Kaatijun, Recikla~na dvoriata s transfer stanicama i kompostanama u gradovima: Pula, Pore , Umag na lokacijama postojeih deponija Transfer stanica u gradovima Rovinj (na lokaciji novoplanirane sanitarne deponije Lokva Vidotto ), Buzet (na saniranoj lokaciji postojeeg odlagaliata otpada Gri~a, ili na lokaciji novoplanirane sanitarne deponije Gola e), Cere - Sv.Nedelja i Ciburi - Pazin (na lokacijama saniranih postojeih odlagaliata otpada) Graevine za obradu energetski vrijednog industrijskog otpada - TC Koroma no Sredianja kafilerija u Sv.Petru u aumi Eksploatacijska polja mineralnih sirovina predviena ovim Planom (E3) (postojea i potencijalna) Veletr~nice poljoprivrednih proizvoda u Puli, Pore u, Umagu, Rovinju i Labinu (sve nove) 13. Graevine unutar Parka prirode "U ka". 2.3. Popis graevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okolia lanak 35. Ovim Planom odreuju se graevine i zahvate u prostoru za koje je potrebno pored propisom odreenih graevina i zahvata, izraditi procjenu utjecaja na okolia: 1. Graevine za postupanje s otpadom: graevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnoloakog otpada, te bioloakog otpada kapaciteta veeg od 1000 t/godianje a manje od 10.000 t/godianje odlagaliata inertnog otpada 2. Energetske graevine: regionalni (~upanijski) plinovodi s pripadajuim graevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladiatima UNP-a skladiata i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekuih derivata kao samostalne graevine, kotlovnice snage vee od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s. 3. Vodne graevine: sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta veeg od 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od 10000 ES. 4. Povrainska eksploatacija gline, aljunka, pijeska i graevno-tehni kog kamena s kapacitetom eksploatacije veim od 10.000 m3/godianje, a na eksploatacijskim poljima veim od 5 ha van obalnog podru ja, odnosno 2 ha unutar obalnog podru ja. 5. Graevine u zaatienom podru ju graevine i zahvati u prostoru na podru ju zaatienog krajolika ili botani kog rezervata namijenjeni turizmu, graevine i zahvati na podru ju zaatienog krajolika ili botani kog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji graevine i zahvati izvan graevinskog podru ja smjeatene dijelom ili cjelovito u II. vodozaatitnoj zoni odreenoj ovim Planom i posebnim propisima objekti u III zoni vodozaatite i to slijedei: nove ~upanijske prometnice, nove ~eljezni ke pruge, sustavi za pro iaavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta veeg od 100 ES, sto arski i peradarski kompleksi kapaciteta veeg od 100 sto nih jedinica izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima odreenim ovim Planom U slu aju da se unutar podru ja iste namjene odreene ovim Planom predvia viae istovrsnih zahvata ije su pojedina ne veli ine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okolia, a prema zakonskim odredbama. Kod rekonstrukcija postojeih graevina i zahvata iz stavka 1. ovog lanka izrada procjene utjecaja na okolia uvjetuje se kod cjelovite (potpune) zamjene tehnologije ili prenamjene graevine ili poveanja obima zahvata zbog kojeg je u smislu stavka 1. ovog lanka potrebno izraditi procjenu utjecaja na okolia. 3. UVJETI SMJE`TAJA GOSPODARSKIH SADR}AJA U PROSTORU lanak 36. Planom su odreeni gospodarski sadr~aji slijedeih namjena: `umarstvo, Poljoprivreda - biljna proizvodnja, sto arstvo i ribarstvo, Ugostiteljstvo i turizam, te sport i rekreacija Poslovno - proizvodna namjena Namjena i uvjeti smjeataja pojedinih sadr~aja detaljnije se odreuju prostornim planom ureenja opine i grada temeljem na ela, uvjeta i mjera ovih odredbi. Prostori za razvoj navedenih gospodarskih sadr~aja izvan podru ja naselja prikazani su na grafi kom prikazu br. 1 - Plan namjene prostora. 3.1. `umarstvo lanak 37. `ume gospodarske namjene obuhvaaju najvei dio ukupnog aumskog resursa, a namijenjene su isklju ivo gospodarskom koriatenju (sje a za drvnu grau ili ogrjev, lov i uzgoj divlja i, ubiranje aumskih plodina). Unutar auma gospodarske namjene se prostornim planovima ureenja gradova i opina mogu planirati slijedei zahvati u prostoru: aumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lova ke kue, depoi drvne grae, znanstveno-istra~iva ke stanice za praenje stanja aumskih ekosustava, otkupne stanice aumskih plodina. Planiranje navedenih zahvata omoguava se uz posebne uvjete koriatenja auma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva. lanak 38. Zaatitne aume obuhvaaju najmanji dio aumskog resursa, a temeljna im je namjena zaatita i sanacija ugro~enih podru ja (opo~arene povraine, povraine izlo~ene eroziji, poboljaanje mikroklimatskih osobina prostora). Unutar zaatitnih auma se prostornim planovima ureenja gradova i opina mogu planirati slijedei zahvati u prostoru: aumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, farme za uzgoj divlja i, znanstveno-istra~iva ke stanice za praenje stanja aumskih ekosustava. Planiranje navedenih zahvata omoguava se uz posebne uvjete koriatenja auma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva. lanak 39. `ume posebne namjene teritorijalno su razgrani ene od ostatka aumskog resursa, te se ovim Planom predviaju unutar obalnog podru ja i u prostoru nacionalnih parkova i parkova prirode, a temeljna im je namjena odr~anje ekoloakih vrijednosti prostora ili specifi nih (zaatienih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza. Unutar auma posebne namjene se prostornim planovima ureenja gradova i opina mogu planirati slijedei zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletiata, rekreacijski sadr~aji, arboretumi zvjerinjaci i akvariji, farme za uzgoj divlja i, znanstveno-istra~iva ke stanice za praenje stanja aumskih ekosustava. Planiranje navedenih zahvata omoguava se uz posebne uvjete koriatenja auma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva. 3.2. Poljoprivreda - biljna proizvodnja, sto arstvo i ribarstvo lanak 40. Osobito vrijedno obradivo tlo obuhvaa prvenstveno povraine za uzgoj viaegodianjih kultura (vinogradi, vonjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne povraine. Na osobito vrijednim obradivim tlima utvrenim ovim Planom mogu se prostornim planovima ureenja gradova i opina planirati slijedei zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s prateim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 100.000 m2, ribnjaci sa pripadajuim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 200.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 100.000 m2. Na ovim se vrstama obradivih tala isklju uje mogunost izgradnje stambeno-gospodarskih graevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomonih graevina za dr~anje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) lanak 41. Vrijedno obradivo tlo obuhvaa prvenstveno poljoprivredne povraine namijenjene uzgoju ~itarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u na elu je grupirano oko ruralnih naselja u relativno homogenom obliku (ruralno podru je naselja). Na vrijednim obradivim tlima utvrenim ovim Planom mogu se prostornim planovima ureenja gradova i opina planirati slijedei zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s prateim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 20.000 m2. Na ovim se vrstama obradivih tala izuzetno daje mogunost izgradnje stambeno-gospodarskih graevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih graevina. lanak 42. Ostalo obradivo tlo obuhvaa izdvojene obradive povraine manjeg gospodarskog zna aja, koje su prvenstveno namijenjene izgradnji stambeno-gospodarskih kompleksa za vlastite potrebe ili za agroturizam. Na ostalim obradivim tlima utvrenim ovim Planom mogu se prostornim planovima ureenja gradova i opina planirati slijedei zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s prateim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 10.000 m2. Na ovim se vrstama obradivih tala naglaaava mogunost izgradnje stambeno-gospodarskih graevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih graevina. lanak 43. Osnovne poljodjelske, sto arske i ribarske djelatnosti po mikroregijama su: Sjeverno vapnena ko podru je ("Bijela Istra"): krmne kulture, pojedine vrste ~itarica (ra~ i je am), industrijskih kultura (hmelj), uzgoj ljekovitog bilja, u manjem dijelu vinogradarstvo, p elarstvo, ov arstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo Sredianje fliano podru je ("Siva Istra"): krmne kulture, voarstvo, vinogradarstvo, p elarstvo, ov arstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, uzgoj slatkovodnih riba u ribnjacima (posebno Cerovljanska dolina) Sredianji vapnena ki ravnjak ("Crvena Istra"): krmne kulture, voarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, p elarstvo, ov arstvo, kozarstvo, govedarstvo, peradarstvo Zapadno priobalje: krmne kulture, voarstvo (posebno planta~ne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste ~itarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, ov arstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (Piranski zaljev, Tarska vala, uvala Sv.Marina, Limski zaljev), izlov plave ribe (posebno srdele i inuni) Ju~no priobalje: krmne kulture, voarstvo (posebno planta~ne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste ~itarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, uzgoj ljekovitog bilja (posebno isto na obala), p elarstvo, ov arstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (zaljev Budava, pojedine lokacije u Raakom zaljevu, marikultura otvorenog mora), izlov ko arske ribe (akampi, sipe, lignje), izlov plave ribe (posebno srdele i inuni) lanak 44. Farmama za uzgoj stoke, u smislu odredbi ovog Plana, smatrati e se uzgojni pogoni s 10 i viae sto nih jedinica, sukladno emu se odreuju minimalne veli ine za govedarske, ov arske, kozarske i svinjogojske farme. Ostali prostorni i tehni ki uvjeti za izgradnju graevina na poljoprivrednom zemljiatvu (udaljenost od graevnih podru ja, uvjeti izgradnje graevina i oblikovanja zemljiata itd.) utvruju se prostornim planovima podru ja posebnih obilje~ja i prostornim planovima ureenja gradova i opina. Unutar obalnog podru ja utvrenog ovim Planom se isklju uje mogunost izgradnje stambeno-gospodarskih graevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomonih graevina za dr~anje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) van graevinskih podru ja naselja. lanak 45. U koriatenju poljoprivrednog zemljiata postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a predvidjeti i promovirati razvitak ekoloake poljoprivrede. Ekoloaka poljoprivreda, (takoer organska ili bioloaka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, sinteti kih pesticida, hormona i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomo mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina, te uz velike koli ine energije uspijeva postii vrlo visoke prinose. Prostornim planovima ureenja gradova i opina moraju se posebno valorizirati podru ja namijenjena isklju ivo ekoloakoj poljoprivredi, a nakon verifkacije studije iz to ke 1. lanka 149. odredbi Plana. lanak 46. Podru ja za uzgoj riba i akoljaka (marikulturu) moraju imati zadovoljavajue biokemijske karakteristike, (hidrodinamika, dubina i kakvoa mora), stru nom znanstvenom provjerom utvren mogui kapacitet i veli inu zahvata, te potrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, vodoopskrba, elektri na energija, proizvodnja hrane za uzgoj, itd.). Djelatnost marikulture mo~e se odvijati i u drugim podru jima izvan onih predvienim Planom, osim : gdje prevladava nepovoljna hidrodinamika, nezadovoljavajui higijenski uvjeti i eutrofna podru ja s rizicima cvatnje toksi nih fitoplanktona, gdje je izra~eno one iaenje zbog blizine urbanih centara, lu kih i industrijskih djelatnosti, gdje je intenzivan pomorski promet, na podru jima od vee gospodarske va~nosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti, na podru jima posebne namjene (npr. vojna podru ja), na osjetljivim dijelovima posebno zaatienih podru ja . Intenzitet uzgoja riba i drugih organizama mora se ograni iti sukladno utvrenim biokemijskim osobinama akvatorija morske vode i ekoloaki osjetljivim akvatorijima. Unutar podru ja za uzgoj riba i akoljaka mogu se izgraivati isklju ivo graevine osnovne namjene, bez mogunosti koriatenja istih za trgova ke, ugostiteljsko-turisti ke ili druge djelatnosti koje nisu povezane sa samim uzgojem. 3.3. Ugostiteljstvo i turizam lanak 47. Namjena predviena za ugostiteljstvo i turizam je osim u graevinskim podru jima naselja i stambeno-turisti kih naselja, predviena i u izdvojenim graevinskim podru jima izvan naselja - turisti kim razvojnim podru jima (u daljnjem tekstu: TRP), na seoskim gospodarstvima, te u lukama nauti kog turizma. Turisti ka rekreacija, kao pratea djelatnost ugostiteljstva i turizma se ovim Planom, osim unutar podru ja naselja i stambeno-turisti kih naselja, predvia u TRP-ovima te na ovim Planom predvienim prostorima. Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veli inu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turisti kih podru ja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim zna ajkama prostora a osobito: ponudu na turisti kom tr~iatu je nu~no prilagoditi globalnoj strategiji razvoja }upanije, posebno vodei ra una o demografskim ograni enjima izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u veim dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojee turisti ke ponude prilikom investiranja u postojee ili nove objekte stimulirati izgradnju viaih i visokih kategorija dati prednost poboljaanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaatiti okoliaa, gradnju novih graevina ostvariti na prirodno manje vrijednim podru jima, i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, a izgradnju u dosad neizgraenim dijelovima obalnog podru ja (posebno isto na obala) usmjeravati u dubinu prostora, osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i koriatenja u obalnom podru ju kroz prenamjenu prostora u stanovanje (graevine sa ste enim pravima) ili uklanjanjem bespravno izgraenih graevina s povratom u prijaanje stanje osigurati prostore za nove i atraktivne sadr~aje, kao npr. golf igraliata, reprezentativni turisti ko-rekreacijski sadr~aj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl. Planirana strategija razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti }upanije je ostvarivanje vee kvalitete usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih rekreacijskih, izletni kih i drugih sadr~aja. lanak 48. Ovim se Planom predviaju kapaciteti smjeataja u turisti kim objektima kako slijedi: Tablica 2. - UKUPNI SMJE`TAJNI KAPACITETI U }UPANIJI Minimalni kapacitetMaksimalni kapacitetPORE 40.00054.000VRSAR36.00042.000ROVINJ24.00030.000MEDULIN20.00027.000UMAG19.00028.000PULA14.00017.000LABIN12.00015.000NOVIGRAD7.50010.000MAR ANA5.5007.000BRTONIGLA4.0006.000FA}ANA3.5007.500VODNJAN6.50012.500BUJE3.0005.000BALE3.0005.000LI}NJAN3.0005.000RA`A3.0004.000KR`AN1.0002.000LANI`E1.0002.000BUZET1.0001.500PAZIN1.0001.500MOTOVUN1.0001.500OPRTALJ1.0001.500UKUPNO211.000284.000 Gore prikazani minimalni i maksimalni kapaciteti utvreni su prema va~eim podru jima gradova i opina u }upaniji, te uklju uju ukupne kapacitete unutar TRP-ova, turisti kih zona unutar naselja, kao i unutar stambeno-turisti kih naselja, a bez kapaciteta u privatnom smjeataju i turizmu na seoskim gospodarstvima. Kapaciteti u jedinicama ostalih opina, koje nisu popisane u tablici 2., ra unati e se da su manji od 500 postelja. lanak 49. Unutar TRP-ova predviaju se ugostiteljsko-turisti ke povraine za: Turisti ka naselja, koja sadr~e sve vrste namjena u funkciji turizma, kao ato su apartmanska naselja, trgova ke, uslu~ne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti, itd.; Kampove; Pojedina ne graevine (hoteli, moteli, izletiata, depandanse i sl.) koje mogu formirati i zasebne komplekse; Luke nauti kog turizma, pored marina i suhih marina, koje se razvrstavaju na: Sidriate, dio vodenog prostora opremljenog pluta ama za privez plovila u uvali zaatienoj od nevremena, Priveziate, dio obale ureen za pristajanje svih vrsta i veli ina plovila, do 100 vezova Tipizacija i detaljna kvantifikacija navedenih vrsta ugostiteljsko-turisti kih povraina utvruju se prostornim planovima ureenja gradova i opina i prostornim planovima u~eg podru ja, na razini kojih se utvruju i to an obuhvat i veli ina graevnog podru ja turisti kih zona. lanak 50. Ovim Planom odreuje se osnovni standard za odreivanje veli ina graevnog podru ja turisti kih zona unutar prostora TRP-ova, turisti kih zona unutar naselja i stambeno-turisti kih naselja odreenih ovim Planom s bruto gustoom koriatenja izmeu 50 i 120 postelja/ha. Izuzetno od stavka 1., bruto gustoa koriatenja mo~e biti: najmanje 33 postelja/ha za kapacitete vila uz golf igraliata, s time da povraina zona vila unutar obuhvata golf igraliata ne mogu prelaziti 15% obuhvata prema zate enoj gustoi kod turisti kih zona u koriatenju ili u izgradnji ako dostignuta bruto gustoa vea od 120 postelja/ha U prostornim planovima ureenja gradova i opina turisti ke zone prikazuju se u tri kategorije prema bruto gustoama koriatenja: od 33 do 50 postelja/ha, od 50 do 120 postelja/ha i vee od 120 postelja/ha. Ovim se Planom utvruje element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za graevine turisti ke namjene; smjeatajne jedinice kod razli itih tipova turisti kih smjeatajnih graevina odreivati e se na slijedei na in: smjeatajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaraliatima = 2 postelje smjeatajna jedinica apartmana i bungalova = 3 postelje smjeatajna jedinica autokampova = 4 postelje smjeatajna jedinica vila = 6 postelja Negradivi dijelovi TRP-ova, izvan graevinskih podru ja turisti kih zona odreenih prostornim planovima ureenja gradova i opina, mogu se namijeniti za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadr~aja, za rjeaavanje prometa u mirovanju, izgradnju komunalnih objekata i ureaja te za hortikulturno ureenje. Unutar TRP-ova se ovim Planom isklju uje izgradnja stambenih graevina za tr~iate, emu je potrebno prilagoditi i imovinsko-pravne mehanizme i postupke u prometu nekretninama. Turisti ki punktovi, kao specifi ni oblik turisti kih razvojnih podru ja, trebaju biti izuzetak u prostoru, na lokacijama posebne vrijednosti, i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. TP-ovi prvenstveno trebaju poslu~iti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletni ki turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Njihova veli ina bi se trebala limitirati s max. kapacitetom od 150 postelja, odnosno max. povrainom od 2 ha. Lokacija turisti kih punktova, njihovi kapaciteti te to an prostorni obuhvat utvruju se prostornim planovima ureenja gradova i opina. Kapaciteti koji e se predvidjeti unutar turisti kih punktova obuhvaeni su u tabelarnom prikazu uz lanak 48. ovih odredbi. lanak 51. Turizam na seoskim gospodarstvima razvijati e se posebno na slijedeim podru jima: Podru ja ruralnih naselja s malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja (fertilni kontingent ispod granice mogueg pre~ivljavanja), u pravilu veli ine ispod 100 stanovnika . Takvih naselja na podru ju }upanije ima ukupno 111, i to: na podru ju Grada Buzeta 22, Grada Buje 4, Grada Pore a 4, Opine Cerovlje 3, Opine Gro~njan 2, Opine Kanfanar 1, Opine Kraan 7, Grada Labina 1, Opine Laniae 11, Opine Lupoglav 5, Opine Mar ana 8, Opine Oprtalj 7, Opine Pian 1, Opine Raaa 7, Opine Sv.Nedelja 4, Opine Sv.Lovre  1, Opine Svetvin enat 6, Opine Tinjan 1, Opine Vianjan 4, Opine Vi~inada 2 i Opine }minj 2 . Popis navedenih naselja prikazan je u to ki 3.4.1. Tekstualnog obrazlo~enja Plana. Podru ja ruralnih naselja s zna ajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima, ali bez izra~enih ili planiranih sredianjih funkcija, te o uvane morfologije i tipologije tradicionalne izgradnje, kao i na ina obrade zemljiata i oblikovanja prostora. U tom su smislu posebno zna ajna podru ja slijedeih opina: Gro~njan, Brtonigla, Oprtalj, Vianjan, Vi~inada, Tinjan, Kanfanar, Svetvin enat, Barban, Sv.Nedelja, Pian, Cerovlje i Gra iae, kao i dijela podru ja gradova Buzet i Pazin. Podru ja ruralnih ili poluurbanih naselja nultog ili prvog ranga odreenih ovim Planom Kriteriji za dimenzioniranje maksimalnih kapaciteta (broja postelja) na seoskim gospodarstvima, te posebni uvjeti ureenja prostora i oblikovanja naselja prikazani su u to ki 3.4.4. Tekstualnog obrazlo~enja Plana, s time da se dimenzioniranje veli ine graevnih podru ja predmetnih naselja analogno primjenjuju odredbe lanka 50. ovih odredbi. lanak 52. Stambeno-turisti kim naseljima u smislu ovog Plana podrazumijevaju se naselja koja u funkcionalnom koriatenju prostora imaju izra~en visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojee strukture naselja, ili se taj izra~eni visoki postotak odnosi na graevine mjeaovite stambene, turisti ke ili ugostiteljske namjene. Stambeno-turisti ka naselja na podru ju }upanije su slijedea: Kanega, Baaanija, Ravna Dolina, Pelegrin i `pina, Sv. Ivan, Molino, Karigador, Dajla, Mareda, Pineta, ervar Porat, Funtana, Barbariga  Betiga, Peroj, Pjea ana uvala, Vinkuran, Banjole, Premantura, Duga uvala, Krni ki porat i Rabac. Kriteriji za dimenzioniranje veli ine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) stambeno-turisti kih naselja prikazani su u to ki 3.4.4. Tekstualnog obrazlo~enja Plana pri emu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja stambenih jedinica u pravilu treba kretati izmeu 0,28 i 0,72. Kriteriji za dimenzioniranje veli ine graevnih podru ja stambeno-turisti kih naselja identi ni su kriterijima za odreivanje veli ine turisti kih zona iz lanka 50. ovih odredbi, s time da tako prora unatoj veli ini pridodaje i veli ina prora unata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i povremenih) iz lanaka 79. i 80. ovih odredbi. lanak 53. Kriteriji za razvrstavanje luka nauti kog turizma u pojedine kategorije su slijedei: postojei na in koriatenja i kategorija luka nauti kog turizma klimatski, mareografski, morfoloaki i biotopski uvjeti brzina i sigurnost plovidbe unutar teritorijalnih voda pravilna prostorna distribucija kategorija i kapaciteta luka u cijelom priobalju }upanije postojea prometna , energetska i komunalna infrastruktura mogunost proairenja na okolni prostor utjecaj na okolia moguih zahvata Kako bi za odreivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio koriaten jedinstveni standard, ovim se Planom po pojmom veza podrazumijeva vez za plovilo standardne du~ine cca 12 m, a takvo plovilo smatra se ekvivalentom jedne smjeatajne jedinice apartmanskog tipa (3 postelje). lanak 54. Razvrstavanje luka nauti kog turizma po osnovi kategorizacije Luke nauti kog turizma utvrene ovim Planom razvrstavaju se na slijedei na in: Marine na podru ju }upanije su: Kanegra, Savudrija, Umag, Novigrad  luka I (Civitas Nova), Novigrad  luka II, ervar Porat, Pore   luka, Zelena Laguna (Molindrio), Parentium, Vrsar  luka, Funtana - luka, Rovinj  luka I , Rovinj  luka II, Rovinj  Valalta, Barbariga, Fa~ana - Valbandon, Pula - luka I, Pula - Sv.Katarina, Pula - Veruda, Banjole  Paltana, Pomer , Li~njan  Kuje, Krni ki Porat, Rakalj  Sv.Agneza, Tunarica, Rabac. Suhe marine na podru ju }upanije su: Novigrad  Antenal, Pula  luka II, Braica, Plomin Preporuke za odreivanje standarda luka nauti kog turizma Suhe marine su luke nauti kog turizma za koje se, osim obvezujuih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom prepuru uju slijedei standardi: - slobodna povraina u kopnenom dijelu mora zadovoljavati potrebe za smjeatajem najmanje 500 vezova na suhom, - vezovi u akvatorijalom dijelu grade se isklju ivo kao tranzitni vezovi, - suha marina u svom sastavu mo~e imati manje brodogradiliate, za izgradnju ili generalni remont plovila najmanje do 25 m du~ine, a po mogunosti i za vea plovila, - suha marina mora biti povezana s okolnim prostorom neposredno putem ceste najmanje ~upanijske razine. Marine su luke nauti kog turizma za koje se, osim obvezujuih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom prepuru uju slijedei standardi: - ukoliko je prostor za smjeataj plovila na suhom nedostatan, u smislu posebnih propisa, osigurava se na drugim pogodnim lokacijama unutar graevinskih podru ja naselja u radijusu od 5 km od luke, ali uz uvjet da su pristupne ceste do luke najmanje ~upanijske razine zna aja, te da se istima mogu prevoziti posebni tereti - marine se u pravilu se grade u neposrednom kontaktnom prostoru zna ajnijih turisti kih smjeatajnih ili rekreativnih kapaciteta, ili unutar lu kih bazena uz vee urbane centre - marine moraju imati mogunost proairenja u neposrednom okolnom prostoru, ali ne na atetu kupalianih i drugih maritimno rekreacijskih sadr~aja, niti zaatienih dijelova prirode utvrenima ovim Planom - broj plovila po hektaru povraine akvatorija ne preporu uje se manji od 50 niti vei od 120 Primjena pojedinih prostornih standarda za suhe marine i marine iz stavka 2. i 3. ovog lanka utvruje se prostornim planovima u~eg podru ja. lanak 55. Planirani kapaciteti u lukama nauti kog turizma utvrenim ovim Planom su slijedei: Tablica 3. Planirani kapaciteti u lukama nauti kog turizma KATEGORIJAMINIMALNOMAKSIMALNOKANEGRAMARINA150200SAVUDRIJAMARINA100200UMAGMARINA(550 + 150)(1000 + 500)NOVIGRAD - LUKA I (CIVITAS NOVA)MARINA200450NOVIGRAD - LUKA IIMARINA100200NOVIGRAD - ANTENALSUHA MARINA(200 + 1000)(350 + 2000) ERVAR PORATMARINA450650PORE  - LUKAMARINA200400ZELENA LAGUNA (MOLINDRIO)MARINA250550PARENTIUMMARINA200250FUNTANA - LUKAMARINA150200VRSAR - LUKAMARINA150200ROVINJ - VALALTAMARINA250350ROVINJ  LUKA IMARINA150200ROVINJ  LUKA IIMARINA380650BARBARIGAMARINA200350FA}ANAMARINA150200PULA - LUKA IMARINA (950 + 1000) (1350 + 1500)PULA - LUKA IISUHA MARINAPULA - SV.KATARINAMARINAPULA - VERUDAMARINA(600 + 150)(650 + 300)BANJOLE  PALTANAMARINA200350POMERMARINA250350LI}NJAN - KUJEMARINA200350KRNI KI PORATMARINA150200RAKALJ  SV. AGNEZAMARINA150200BR`ICASUHA MARINA(200 + 1000)(350 + 2000)TUNARICAMARINA150200RABACMARINA200350PLOMINSUHA MARINA(90 + 500)(100+800)UKUPNO6.870 (3.800)10.750 (7.100)U zagradi: broj vezova u moru + broj vezova na suhom Za svaku planiranu lokaciju luka nauti kog turizma potrebno je u prostornim planovima ureenja gradova i opina predvidjeti: graevno podru je za dio obveznih sadr~aja na kopnu, sukladno lanku 50. i 53. ovih odredbi akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni, pomorska signalizacija), sukladno lanku 54. ovih odredbi Maksimalna veli ina zahvata luke nauti kog turizma (graevno podru je + akvatorij) iskazuje se kao produkt broja vezova x ekvivalentni broj postelja x jedini na povraina po postelji. Sve luke nauti kog turizma utvrene ovim Planom kao nove luke (osim suhih marina) mogu se u prvoj fazi, a najviae za razdoblje od 12 godina od dana donoaenja ovog Plana, graditi kao pristaniata ili sportske luke te se sukladno tome mogu dodjeljivati koncesije na ~upanijskoj razini. 3.4. Poslovno proizvodna namjena lanak 56. Gospodarska namjena predvia se u svim naseljima IV. i III. ranga odreenim ovim Planom, kao i najveem dijelu naselja II. i I. ranga, kao sastavni dio graevnih podru ja naselja, unutar postojeih i postojeim planovima planiranih industrijskih, poslovnih i drugih zona sli ne namjene. U svim naseljima, osim naselja IV i III ranga, za gospodarsku se namjenu unutar graevinskih podru ja naselja ne mo~e predviati prostor vei od 25% povraine graevinskog podru ja naselja, ve se u tim slu ajevima moraju predvidjeti gospodarske zone u izdvojenim graevinskih podru jima izvan naselja. U izdvojenim graevinskim podru jima izvan naselja planiraju se gospodarske zone u kojima se smjeataju proizvodno-poslovne djelatnosti, bez stambene izgradnje. Dvije su osnovne namjene: proizvodne: veliki industrijski kompleksi (proizvodnja, preraiva ka industrija, obrtniatvo, i sl.), i poslovne: manji proizvodni i skladiani kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtniatvo, skladiatenje, servisi, komunalne usluge, i sl.). Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar gospodarskih zona, odnosno njihovi odnosi veli ina, utvruju se prostornim planovima ureenja gradova i opina. Prostorni razmjeataj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadaanjem razmjeataju gospodarstva, stvarnih prostornih mogunosti, planiranog sustava centara i mre~a naselja, rasporeda stanovniatva i povezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom. Vee skladiane i industrijske zone ine s povrainama za infrastrukturne graevine funkcionalno jedinstvo. lanak 57. U izradi prostornih planova ureenja gradova i opina treba u segmentu lociranja, definiranja, uvjetima ureenja i opremljenosti zona industrije i servisa posebnu pa~nju usmjeriti na: Organizacijsko i strukturno usavraavanje nabavkom suvremenih tehnologija, uvoenjem bolje organizacije rada, podizanjem kvalitete rukovoenja kako bi se moglo u inkovitije konkurirati na domaem i inozemnom tr~iatu. U strukturi djelatnosti industrije treba te~iti ka smanjivanju kapaciteta bazi ne, teake industrije, kao i djelatnosti koje zahtjevaju velike koli ine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost treba dati djelatnostima koje koriste prednosti ambijenta i podru ja u kojem nastaju (prirodne resurse, fizionomiju zemljiata, i sl.), koje koriste ekoloaki prihvatljive tehnologije i koje zapoaljavaju prete~ito visokokvalificiranu i kvalificiranu radnu snagu. U planiranju novih ili redukciji i ukidanju postojeih zona industrije i servisa, prostorni razmjeataj proizvodnih kapaciteta treba temeljiti na uravnote~enju razvoja cjelokupnog prostora grada, opine, kao i aire zajednice. To bi se postiglo uspostavljanjem airoke mre~e manjih i raznolikih proizvodnih jedinica. lanak 58. Zone gospodarske namjene utvrene ovim Planom van graevnih podru ja naselja su: Na podru ju Grada Umaga: Ungarija, Vilanija, Kravlji rt Na podru ju Grada Buje: Buje, Plovanija Na podru ju Opine Gro~njan: Maruaii Na podru ju Grada Novigrada: Novigrad Na podru ju Grada Pore a: Fiorini - }bandaj Na podru ju Opine Kaatelir - Labinci: Labinci, Montekal Na podru ju Opine Vianjan: Milanezi, Gambetii Na podru ju Opine Vi~inada: Vi~inada Na podru ju Opine Sv.Lovre : Sv.Lovre  Na podru ju Grada Buzeta: Mala Huba, `trped i Ro ko Polje Na podru ju Opine Lupoglav: Lupoglav i Boljun - Katun Na podru ju Grada Pazina: Ciburi, Podberam Na podru ju Opine Sv.Petar u aumi: Sv.Petar u aumi Na podru ju Opine Kanfanar: Kanfanar, Kurili Na podru ju Opine Bale: Bale Na podru ju Opine Svetvin enat: Svetvin enat, Bibii i Juraii Na podru ju Opine }minj: }minj Na podru ju Grada Labina: Vine~ Na podru ju Opine Pian: Podpian - Tupljak Na podru ju Opine Kraan: Podpian, Kraan, Plomin, Ko~ljak Na podru ju Opine Sv.Nedelja: Sv.Martin, Dubrova, `trmac Na podru ju Opine Raaa: Most Raaa - `talije - Braica Na podru ju Opine Barban: Raaa - kanal, Barban, Rogatica Na podru ju Opine Mar ana: Mar ana, Filipana Na podru ju Opine Vodnjan: Vodnjan (Guran) i Gali~ana Na podru ju Opine Medulin:Banjole, Pomer, Medulin i `eve Na podru ju Opine Li~njan: `iaan, OKZ Valtura i Valtursko polje druge zone od interesa lokalne samouprave, a povraina manjih od 4 ha Detaljni uvjeti za optimalno odreivanje veli ine gospodarskih zona dati su u to ki 3.4.5. Tekstualnog obrazlo~enja Plana, a potrebno je voditi posebno ra una o slijedeem: za svaku djelomi no izgraenu gospodarsku zonu, s postotkom realizacije manjim od 50% potrebno je izraditi program izgradnje i ureenja zone, na razini studije izvedivosti, a posebno ukoliko se realizacija u zoni temeljila na planovima donesenim prije 1994.g. za svaku gospodarsku zonu potrebno je izraditi najmanje urbanisti ki plan ureenja, a po procjeni jedinice lokalne samouprave i detaljni plan ureenja. veli ina graevnog podru ja gospodarske zone utvruje se na temelju gustoe od 30 radnih mjesta/ha (minimalna gustoa) do 70 radnih mjesta/ha (optimalna gustoa). Planiranje zona s ura unatom gustoom van navedenih limita potrebno je kod izrade prostornih planova ureenja gradova i opina posebno dokazati odgovarajuom studijom izvedivosti s preglednom tehnoloakom shemom procesa za pojedine gospodarske subjekte u planiranoj zoni, a manja gustoa bez navedenog dokaza dozvoljava se isklju ivo kod tehnologija koje uklju uju i eksploataciju mineralnih sirovina unutar gospodarske zone (cementare, vapnare, ciglane, tvornice kerami kih proizvoda, industrijska prerada arhitektonskog kamena, asvaltne baze, betonare), odnosno ako je ve postojeim urbanisti kim planom ureenja ili detaljnim planom ureenja utvrena druga ija gustoa. veli ina graevnih podru ja gospodarskih zona van podru ja naselja, utvrena prostornim planovima ureenja gradova i opina, provjeravati e se temeljem iskazanih veli ina broja zaposlenih u industrijskim i srodnim djelatnostima, prikazanog u to ki 3.4.5. Tekstualnog dijela Plana za svaki grad i opinu posebno, osim za gradove Pulu, Labin, Pazin, Pore , Rovinj i Buzet kod kojih se broj zaposlenih u gospodarskim zonama izvan graevinskih podru ja navedenih naselja planira izmeu 10 i 30% od ukupnog broja prikazanog u to ki 3.4.5. Tekstualnog dijela Plana. 4. UVJETI SMJE`TAJA DRU`TVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU lanak 59. Ovim Planom odreena je mre~a graevina druatvenih djelatnosti za javne funkcije: predakolskog odgoja, akolstva, zdravstva, socijalne zaatite, sporta i kulture. Kona an broj, prostorni razmjeataj, veli ina i kapacitet graevina pojedinih djelatnosti odreuje se prostornim planom grada i opine, a temeljem smjernica i kriterija iz to ke 3.3.4., 3.3.5., 3.3.6., 3.3.7., 3.3.8., 3.3.9. i 3.3.10. Tekstualnog obrazlo~enja Plana (Knjiga 2). 4.1. Predakolski odgoj lanak 60. Mre~a dje jih vrtia u }upaniji omoguava ravnomjerni razvoj predakolskog odgoja. Uspostavljanjem dijela zajedni kih kriterija i obveza osniva ima predakolskih ustanova (osiguravanje sredstava za stru ni kadar, prema kriterijima nadzora i sustava kontinuiranog financiranja) omoguava se uspostavljanje pedagoaki osmialjenog i koncepcijski suvremenog sustava predakolskog odgoja. Privatizacija, odnosno otvaranje privatnih vrtia jedna je od najzna ajnijih mogunosti proairenja obuhvata djece oblicima predakolskog odgoja i naobrazbe, budui da su opine i gradovi esto limitirani sredstvima, iako sudjeluju svojim sredstvima u radu privatnih vrtia. Ta injenica je va~na u koncepciji budueg razvoja i stoga ato je distribucija dje jih vrtia i jaslica, a time i obuhvat djece neravnomjeran na podru ju }upanije. Ovim Planom se predvia zasnivanje ustanova vrtia i jaslica u svim naseljima IV, III i II ranga razvrstanim ovim Planom, a po potrebi i u naseljima I ranga ukoliko sredianje naselje jedinice lokalne samouprave opslu~uje prostor na udaljenosti veoj od 12 km od sredianjeg naselja i ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne odgojne jedinice. Predakolskim odgojem biti e 2010.g. obuhvaeno cca 8.000 djece, odnosno cca 75% djece u ~upaniji starosne strukture od 1 do 6 godina. 4.2. Osnovno akolstvo lanak 61. U skladu s projekcijom akolskoobvezatne populacije 2010. godine i standardom za dimenzioniranje osnovnih akola (Knjiga 2), utvren je broj potrebnih mati nih osnovnih akola. Projekcija razvoja osnovnog akolstva temelji se na slijedeim planerskim pretpostavkama: sustavom osnovnog akolstva biti e obuhvaeno cca 9% stanovniatva ~upanije 2010.g, tj. oko 21.500 djece optimalna veli ina osnovnih akola kretati e se izmeu 240 u enika (minimum) i 960 u enika (pedagoaki optimum) osnovne akole za pripadnike nacionalnih i etni kih zajednica, kao i za djecu sa smetnjama u razvitku odvijati e se u posebnim ustanovama i objektima, prilagoenima prostornom rasporedu i posebnim nastavnim programima navedenih skupina za najmanje 33 akolska objekta u ~upaniji predviaju se znatna kapitalna ulaganja u objekte do 2010.g. planira se redukcija i spajanje odreenog broja podru nih osnovnih akola zbog malog broja u enika i nemogunosti pru~anja minimalnog prostornog i pedagoakog standarda velike osnovne akole u Pazinu, Pore u i Puli potrebno je preustrojiti u manje ustanove s najviae 960 djece (ra unajui i pripadajue podru ne akole) Procesi redukcije postojeih akolskih jedinica nastaviti e se do 2005.g, a do 2010.g. bi se trebale ostvariti pretpostavke vezane za optimalizaciju veli ina akolskih ustanova. Prostor za realizaciju sadr~aja osnovnog akolstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanisti kih planova gradova i urbanisti kih planova ureenja drugih naselja, pridr~avajui se pritom preporu ivog standarda veli ine graevinske parcele od 30 - 50 m2/u eniku. 4.3. Srednje akolstvo lanak 62. Srednje akole lociraju se u pravilu u centralnim naseljima, odnosno u centrima opina i gradova, a sukladno brojnosti srednjeakolske populacije i specifi nim programima za osposobljavanje u enika za rad u gospodarstvu. Projekcija razvoja srednjeg akolstva temelji se na slijedeim planerskim pretpostavkama: sustavom srednjeg akolstva biti e obuhvaeno cca 5% stanovniatva ~upanije u 2010.g, tj. oko 11.000 djece srednje akole za pripadnike nacionalnih i etni kih zajednica, kao i za djecu sa smetnjama u razvitku odvijati e se u posebnim ustanovama i objektima, prilagoenima prostornom rasporedu i posebnim nastavnim programima navedenih skupina, a mogu se prostorno povezivati uz istovjetne objekte osnovnog akolstva za najmanje 14 objekata srednjeg akolstva u ~upaniji predviaju se znatna kapitalna ulaganja do 2010.g. planira se osnivanje nove srednje poljoprivredne akole u Pore u prioritetno je osiguranje kvalitetnih prostornih uvjeta razvoja srednjeg akolstva u Puli, Rovinju, Pore u, Umagu i Bujama lanak 63. Prostor za realizaciju sadr~aja srednjeg akolstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanisti kih planova gradova i urbanisti kih planova ureenja drugih naselja, pridr~avajui se pritom preporu ivog standarda veli ine graevinske parcele od 25 - 30 m2/u eniku. Unutar istih jedinica lokalne samouprave ovim se Planom omoguava povezivanje viae srednjih akola sli nih programskih usmjerenja, radi jednostavnijeg rjeaavanja posebnih potreba (dvorana za tjelesni odgoj, radionice i sl.) na istoj lokaciji. 4.4. Visoko akolstvo i znanstvena djelatnost lanak 64. Sveu iliate i Veleu iliate strateaka su osnova sveukupnog razvitka }upanije. Djelovanje Sveu iliata usmjeriti e se na koriatenje postojeih prostornih resursa, a temeljiti e se na dostignutom stupnju razvitka i strategiji razvitka }upanije. Stru nim (Veleu ilianim) studijem osigurati e se kvalitetno profesionalno obrazovanje utemeljeno na najsuvremenijim standardima obrazovanja visoko razvijenih zemalja. Polazei od airokog spektra zanimanja i potreba gospodarstva i proizvodnih i drugih usluga koje danas ine 60% aktivnosti i zaposlenosti, Veleu iliate e koristiti sva dostignua u programima i planovima obrazovanja visokorazvijenih zemalja svijeta. Obrazovanje u institucijama (ili Odjelima) Veleu iliata temelj su kvalitetnog razvitka sveukupnih aktivnosti }upanije i Republike Hrvatske. Imajui naprijed iznijeto u vidu, postoji opravdana potreba osnutka Veleu iliata u }upaniji sa slijedeim Visokim akolama (ili Odjelima) u ovom sastavu: Visoka tehni ka akola u Puli Visoka poslovna akola u Puli Visoka akola za glazbenu umjetnost u Puli Visoka u iteljska akola u Puli Visoka poljoprivredna akola u Pore u Visoka ugostiteljska akola u Pore u Visoka upravna akola u Pazinu Studentski centar u Puli Visoka poslovna akola u Vianjanu Za potrebe Veleu iliata e gradovi Pula, Pore  i Pazin osigurati odgovarajui prostor u sklopu izrade generalnih urbanisti kih planova, a Opina Vianjan u sklopu urbanisti kog plana ureenja naselja Vianjan. lanak 65. Projekcija razvoja znanstveno-istra~iva ke djelatnosti predvia se na razini slijedeih ustanova: Fakultet ekonomije i turizma  Dr. Mijo Mirkovi Pula, Filozofski fakultet Pula, Institut za poljoprivredu i turizam Pore , Centar za istra~ivanje mora  Zavod Rovinj, Centro di ricerche storiche  Rovigno odnosno Centar za historijska istra~ivanja  Rovinj, Znanstveno-istra~iva ka jedinica Ope bolnice Pula, Arheoloaki muzej Istre, Povijesni muzej Istre, Etnografski muzej Istre i Zvjezdarnica Vianjan, na postojeim lokacijama. 4.5. Zdravstvo lanak 66. Zdravstvena djelatnost organizirana je u }upaniji u slijedeim temeljnim oblicima: primarna zdravstvena zaatita sekundarna zdravstvena zaatita javnozdravstvena djelatnost ostale usluge u zdravstvu Primarna zdravstvena zaatita obavlja se u najveem dijelu putem lije ni kih timova u primarnoj zdravstvenoj zaatiti (lije nici ope medicine, stomatolozi, ginekolozi, pedijatri) s posebnim ugovornim odnosima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Domovima zdravlja. Primarna se zdravstvena zaatita mora odvijati prostorno disperzirano, te se planira djelovanje domova zdravlja i podru nih ambulanti (obiteljski lije nici i stomatolozi) u svim naseljima IV, III i II ranga, ali i unutar stambeno-turisti kih naselja utvrenih ovim Planom. U povoljnoj razvojnoj varijanti, 2010.g. bilo bi potrebno osigurati 177 timova obiteljskih lije nika i 110 timova stomatologa. Ostali se segmenti primarne zdravstvene zaatite mogu odvijati isklju ivo u naseljima - sjediatima domova zdravlja. Sekundarna (stacionarna) se zdravstvena zaatita planira u okviru Ope bolnice u Puli, gdje se predviaju znatni zahvati na djelomi noj dislokaciji djelatnosti i adaptaciji postojeih prostora za viae od 900 bolni kih postelja, u oviru proairenja stacionara pri domu zdravlja u Umagu (mala bolnica), Ortopedske bolnice u Rovinju, te stacionara domova zdravlja u Labinu i Pazinu, s ciljem osiguranja jedinstvenog standarda od 50 m2/ bolni koj postelji. Javnozdravstvena djelatnost odvijati e se u sastavu Zavoda za javno zdravstvo }upanije, i to disperzirano u prostoru ~upanije s ukupno 17 timova u etiri osnovne djelatnosti, dok e se ljekarni ka djelatnost odvijati u okviru javnih ustanova i privatne prakse, s predvienih 75 ljekarni kih timova 2010.g. Prostorne lokacije za zdravstvenu djelatnost utvruju se generalnim urbanisti kim planovima gradova i urbanisti kim planovima ureenja ostalih naselja, odnosno izdvojenih zona. Ostale usluge u zdravstvu odvijati e se poglavito u naseljima IV. i III. reda razvrstanih ovim Planom, lje iliano-rehabilitacijskom centru u Istarskim toplicama, te u veim turisti kim centrima. Pod ostalim uslugama podrazumijevaju se poglavito: medicinska rehabilitacija, pru~anje usluga u nekonvencionalnoj medicini, pru~anje usluga kune njege, pru~anje patrona~nih usluga, a sve djelatnosti odvijati e se u stambenim, stambeno-poslovnim, turisti ko-ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim podru jima utvrenim generalnim urbanisti kim planovima gradova i urbanisti kim planovima ureenja ostalih naselja. Pru~anje zdravstvenih usluga u ostalim zonama (gospodarskim-industrijskim, mjeaovitim i dr.) dozvoljava se samo za vee gospodarske subjekte koji ve imaju postojee opremljene prostore za obavljanje zdravstvene djelatnosti. lanak 67. Odreeni oblici sekundarne zdravstvene zaatite (sanatoriji) te posebni oblici medicinske rahabilitacije povezane sa sportskom rekreacijom obavljati e se na posebno pogodnim lokacijama u }upaniji, a poglavito: na iariji (podru je Opine Laniae) na U ki (podruje Opine Lupoglav) na podru ju Jurala (Opina Kanfanar) u sjevernom i isto nom dijelu Opine Oprtalj u sjeverozapadnom dijelu Opine Cerovlje, te ju~nom dijelu Grada Buzeta i sjevernom dijelu Grada Pazina Gore navedena podru ja moraju se posebno istra~iti u postupku izrade prostornih planova gradova i opina, a lokacije to no odrediti i prostor rezervirati s adekvatnom namjenom - zdravstvena namjena - lje iliate. 4.6. Socijalna zaatita lanak 68. Razvoj djelatnosti socijalne skrbi u periodu obuhvaenom ovim planom odvijat e se: - u sustavu dr~avne uprave i skrbi - u jedinicama lokalne samouprave - kroz udruge graana, humanitarne i vjerske organizacije - kroz privatni (poduzetni ki) sektor Centri za socijalnu skrb  openito Razvoj djelatnosti centara za socijalnu skrb zasnivati e se na slijedeim aktivnostima: dislokacija djelatnosti po sjediatima opina potpunije uklju ivanje u provoenje socijalnih programa gradova i opina uvoenje novih oblika zaatite kao npr: dnevnih centara za mlade~, savjetovaliata, pomo i njega u kui, dostava toplog obroka u kuu korisnika i sl. organiziraniji rad na prevenciji nasilja u obitelji i zaatiti ~rtava takvog nasilja (posebno malodobne djece i ~ena) kadrovsko ekipiranje i usavraavanje Domovi socijalne skrbi za stare i nemone osobe Razvoj djelatnosti domova socijalne skrbi za stare i nemone osobe zasnivati e se na slijedeem: napuatanje odreenih neuvjetnih objekata u Motovunu i Puli izgradnja novih objekata u Pazinu, Puli, Labinu, Buzetu i Umagu pru~anje usluga kune njege i pomoi i dostave toplog obroka korisniku podizanje kvalitete institucionalne zaatite, uz poseban naglasak na poja anoj zdravstvenoj zaatiti, organizaciji okupacijskih aktivnosti, klubova za starije osobe i sl. Ostali domovi - openito: Razvoj djelatnosti u ostalim domovima socijalne skrbi zasnivati e se na slijedeem: poveanje opsega i kvalitete usluga: poludnevni boravak, prihvatiliata poveanje broja korisnika osnivanje dislociranih jedinica (stambene zajednice u Puli i smjeataja teako mentalno retardiranih osoba na podru ju sjevernog dijela Istarske ~upanije - Poreatina ili Buzeatina) orijentacija na provoenje preventivnih programa osnivanje doma za slijepe osobe na podru ju gradova Pore  i Pula osnivanje doma za djecu s teakoama u razvoju na podru ju Bujatine (Grad Buje ili alternativno Opina Brtonigla) Ovim se Planom predvia da e se u 2010.g. za cca 2900 osoba morati osigurati smjeataj i boravak u svim vrstama i kategorijama domova socijalne skrbi. Prostorni uvjeti za ustanove socijalne skrbi Preporu uju se slijedei nu~ni uvjeti za graevine socijalne skrbi u pogledu: LOKACIJE: u naselju ili njegovoj blizini (ocim Centra za socijalnu skrb koji mora biti u naselju) da je omoguen priklju ak na elektri nu i telefonsku mre~u, vodovod i kanalizaciju da je omogueno koriatenje usluga zdravstvene zaatite, odgoja i obrazovanja i dr, da je osiguran prilaz prijevoznim sredstvima GRAEVINA: da budu odvojeni od drugih zgrada, ili ako su spojeni da imaju osiguran prilaz, parkiraliate, dvoriate, park ili sli no da po korisniku ima najmanje 20 m2 neizgraenog zemljiata, od ega 5 m2 zelene povraine (manje samo ukoliko je u neposrednoj blizini odgovarajue neizgraeno podru je) bez arhitektonskih barijera ili sa osiguranim rampama za nesmetano kretanje (za invalide, u pravilu - prizemni objekti i ravni okolia) kapacitet doma za djecu - ne manji od 60 i ne vei od 100 mjesta; a spavaonica najmanje 5 m2 po djetetu i ne viae od 5 kreveta, okolia najmanje 15 m2 po djetetu kapacitet doma za odrasle ne mo~e biti vei od 250 korisnika; povraina spavaonice najmanje 6 m2 po krisniku 4.7. Sport i rekreacija stanovniatva lanak 69. Povraine za sportsko-rekreacijsku namjenu su vea podru ja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti unutar graevinskih podru ja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrivati i izvan graevinskih podru ja, u prostorima ovim Planom utvrenim za turisti ku rekreaciju. lanak 70. Povraine sportsko-rekreacijskih namjena razgrani uju se na sljedee namjene: sportski centar, rekreacijska podru ja. Prostornim planom ureenja opine i grada predvidjeti potrebe sporta koje obuhvaaju: sport djece i mlade~i u procesu odgoja i obrazovanja, natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignua, sportsku rekreaciju graana do najstarije ~ivotne dobi, kineziterapiju i sport osoba oateenog zdravlja i osoba s psihofizi kim smetnjama u razvoju. Broj jedinica sportskih graevina za pojedinu opinu i grad odreuje se temeljem starosne strukture stanovniatva i broja jedinica pojedinih graevina na 1 000 stanovnika u tablici 4. U mre~i sportskih graevina predvidjeti graevine i komplekse za sportove specifi ne za opinu i grad. Tablica 4. BROJ JEDINICA SPORTSKIH GRAEVINA NA 1 000 STANOVNIKA ZA POJEDINE DOBNE SKUPINE OBJEKTD O B ( O D - D O G O D I N A )6-1414-1919-2424-3434-4444-5959 I VI`EDvorane1.4701.8000.8500.4800.3000.1500.030Zatvoreni bazeni0.0700.0750.0450.0200.0130.0100.005Otvoreni bazeni0.1700.1950.0450.0270.0170.0120.008Zra ne streljane0.4500.9500.7500.7500.6500.4500.080Streljane ostale0.0830.4500.4500.3500.1650.1200.008Kuglane0.0630.1451.0001.0001.0000.8000.100Ostali zatvoreni0.0630.1400.2000.1400.1300.0500.025Atletika0.0180.0950.0350.0060.00300Nogomet0.2150.4800.7200.4300.1200.0300Mali nogomet, rukomet, odbojka, koaarka6.8508.9002.0001.4000.9000.3000Tenis0.2000.5000.7500.7500.8300.7500.220Boanje000.3000.3500.5500.6000.220Ostali otvoreni0.6401.2500.5500.2700.1400.0700.045Skijanje nordijsko i tour0.1200.1550.1300.0600.0450.0150.003 4.8. Kultura lanak 71. Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti planirati minimalno sljedee sadr~aje: otvorena ili pu ka u iliata, muzeje, galerije, zbirke, arhivi knji~nice i itaonice; te~e dostupna podru ja mogu se opslu~iti bibliobusevima kazaliata, scenski prostori i kina, kao samostalne ustanove ili u sastavu drugih ustanova lanak 72. Otvorena ili pu ka u iliata planiraju se obavezno u svim naseljima IV. i III. ranga razvrstanih ovim Planom, kao i naseljima II. ranga koja imaju viae od 2000 stanovnika. Otvorena ili pu ka u iliata openito je potrebno dimenzionirati prema gravitacijskim podru jima veli ine cca 10.000 - 15.000 stanovnika u svim naseljima u kojima otvorena ili pu ka u iliata imaju polivalentnu namjenu (u iliate, knji~nica, galerija, kino, scenski prostor), a u naseljima gdje su navedene funkcije potpuno diferencirane, prema gravitacijskim podru jima veli ine 15.000 - 25.000 stanovnika. Muzeji su kulturne i znanstvene ustanove od posebnog zna aja za promicanje vrijednosti lokalnih tradicija, te se ovim Planom Arheoloaki muzej Istre, Povijesni muzej Istre u Puli, te Etnografski muzej Istre u Pazinu, a uz njih i Dr~avni arhiv u Pazinu utvruju kao kulturne ustanove od najveeg zna aja za razvoj muzealne kulture u Istri. Od novijih zna ajnijih muzeja planira se otvaranje Muzeja istarskih mozaika u Pore u, Paleontoloakog muzeja Istre u Balama, te gradskih muzeja ili zbirki u Puli, Pore u, Pazinu, Labinu, Buzetu, Bujama, Umagu, Novigradu i Vodnjanu. Prostorne uvjete za obavljanje muzealne i arhivske djelatnosti utvrditi e se generalnim urbanisti kim planovima gradova i urbanisti kim planovima ureenja za ostala naselja, a posebno se utvruje potreba utvrivanje nove lokacije Povijesnog arhiva Istre u Pazinu. Prostorne uvjete za obavljanje galerijske djelatnosti utvrditi e se urbanisti kim planovima ureenja za naselja ili dijelove naselja, a poglavito unutar zaatienih povijesnih cjelina. Knji~nice i itaonice su kulturne institucije od posebnog zna aja za razvijanje ope kulture i stupnja obrazovanja stanovniatva. Ovim se Planom utvruje poseban status Sveu iliane knji~nice u Puli, za koju se u generalnom urbanisti kom planu grada moraju osigurati odgovarajui prostorni uvjeti. Knji~nice i itaonice se u ostalim naseljima III. i II. ranga obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pu kih u iliata, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova. Prostorne uvjete za obavljanje bibliotekarske djelatnosti utvrditi e se generalnim urbanisti kim planovima gradova i urbanisti kim planovima ureenja ostalih naselja, dimenzionirajui ih prema gravitacijskim podru jima veli ine 5.000 do 10.000 stanovnika. Kazaliata, scenski prostori i kina su kulturne institucije od posebnog zna aja za razvoj dramske, vizualne i muzi ke kulture stanovniatva. Ovim se Planom utvruje poseban status Istarskog narodnog kazaliata kao mati ne dramske i muzi ke ustanove u ~upaniji . Scenski prostori i kina se u ostalim naseljima III. i II. ranga obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pu kih u iliata, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova. Prostorne uvjete za obavljanje dramske, kinomatografske i muzi ke djelatnosti utvrditi e se generalnim urbanisti kim planovima gradova i urbanisti kim planovima ureenja ostalih naselja, dimenzionirajui ih prema gravitacijskim podru jima veli ine 15.000 do 20.000 stanovnika. 5. UVJETI ODREIVANJA GRAEVINSKIH PODRU JA I KORI`TENJA IZGRAENA I NEIZGRAENA DIJELA PODRU JA lanak 73. Graevinskim podru jima odreuju se granice: povraina naselja i povraina izvan naselja za izdvojene namjene. Graevinska podru ja treba odrediti racionalno, s obrazlo~enjem opravdanosti poveanja njegova neizgraena dijela. Izmeu pojedinih graevinskih podru ja nu~no je predvidjeti odgovarajui pojas aumske ili poljoprivredne povraine. Prema osjetljivosti prostora odnosno kategoriji zaatite prostora odreuje se polo~aj, veli ina i oblik graevinskog podru ja, uz obaveznu zaatitu strukture i morfologije naselja. 5.1. Kriteriji za utvrivanje graevinskih podru ja naselja lanak 74. Veli ina, prostorni raspored i oblik graevinskih podru ja naselja odredit e se prostornim planovima ureenja opine i grada prema kriterijima za formiranje graevinskih podru ja utvrenima ovim Planom. lanak 75. Gradivi dio graevinskog podru ja se sastoji iz izgraenog i neizgraenog dijela. Razgrani enje izgraenog dijela vrai se rubom graevinskih parcela. Unutar graevinskog podru ja sredianjeg statisti kog naselja urbane aglomeracije i naselja s gradskim osobinama negradivim se povrainama, u smislu odredbi ovog Plana, smatraju sve one povraine na kojima se graenje ne predvia prostornim planovima ureenja gradova i opina, generalnim urbanisti kim planovima i urbanisti kim planovima ureenja zbog nepovoljnih geomehani kih svojstava tla, moguoj ugro~enosti od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja, ili zbog predvienog sustava mjera zaatite prirode, kulturnih dobara, urbanog krajobraza, te zaatite osobito vrijednog poljoprivrednog ili aumskog tla. Za naselja iz lanaka 79. i 80. odredbi ovog Plana se u prostornim planovima ureenja gradova i opina ne predvia izdvajanje negradivog dijela graevinskog podru ja. Izgraeni dio graevinskog podru ja odreuje se na na in da se izuzima: svaka neizgraena povraina vea od 2 000 m2, svi neizgraeni rubni prostori koji imaju airinu veu od 30 metara. Izgraenim podru jem smatra se ureeno graevinsko zemljiate na kojem su izgraene graevinske parcele, izgraene infrastrukturne graevine i povraine, te privedene namjeni ostale povraine (parkovi, igraliata, ureene pla~e, i sl.). U slobodni prostor izgraenog dijela graevinskog podru ja naselja prioritetno treba smjestiti graevine ili povraine druatvenih djelatnosti i infrastrukturu. Neizgraeni dio graevinskog podru ja je samostalna povraina ili proairenje izgraenog dijela, koji je: neureen, ureen, bez postojee izgradnje, ureen, na kojem je djelomi na postojea gradnja. Koristiti se mo~e samo ureeno graevinsko podru je. lanak 76. Temelj za dimenzioniranje graevinskih podru ja naselja je projekcija stanovniatva od 246.000 stanovnika }upanije u 2010.godini. U grafi kom prikazu br. 1. "Koriatenje i namjena prostora" shematski su nazna eni prostori za razvoj naselja. Smjernice za odreivanje obuhvata podru ja urbanih aglomeracija lanak 77. Urbana aglomeracija predstavlja podru je slo~ene izgradnje urbanog karaktera s prostorno odijeljenim funkcijama stanovanja, rada, odmora i prometa. U pravilu zahvaa podru ja odnosno dijelove sredianjih statisti kih naselja veli ine iznad 200 ha i druga statisti ka naselja ili dijelove naselja povraine manje od sredianjeg naselja. Ovim se Planom utvruju slijedee urbane aglomeracije: Aglomeracija grada Pule (statisti ko naselje: dio Pula) Aglomeracija grada Pore a (statisti ka naselja: Pore , ervar, ervar-Porat i Garbina) Aglomeracija grada Rovinja (statisti ko naselje: dio Rovinj) Aglomeracija grada Umaga (statisti ka naselja: Umag, Finida, Murine, Monterol, Katoro, uba, dio `egeta) Aglomeracija grada Labina (statisti ka naselja: Labin, Vine~, Marceljani, Presika, Kapelica) Aglomeracija grada Pazina (statisti ka naselja: Pazin, Stari Pazin, Beram, Lindar, dio Zare ja - Ivoli) Kriterij za utvrivanje gradivog dijela graevnog podru ja sredianjeg statisti kog naselja unutar obuhvata urbanih aglomeracija je bruto gustoa od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, od koje se povraine najviae 50% mo~e odnositi na njegov neizgraeni dio. Na podru ju urbane aglomeracije preporu uju se slijedei odnosi namjena: stanovanje 30 - 40%; radne zone i turisti ke zone (ukupno) 15 - 20%; centri svih kategorija do 5%; promet 10 - 15%; parkovi 5 - 10%; slobodne zelene povraine, prigradske aume, poljoprivredne povraine 20 - 25%; rekreacija do 5%; ostale javne povraine, posebna namjena do 5%. Graevinsko podru je sredianjeg statisti kog naselja unutar urbane aglomeracije mo~e se, u odnosu na prora unatu povrainu iz stavka 4., poveati za povrainu zate enih negradivih povraina. Za ostala izdvojena graevinska podru ja unutar urbane aglomeracije graevinsko podru je utvruje se na osnovu broja stanovnika planiranog prostornim planovima ureenja gradova primjenom odredbi lanaka 79. i 80. ovog Plana. Smjernice za odreivanje obuhvata naselja gradskih osobina lanak 78. Naselja gradskih osobina urbane su cjeline s u pravilu provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa. U pravilu zahvaaju podru ja odnosno dijelove sredianjeg statisti kog naselja veli ine iznad 100 ha i druga statisti ka naselja ili dijelove naselja povraine manje od sredianjeg naselja. Ovim se Planom utvruju slijedea naselja gradskih osobina: grad Buzet (statisti ka naselja: Buzet, Juri ii, Mala Huba, Sv.Ivan, Sv.Martin), grad Buje (statisti ko naselje: dio Buje), grad Novigrad (statisti ka naselja: dio Novigrad, dio Antenal), gradsko naselje Raaa (statisti ka naselja: Raaa, Krapan), gradsko naselje Vodnjan (statisti ko naselje: dio Vodnjan), gradsko naselje Fa~ana - Valbandon (statisti ko naselje: dio Fa~ana) kao i lokalna konurbacija s obilje~jima naselja gradskih osobina Medulin - Li~njan (statisti ka naselja: dio Medulin, dio Li~njan). Kriterij za utvrivanje gradivog dijela graevnog podru ja sredianjeg statisti kog naselja unutar obuhvata naselja gradskih osobina je bruto gustoa od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, od koje se povraine najviae 50% mo~e odnositi na njegov neizgraeni dio. Na podru ju naselja gradskih osobina preporu uju se iznimno slijedei odnosi namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene povraine, rekreacija, ostale javne povraine, poljoprivredne povraine 20 - 30%; centri svih vrsta do 5%. Graevinsko podru je sredianjeg statisti kog naselja unutar naselja gradskih osobina mo~e se, u odnosu na prora unatu povrainu iz stavka 4., poveati za povrainu zate enih negradivih povraina. Za ostala izdvojena graevinska podru ja unutar naselja gradskih osobina graevinsko podru je utvruje se na osnovu broja stanovnika planiranog prostornim planovima ureenja gradova i opina primjenom odredbi lanaka 79. i 80. ovog Plana. Smjernice za odreivanje obuhvata ostalih naselja i dijelova naselja s viae od 100 stanovnika lanak 79. Kriterij za utvrivanje graevinskog podru ja ostalih naselja ili dijelova naselja s viae od 100 stanovnika je bruto gustoa od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izra unate povraine najviae 50% mo~e se odnositi na neizgraeni dio graevinskog podru ja. Smjernice za izgradnju i ureivanje podru ja naselja i dijelova naselja s manje od 100 stanovnika lanak 80. Kriterij za utvrivanje graevinskog podru ja ostalih naselja s manje od 100 stanovnika je bruto gustoa od najmanje 5 planiranih stanovnika/ha, a od tako izra unate povraine najviae 66% mo~e se odnositi na neizgraeni dio graevinskog podru ja. 5.2. Ureenje graevinskog podru ja lanak 81. Ureenje graevinskog podru ja podrazumijeva pripremu (pripremu zemljiata, izradu prostornih planova, idejna rjeaenja i rjeaavanje imovinsko-pravnih poslova) i opremanje. Kategorije ureenosti graevinskog zemljiata su: Minimalno ureeno graevinsko zemljiate, koje obuhvaa pripremu i pristupni put, Optimalno ureeno graevinsko zemljiate, obuhvaa osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mre~u Visoko ureeno graevinsko zemljiate, koje obuhvaa sve elemente pripreme i opremanja. Sva graevinska podru ja u }upaniji moraju imati I. kategoriju ureenosti, a graevinska podru ja koja se nalaze unutar II. vodozaatitinih zona III. kategoriju ureenosti. Obvezatni viai nivo ureenosti graevinskog podru ja odredit e se prostornim planom ureenja opine i grada, odnosno drugim aktima gradova i opina, u skladu sa zakonima i drugim propisima. 5.3. Kriteriji za graenje izvan graevinskog podru ja lanak 82. Izvan graevinskog podru ja mo~e se prostornim planovima ureenja gradova i opina planirati izgradnja: graevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), rekreacijskih graevina (osim zatvorenih sportskih graevina), graevina obrane, graevina za istra~ivanje i iskoriatavanje mineralnih sirovina, i stambeno-gospodarskih graevina poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima. Kriteriji graenja izvan graevinskog podru ja odnose se na gradnju ili ureenje pojedina nih graevina i zahvata. Pojedina ne graevine ne mogu biti mjeaovite namjene, a odreene su jednom graevinskom parcelom. Stambeno-gospodarske graevine za vlastite potrebe i turizam na seoskim gospodarstvima nisu mjeaovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede. Kriteriji kojima se odreuje vrsta, veli ina i namjena graevine i zahvata u prostoru su: graevina mora biti u funkciji koriatenja prostora (poljoprivredna, aumarska, planinarska, sto arska, podvodna, itd), graevina koja nema mogunost neposrednog priklju ka na vodoopskrbni i elektroenergetski sustav mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlasititm vodozahvatom), odvodnju (pro iaavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, elektri ni agregat, ili drugo), graevine treba graditi sukladno kriterijima zaatite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Temeljem kriterija iz stavka 3. ovog lanka prostornim planom ureenja opine i grada odreuju se mogunosti i eventualni detaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje. 5.3.1. Graevine infrastrukture lanak 83. Pod graevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smjeateni u infrastrukturne koridore, te komunalne graevine kao ato su odlagaliate otpada, groblja i sl. Ovim su Planom date na elne odrednice razvoja svih infrastrukturnih sustava (koridora i graevina) u smislu polo~aja, tehni kih osobina koridora te vrste graevina. Prostornim planovima ureenja gradova i opina pojedini se elementi infrastrukturnih sustava mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnoloakim rjeaenjima, uz uvjet o uvanja osnovne razvojne koncepcije. 5.3.2. Rekreacijske graevine lanak 84. Planiranje rekreativnih kapaciteta turizma neposredno je povezano na planiranje smjeatajnih kapaciteta, njihovu prostornu dispoziciju, specijalizaciju odreenih podru ja za odreene oblike turisti ke usluge, te strukturu gostiju, ali posebno na morfoloake, krajobrazne i ekoloake zna ajke prostora u kojima se realiziraju turisti ki objekti. Detaljni kriteriji razvrstavanja profila korisnika rekreativnih potencijala, tipologija i osnovne prostorne odrednice rekreativnih graevina i zahvata prikazani su u to ki 3.4.4. Tekstualnog obrazlo~enja Plana. Na elne veli ine prostora i proporcionalni odnosi koje je potrebno osigurati za planiranje rekreativnih kapaciteta su slijedei: Tablica 5. NA ELNE VELI INE PROSTORA ZA PLANIRANJE REKREATIVNIH KAPACITETA Kopneni dio (ha)Akvatorij (ha)Zatvoreni prostor1.362,00Poluotvoreni prostor2887,56737,5Otvoreni prostor3151,57353,5UKUPNO7401,514.091,0Postotni udio (%)Povraina (ha)Tenis40545,0Odbojka, odbojka na pijesku20272,0Koaarka, mali nogomet10136,0Kuglanje, boanje568,0Ostalo25341,01001.362,0Postotni udio (%)Povraina (ha)Golf252.406,2Plivanje, rekreativno veslanje201.925,0Rekreativno tr anje, bike, koturaljke, konji ki sport151.443,8 Yacht izletiata i sidriata, aquasport403.850,01009625,0Postotni udio (%)Povraina (ha)Yachting, sportski ribolov707354,0Slobodno kretanje, planinarenje101051,0Biciklizam101051,0Sportsko letenje9945,0Rafting, kanu - kajak, ribolov na vodotocima1104,010010.505,0UKUPNO21.492,0 Golf igraliata vea od 40 ha (u naravi igraliata s 18 ili 27 rupa) lokacijski su odreena ovim Planom, a detaljno lociranje, odreivanje obuhvata, veli ine smjeatajnih kapaciteta te uvjeta infrastrukturnog priklju enja i opskrbe, kao i detaljnih uvjeta zaatite prostora utvruje se prostornim planovima ureenja gradova i opina temeljem slijedeih kriterija: obuhvat golf igraliata s 18 rupa kretati e se izmeu 70 i 120 ha, ovisno o prirodnim uvjetima lokacije, a igraliata s 27 rupa izmeu 100 i 160 ha, takoer ovisno o prirodnim uvjetima lokacije potrebno je u najveoj moguoj mjeri izbjegavati utvrivanje obuhvata golf igraliata na prostorima za koje se ovim Planom predvia zaatita prirode, a posebno na podru ju parka prirode i posebnog rezervata, dok se na podru ju zaatienog krajolika mogu djelomi no utvrivati, ali samo pod posebnim uvjetima koje odreuje nadle~no tijelo dr~avne uprave i uz poativanje temeljnog fenomena krajolika na potencijalnim lokacijama golf igraliata koje se nalaze u neposrednoj blizini (neposrednom kontaktnom prostoru) II. vodozaatitnih zona izvoriata utvrenih ovim Planom, uz vodotoke I. kategorije kakvoe voda ili uz samu morsku obalu, moraju se provesti posebne mjere zaatite nadzemnih i/ili podzemnih voda i priobalnog mora, a obvezna je izgradnja zatvorenog sustava odvodnje drena~nih voda kao i ponovna uporaba i pro iaavanje drena~nih voda na lokacijama koje nemaju mogunost koriatenja dostupnih povrainskih ili podzemnih voda obvezna je izgradnja zatvorenog sustava pro iaavanja i odvodnje otpadnih voda kompleksa prateih smjeatajnih turisti kih sadr~aja te ponovna uporaba istih voda radi navodnjavanja kvalitetni elementi krajobraza (visoke aume lista a ili vazdazelene aume, terasaste kulture, suhozidi i ka~uni, posebno vrijedni otvoreni vodotoci - krake lokve, bare i slapovi, vei kompleksi vinograda ili maslinika i dr.) moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igraliata bez bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata izbjegavati detaljno lociranje golf igraliata na utvrenim staniatima kvalitetne visoke lovne divlja i (jelena, veprova, srndaa) kao i na utvrenim migratornim putevima visoke divlja i, a ako to nije mogue u potpunosti izbjei, osigurati uvjete za nesmetan prolaz divlja i ukoliko se utvrivanjem obuhvata golf igraliata na prete~ito poljoprivrednom zemljiatu mijenjaju uvjeti prometovanja domicilnog stanovniatva pri obradi zemlje, osigurati najviai mogui kvalitet zamjenskih poljskih puteva i bez radikalnog poveanja prosje nog putovanja do poljoprivrednih povraina koje ostaju u obradi voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije se koristiti u normalnim uvjetima odr~avanja golf igraliata, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suaa, i to samo u kratkim vremenskim periodima i kada nije prioritetna vodoopskrba stanovniatva (noni re~im koriatenja). 5.3.3. Graevine obrane lanak 85. Prostor od interesa za obranu odreuje se granicama vojnog kompleksa i graevinama, u suradnji s nadle~nim tijelom obrane. Razgrani enjem treba odrediti vojni kompleks i graevine, i zaatitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaatitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se odreuje ovisno o vrsti, namjeni i polo~aju graevina u prostoru. Nu~no je uskladiti s potrebama obrane uvjete koriatenja prostora: aumskih, poljoprivrednih i vodnih povraina, povraina za razvoj naselja, povraina izvan naselja za izdvojene namjene i zaatienih podru ja. lanak 86. Osnovna usmjerenja prostornog razvoja i ureenja prostora radi odreivanja interesa obrane su: usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaatitu interesa obrane. uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Prometni sustav na podru ju }upanije potrebno je prilagoditi interesima obrane, poglavito na dr~avnim cestovnim pravcima i drugim cestovnim pravcima na podru ju gradova Pula i Pazin. U postupku donoaenja prostornog plana ureenja opine i grada na podru ju kojih se nalaze ili su ovim Planom predviene graevine i zahvati od interesa za obranu, mora se ishoditi mialjenje nadle~nog ministarstva. Postojei vojni objekti i kompleksi u Gradu Puli , Gradu Umagu i Gradu Pazinu, te opinama Medulin, Li~njan, Fa~ana, Raaa, Lupoglav i Laniae , kao i cjelokupni kompleks Austro-Ugarskih vojnih utvrda koje nisu u funkciji obrane , mogu se, temeljem ovog Plana, prenamijeniti za potrebe razvojnih projekata pripadajuih jedinica lokalne samouprave i druge razvojne projekte, a poglavito za turisti ko-ugostiteljsku, turisti ko - nauti ku, trgova ku i servisnu namjenu, razvoj infrastrukturnih projekata te za potrebe kulturnih djelatnosti (muzeji, galerije, scenski prostori, biblioteke i arhivi, udruge graana, te sportsko-rekreacijske djelatnosti) ukoliko se temeljem posebnog propisa utvrdi da nisu od va~nosti za obranu RH. 5.3.4. Graevine za istra~ivanje i iskoriatavanje mineralnih sirovina lanak 87. Gospodarska podru ja za eksploatacije mineralnih sirovina ovim se Planom utvruju za namjenu eksploatacije arhitektonsko-graevinskog kamena (jurskih vapnenaca, donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, gornjokrednih bre a, eocenskih pjea enjaka), tehni kog kamena (donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, donjokrednih dolomita i dolomitnih vapnenaca), opekarske gline (eocenskog podrijetla), kremenog pijeska, kalcita (gornjokrednih i pleistocenskih vapnenaca), eocenskih lapora i jurskih boksita. Eksploatacijska polja arhitektonsko-graevinskog i tehni kog kamena mogu se u prostornim planovima ureenja gradova i opina odrediti unutar gospodarskih zona poslovno-proizvodne namjene, a posebice ako je utvren gospodarski interes za preradu materijala na mjestu eksploatacije kada odreivanje takve zone postaje obveza. lanak 88. Eksploatacija mineralnih sirovina mo~e se u prostoru obavljati pod slijedeim opim uvjetima: eksploatacija mineralnih sirovina mora se uskladiti s projekcijama gospodarskog razvoja }upanije na taj na in da se te~iate eksploatacije prvenstveno odnosi na kvalitetne sirovine koje mogu ak i u relativno malom obimu eksploatacije postii zna ajan tr~iani rezultat, a prvenstveno se to odnosi na arhitektonsko-graevinski kamen, kredne vapnence s vrlo visokim postotkom ( viae od 90%) kalcijeva karbonata za proizvodnju graevinskog materijala, gornjojurske boksite za aditive u kerami koj i cementnoj industriji, kvarcne naslage za proizvodnju u staklarskoj, kemijskoj, graevinskoj i elektroni koj industriji, te opekarsku glinu metode eksploatacija moraju se u najveoj mjeri prilagoditi ambijentu, a preporu uje se metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehni ki izvodivo i tr~iano opravdano eksploatacije arhitektonsko-graevinskog kamena za potrebe obrtnika (kamenoklesarski obrt, graevinarski obrt) mogu se obavljati na podru jima koja su ovim Planom namjenjena za tu djelatnost i u uvjetima dokazanih rezervi od najmanje 5.000 t. ovim se Planom ne predvia mogunost koriatenja tzv. pozajmiata materijala (koli inski i vremenski ograni ena eksploatacija tehni kog kamena za potrebe izgradnje prometnica i drugih veih graevina) pri gradnji prometnica izvan ovim Planom utvrenog koridora prometnice. nova eksploatacijska polja svih sirovina, osim arhitektonsko-graevinskog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja ne smiju se otvarati, niti se postojea polja ne smiju airiti u smjeru i na udaljenost manju od 500 m od postojeih graevina, odnosno granica graevinskih podru ja naselja, turisti kih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, te ovim Planom utvrenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od va~nosti za Dr~avu i }upaniju. nova eksploatacijska polja arhitektonsko-graevinskog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja samo za uklanjanje pokrivke i jalovine, ne smiju se otvarati, niti se postojea polja ne smiju airiti u smjeru i na udaljenost manju od 200 m od postojeih graevina, odnosno granica graevinskih podru ja naselja, turisti kih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, te ovim Planom utvrenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od va~nosti za Dr~avu i }upaniju. transport sirovine predvidjeti isklju ivo izvan podru ja naselja nije dopuatena eksploatacija aljunka uz jezera i vodotoke, kao ni aljunka i pijeska u podmorju osim u vanjskom morskom pojasu utvrenom ovim Planom ne smiju se ugro~avati krajobrazne vrijednosti na taj na in da se eksploatacija vrai potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloakih elemenata (humaka, brdskih kosa itd.) nova eksploatacijska polja ne smiju zadirati u podru ja zaatienih dijelova prirode odnosno zaatienih kulturnih dobara u kojima se nalazi temeljni fenomen zaatite eksploatacijska polja moraju se otvarati i koristiti izvan obalnog podru ja, osim na lokacijama koje su ovim Planom ozna ene oznakom (E3) u grafi kom prikazu 1., te se postojea u obalnom podru ju moraju sanirati i prenamjeniti sukladno odredbama ovog Plana do 2010. godine. Gospodarska podru ja za eksploatacije mineralnih sirovina iz stavka 1. ovog lanka i prikazana na grafi kom prikazu br. 1 - Plan namjene prostora (oznaka E3) su: potencijalne lokacije (lokacije s indiciranim rezervama mineralne sirovine i /ili istra~ni eksploatacijski prostor u postupku odnosno nelegalna eksploatacijska polja) koja se moraju prikazati u prostornim planovima gradova i opina, a sukladno odredbama stavka 1. ovog Plana. eksploatacijska polja na postojeim lokacijama na kojima se eksploatacija odvija sukladno s posebnim propisima, a ija se eksploatacijska polja do 2010.g. moraju se uskladiti s odredbama stavka 1. odredbi Plana. Na ostalim nelegalnim lokacijama potrebno je izvraiti postupak zatvaranja i sanacije sukladno odredbama ovog Plana i prostornih planova u~ih podru ja. Rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi graevine i postavljati prijenosne graevine i tehnoloaka oprema isklju ivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vaenje i oplemenjivanje sirovine), osim ako samo polje nije PPUO/G-om predvieno kao gospodarska zona. Sanacija podru ja iskoriatavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija podru ja mo~e se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za drugu gospodarsku djelatnost, sukladno grafi kim prikazima 1. i 3.4. Plana. Skladiata eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smjeatena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora. lanak 89. Kriteriji za odreivanje lokacije za istra~ivanje mineralnih sirovina (istra~nih prostora) unutar prostora utvrenih ovim Planom su: Pokusna eksploatacija tijekom istra~ivanja mineralnih sirovina ne mo~e se obavljati na mjestima i na na in koji ugro~ava podzemne vode, naselja i druge gospodarski zna ajne zone, te zaatiene dijelove prirode i kulturna dobra lokacija prostora za istra~ivanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turisti kih, rekreativnih zona i podru ja posebne namjene, sukladno posebnom propisu, a posebno ako se predvia pokusna eksploatacija lokacija prostora za istra~ivanje mineralnih sirovina mora biti izvan obalnog podru ja, i izvan obuhvata temeljnih fenomena zaatienih dijelova prirode i kulturnih dobara lokacija prostora za istra~ivanje mineralnih sirovina mora se na elno nalaziti izvan ovih Planom utvrenih koridora prometnih sustava i infrastrukture od va~nosti za Dr~avu i }upaniju, ali se istovremeno mora osigurati dovoljna povraina istra~nog prostora za nova eksploatacijska polja u blizini navedenih graevina, koja e biti nu~na tijekom realizacije Ovim su Planom na grafi kom prikazu 3.4. - Podru ja primjene posebnih mjera ureenja i zaatite predvieni prostori unutar kojih se , temeljem posebnog propisa, mo~e odobriti istra~ivanje mineralnih sirovina, bilo da se radi o prostorima za koje je djelomi no ili u potpunosti proveden istra~ni postupak po posebnom propisu (odobreni istra~ni prostori) ili o prostorima na kojima se eksploatacija odvija izvan okvira utvrenog posebnim propisom, ali ne postoje posebna ograni enja zbog kojih se unutar istih ne bi mogao provesti postupak istra~nih radova. Eksploatacijama za koje je odgovarajuom oznakom u grafi kom prikazu 3.4. predviena sanacija moraju se u prostornim planovima ureenja gradova i opina detaljno utvrditi obuhvat, namjena, uvjeti infrastrukturnog opremanja te drugi uvjeti pod kojima e se postojea eksploatacija zatvoriti i sanirati. Ovim se Planom predvia reambulacija novih podataka o mineralnim sirovinama u intervalima koji ne mogu biti du~i od 3 godine, i koji e se prikazati u grafi kom prikazu 3.4. ovog Plana. 5.3.5. Stambene i gospodarske graevine lanak 90. U svrhu izgradnje stambeno gospodarskih graevina za vlastite potrebe i za turizam na seoskim domainstvima mogu se prostornim planovima gradova i opina utvrditi podru ja izgradnje na poljoprivrednom zemljiatu, i to kao: podru ja tradicionalnog na ina izgradnje i ureivanja prostora koja se utvruju za postojee izdvojene dijelove naselja (postojee stancije), veli ine od 1.000 do 2.000 m2/stanovniku, ovisno o morfologiji terena, tipologiji naselja i veli ini poljoprivrednih povraina unutar izgraene strukture naselja - podru je postojee izgradnje podru ja izgradnje novih samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa (stancija), veli ine od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku na vrijednim i ostalim obradivim tlima utvrenima ovim Planom, ovisno o morfologiji terena i veli ini i strukturi poljoprivrednih povraina. Podru ja takve izgradnje ne planiraju se na obradivim poljoprivrednim povrainama I i II klase, a povraine III, IV i V klase ne smiju iznositi viae od 50% zemljianog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline. Idealni odnos poljodjelskog i sto arskog elementa sadr~an je u odnosu jedne sto ne jedinice (krava od cca 500 kg) po jednom hektaru obradivog zemljiata. Kako je cilj razvitka poljoprivrede na podru ju }upanije utvren u razvoju intenzivnog ratarstva sa sto arstvom (a posebno u razvoju povrltlarstva, voarstva, vinogradarstva i maslinarstva), povraina od 2.000 do 5.000 m2/stanovniku (tzv. fizioloaka gustoa) uvjetuje poljoprivredni kompleks najmanje povraine od 8.000 m2 za prete~ito povrtlarski orijentirana domainstva, a 20.000 m2 za prete~ito sto arski orijentirana domainstva. Pored navedenog kompleksa, utvruje se potreba osiguranja minimalno 4 ha obradivih povraina van samog kompleksa (po formuli 1 sto na jedinica/stanovniku x 4 lana domainstva x 1 ha), tj. najmanje 4 ha mjeaovitih poljoprivrednih povraina (obradivog zemljiata, livada, paanjaka). Za domainstva koja se bave i turizmom na seoskim domainstvima (agroturizmom), potrebno je minimalne prostorne normative za utvrivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedei na in: najmanje 1000 m2 obradivog zemljiata po prijavljenoj smjeatajnoj jedinici (postelji) najmanje 1 sto na jedinica + 1 ha zemljiata van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smjeatajnih jedinica (postelji) Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa van graevinskih podru ja, kao i smjeatajne jedinice agroturizma smatraju se prateim graevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz predmetnih kompleksa. 6. UVJETI UTVRIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU lanak 91. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju graevine, instalacije, ureaji i vodovi nu~ni za privoenje prostora planiranoj namjeni. Smjeataj i razvrstavanje graevina infrastrukture od dr~avnog i ~upanijskog zna enja utvren je u lancima 33. i 34. ovih odredbi i grafi kim prikazima br. 2.1. - "Promet", br. 2.2. - "Poata i telekomunikacije", br. 2.3. - "Vodoopskrba i odvodnja" te br. 2.4. - "Energetika". Varijantna rjeaenja koridora infrastrukturnih graevina, odnosno koridori u istra~ivanju, sastavni su dio ovog Plana do izgradnje takve graevine odnosno izmjene i dopune Plana, a na preostalim povrainama prostor e se koristiti prema postojeoj namjeni. Svi infrastrukturni zahvati izvoditi e se prema najviaim ekoloakim kriterijima zaatite. 6.1. Prometna infrastruktura 6.1.1. Prometni sustav lanak 92. Okosnicu prometnog sustava }upanije ini pomorska i kopnena infrastruktura (luke, cestovna i ~eljezni ka mre~a), te infrastruktura zra nog prometa i telekomunikacija. Sastavni dio prometne infrastrukture ine terminali putni kog i robnog prometa: luke i lu ki terminali, autobusni kolodvori, cestovni putni ki terminali i ~eljezni ke postaje u funkciji odvijanja javnog prijevoza, cestovni robni terminali, ~eljezni ki putni ki, teretni te ran~irni kolodvori, kao i zra ne luke. Organizaciju prometnih tokova mora se provesti uz optimalno koriatenje svih raspolo~ivih prometnih kapaciteta na moru i kopnu, a naro ito u uspostavi ~upanijskog javnog putni kog prijevoza. lanak 93. Gospodarski prostori u kojima prevladava prometna funkcija razvijat e se uz vea prometna voriata i slobodne zone. Dopunu ovom sustavu ine gospodarske zone uz grani ne prijelaze. Povraine od zna enja za prometni sustav podru ja }upanije potrebno je smialjeno razvijati na lokacijama uz: Servisne i uslu~ne punktove na autocesti D-3 Pula - Kanfanar - Tunel U ka i Kanfanar - Plovanija/Kaatel (R.Slovenija) Teretne, putni ke i ran~irne kolodvore u Lupoglavu, Puli, Gali~ani, Pazinu, Buzetu, Kanfanaru i `talijama (Braica) Morske luke javnog prometa Braica, Pula, Pore , Rovinj, Umag, Umag - Kravlji rt, Novigrad - Antenal i Plomin Zra nu luku Pula Receptivni punkt NP Brijuni u Fa~ani i/ili Puli Unutar ovih podru ja razvijat e se i ostale djelatnosti koje su u funkciji pru~anja navedenih usluga. 6.1.2. Morske luke lanak 94. Planom se odreuje mre~a morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog dr~avnog (meunarodnog) i ~upanijskog zna enja. Luke treba razvijati prvenstveno na postojeim lokacijama radi postizanja u inkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava primjenom Programa ureenja prostora Republike Hrvatske. Ostale vrste luka koje nisu utvrene ovim Planom (ribarske, sportske, pristaniata, priveziata, sidriata) utvruju se prostornim planovima ureenja gradova i opina sukladno odredbama o zaatiti okoliaa ovog Plana. lanak 95. Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojeih prostora, s tendencijom osuvremenjavanja tehnologije transporta i nuenja kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladiatenja roba (skladiata i hladnja e) i prijevoza putnika (putni ki terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgova kim i drugim sadr~ajima). Prostori novih luka, odnosno luka u kojima se planiraju znatnije rekonstrukcije (Umag - Kravlji rt, Novigrad - Antenal, Pula, Plomin, Li~njan-Kuje i Rovinj-Valdibora) radi osiguranja povoljnih uvjeta obavljanja meunarodnog i unutarnjeg trajektnog prijevoza, moraju se obvezno planirati na na in da u potpunosti zadovolje prostorne zahtjeve za putni ki terminal, parkiraliane povraine (stajanke), te posebne zahtjeve dr~avnog grani nog prijelaza na moru (pograni na policija i carina). Prostori novoplaniranih luka nauti kog turizma koje se planiraju unutar lu kih podru ja zajedno s drugim vrstama luka, a posebno suhih marina, moraju zadovoljavati uvjete sigurnosti plovidbe uslijed poveanog prometa plovila ato se mora utvrditi posebnim elaboratom o uvjetima obavljanja pomorskog prometa unutar lu kih podru ja. Prostori postojeih vojnih luka unutar lu kog podru ja grada Pule, za koje bi se tijekom provedbe ovog Plana ustanovila mogunost prenamjene u civilne svrhe, moraju se posebno valorizirati obzirom na promjenu uvjeta pomorskog prometa u lu kom akvatoriju, kao i obzirom na pristupne prometnice do navedenih prostora. 6.1.3. }eljezni ke pruge lanak 96. }eljezni ke pruge potrebno je osuvremenjavati za uvjete veih brzina ~eljezni kih transportnih sredstava, a sekundarno i za uvjete veih osovinskih pritisaka (intenzivnijeg teretnog prometa). Prostor omeen planiranim mjestom ulaska u ~eljezni ki tunel U ka (dva varijantna rjeaenja), naseljem Lupoglav i naseljem Borut potrebno je u izradi prostornog plana opine posebno istra~iti i valorizirati u cilju pronala~enja kvalitetnijeg rjeaenja planiranog ~eljezni kog vora Lupoglav, na na in da se naselju Lupoglav omogui barem jedan smjer prostornog razvoja koji nee biti limitiran sustavom ~eljezni ke infrastrukture. Prostor uz planirani ran~irni kolodvor Gali~ana mora zadovoljiti sve prostorne uvjete servisnog dijela pogona ~eljezni kog kolodvora Pula (odr~avanje ~eljezni kih vozila, posebna oprema za odr~avanje ~eljezni ke pruge, servisne radionice i sl.) na taj na in da postojei kolodvor Pula preuzme samo funkciju zaglavne stanice putni kog prometa i tranzitne stanice teretnog prometa za potrebe industrijske zone u pulskoj luci. Ponovna izgradnja turisti ke ~eljezni ke uskotra ne pruge "Parenzane" te revitalizacija pruge normalnog kolosjeka Kanfanar - Rovinj mora se temeljiti na prethodno izraenoj tehni koj osnovi koja e ponuditi tehni ki i dizajnerski suvremeno rjeaenje. Na potezu Lupoglav - Buzet - R.Slovenija predvia se mogunost uspostave pruge visoke u inkovitosti kao sastavni dio koridora (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. Pronala~enje najpovoljnije trase uklopiti e se u realizaciju Strategije prometnog razvitka RH, a provesti e se usklaeno s drugim zainteresiranim ~upanijama, kada se ostvare uvjeti ~eljezni kog povezivanja prostora Istarske ~upanije s ostatkom nacionalnog prostora. 6.1.4. Ceste lanak 97. Planom je odreena osnovna mre~a cesta od osobite va~nosti za }upaniju, a ine ju: dr~avne ceste ~upanijske ceste Mre~u cesta razvijati sukladno Strategiji cestovnog prometa Republike Hrvatske i Programu ureenja prostora Republike Hrvatske. Osim Planom predvienih ~upanijskih cesta na razini PPUG/O i GUP-ova mogue je planirati i druge ~upanijske ceste u cilju dobijanja kvalitetnijeg rjeaenja prometnog sustava, a posebno prema planiranim turisti kim razvojnim podru jima, lukama javnog prometa i lukama nauti kog turizma. Lokalne ceste koje su ovim Planom utvrene na grafi kim prikazima prikazane su u cilju potpunog pregleda nad mre~om javnih cesta u }upaniji, ali se broj i trase istih mogu na razini prostornih planova ureenja gradova i opina mijenjati i dopunjavati, sukladno razvojnim potrebama gradova i opina, odnosno uvjetima kategorizacije javnih cesta temeljem posebnog propisa. lanak 98. voriate Pula sa sekundarnim ulaznim pravcima (ostale dr~avne i ~upanijske ceste) i pripadajuim vezama izgraditi istovremeno s izgradnjom dionice Vodnjan - Pula, kao nedjeljivu prometnu cjelovitost pravca. voriate Vodnjan jug obavezno izvesti sa svim pristupnim pravcima, a posebno s pristupnim pravcem Magornja - Vodnjan jug i pristupnim pravcem na ~upanijske ceste 5073, 5190 i 5115, i to paralelno s izvedbom prometnice, a najkasnije do 2004.g. voriate Bale obvezno izvesti sa spojem na ~upanijske ceste 5073 i 5190 i to paralelno s izvedbom prometnice, a najkasnije do 2004.g. voriate Borut izvesti nakon izgradnje ~eljezni kog tunela kroz U ku, pod uvjetom da se odabere i izvede ju~na varijanta trase s novim kolodvorom Borut. voriate Kaatelir (Rogovii) izvesti sa spojem na ~upanijsku cestu 5040 na sjevernom dijelu naselja Tar. voriate Pazin potrebno je izvesti na taj na in da se postojee dr~avne ceste Baderna - Tinjan  Pazin (Rogovii) - D48 i Pazin - Lindar - Pian - Vozilii D-64 pove~u u jedan jedinstveni komunikacijski pravac na najpovoljnijem moguem mjestu uz vor Rogovii na trasi autoceste Pula - Kanfanar - Tunel U ka ( D 3). voriate Umag (Markovac) na trasi autoceste Kanfanar - Plovanija/Kaatel ( D3) potrebno je izvesti tako da istovremeno opslu~uje oba dr~avna cestovna grani na prelaza, i to paralelno s izvedbom prometnice ve u fazi poluautoceste. Ceste ili dionice cesta koje nisu Planom odreene kao ceste od ~upanijskog interesa, mogu se razvrstati u mre~u ~upanijskih cesta prekategorizacijom cesta temeljem posebnih propisa, ali samo ukoliko je to predvieno i prostornim planovima ureenja gradova i opina. 6.1.5. Zra ne luke lanak 99. Razvoj zra nog prometa odnosi se na proairenje i rekonstrukciju postojeih kapaciteta zra nih luka i zra nih pristaniata, te mogue otvaranje novih pristaniata na moru i kopnu, a sukladno interesu }upanije i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske. Uz zra nu luku Pula moraju se osigurati uvjeti za formiranje slobodne zone veli ine 20 do 50 ha, a u postupku izrade prostornog plana opine. Sportske zra ne luke (letiliata) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene povraine veli ine 800 x 100 m za 1A/2C kategoriju zra nih luka. Helidromi (sletiata-uzletiata helikoptera) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene povraine, povraine sukladne tipu letjelice, s time da u neposrednoj okolini helidroma nema postojeih ili planiranih graevina i nadzemne infrastrukture visine koje bi mogla ugro~avati sigurnost manevra uzlijetanja ili slijetanja, a lociraju se i opremaju u skladu s posebnim propisima o zra nim lukama. Hidrobaze (sletiata-uzletiata i prijamne stanice za hidroavione) mogu se planirati u sigurnim i zaatienim akvatorijima na moru ili na akumulacijama predvienima ovim Planom (osim akumulacija s vodozahvatima za javnu vodoopskrbu) na na in da je osigurano vodno zrcalo preporu ive veli ine 1000 x 100 m u smjeru dominantnih vjetrova karakteristi nih za pojedini akvatorij, da isto ne presijeca plovne puteve i da ne utje e na drugi na in na sigurnost plovidbe, te da u odgovarajuoj luci javnog prometa ili posebne namjene ima osiguran pristan (fiksni ili pontonski) s odgovarajuim sadr~ajima za prihvat putnika i odgovarajuom infrastrukturom. 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i poata lanak 100. Pri planiranju i izgradnji cestovnih, ~eljezni kih, vodoopskrbnih i energetskih graevina mora se predvidjeti polaganje cijevi za telekomunikacijske kablove, te planirati razmjeataj antenske mre~e novih telekomunikacijskih tehnologija (GSM mre~a), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica. Pri postavljanju antenskih prijemnika/predajnika u GSM mre~ama, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica potrebno je osobito voditi ra una o usklaenosti lokacija u blizini i unutar postojeih naselja s krajobraznim u stvorenim vrijednostima prostora. Antenski prijemnici/predajnici u GSM mre~ama (bazne stanice) te radiorelejne, televizijske, radijske i ostale stanice u pravilu se postavljaju van podru ja naselja, na izdvojenim lokacijama s osiguranim kolnim pristupom. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (u~oj i airoj zaatitnoj zoni) graevina ili kompleksa zaatiene kulturne baatine, a ukoliko nije mogue odrediti lokaciju van naselja koja odgovara tehni kim uvjetima postavljanja, mogue je njihovo postavljanje na rubnim, neizgraenim dijelovima graevinskih podru ja naselja, a visine koja nije vea od najviae graevine u naselju tj. dijelu naselja u kojem se postavlja. Najmanja udaljenost izmeu GSM bazne stanice te radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica od najbli~ih postojeih ili planiranih graevina ne smije biti manja od visine samog antenskog stupa stanice. lanak 101. Planom se odreuje glavni poatanski centar koji ine Srediate poata i Poatansko srediate (za robne poailjke). Prostornim planom ureenja opine i grada detaljnije e se odrediti mre~a poatanskih graevina. 6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje lanak 102. Opskrba vodom za pie ima prioritet u odnosu na koriatenje voda u druge svrhe. Planira se povezati lokalne sustave na ~upanijskoj razini u regionalni vodoopskrbni sustav, temeljem prostorno-planskog dokumenta koji e se odrediti Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru }upanije. Ti podsustavi vodoopskrbe iz prve etape u prostoru predstavljaju ujedno i koridore za razvoj i izgradnju magistralnih cijevovoda budueg vodoopskrbnog sustava prema koncepciji prikazanoj u grafi kom prikazu br. 2.2. - "Vodoopskrba i odvodnja". U narednoj planskoj etapi, nakon 2010.g, osigurati e se spajanje na vodoopskrbni sustav Primorsko-goranske ~upanije koje e funkcionirati kao dvosmjerni vodoopskrbni sustav. lanak 103. Odvodnja na prostoru }upanije odreena je modelom razdjelne kanalizacije, ato zna i da e se oborinske vode rjeaavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaatitom mogu primijeniti i mjeaovita rjeaenja odvodnje. Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Utvrivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zaatienim podru jima i utvrenim kriterijima zaatite i to u podru ju zaatite voda za pie i u podru ju zaatite mora. Planom se utvruju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajue graevine i instalacije (kolektori, crpke, ureaji za pro iaavanje i ispusti) od zna enja za Dr~avu i }upaniju. Dopuata se izgradnja ureaja za pro iaavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to: I. stupanj pro iaavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini, viai stupnjevi pro iaavanja izgradit e se kada na to uka~u rezultati sustavnog istra~ivanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoe mora, ali samo u slu ajevima kada je postojea kakvoa recipijenta takva da je mogue provesti fazna izgradnja ureaja za pro iaavanje. U slu ajevima kada se planira ispuatanje pro iaenih otpadnih voda u recipijent kojemu je postojea kategorija loaija od Planom predviene kategorije, ne mo~e se primjeniti fazni pristup. Za ostale ureaje za pro iaavanje otpadnih voda uz otvorene vodotoke (osim akumulacije Butoniga) primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaatite i koriatenja prostora. Za ureaje za pro iaavanje otpadnih voda, kao i za pro iaavanja oborinskih voda unutar II. i III. vodozaatitnih zona, obavezno je planiranje ponovne uporabe pro iaenih voda ili odvoenje istih izvan podru ja navedenih zona. Industrijski pogoni obvezni su izgraditi vlastite sustave i ureaje odvodnje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogueg prihvata na sustav javne odvodnje. Mulj kao ostatak nakon pro iaavanja otpadnih voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu u sklopu sustava gospodarenja otpadom (deponija) ili u sklopu pro iaiva a. 6.4. Energetska infrastruktura lanak 104. Sustav energetske infrastrukture sastoji se od: elektroenergetike, plinoopskrbe i potencijalnih lokalnih izvora energije. 6.4.1. Elektroenergetika lanak 105. Pogon Pula - u gradu Puli o ekuju se problemi s kapacitetom transformacije TS 35/10 kV "Centar", oko 2000. godine; oko 2010. godine o ekuju se problemi i kod ostalih TS X/10(20) kV, jer e one biti optereene blizu gornje granice maksimalno prihvatljivog vranog optereenja. Realno je o ekivati da e porast potroanje i tehni ki zahtjevi distributivnog sustava uvjetovati izgradnju joa jedne gradske TS 110/20 kV (pretvorba sadaanje TS 35/10 kV Gregovica u TS 110/20 kV) te je nu~no za nju predvidjeti potreban pristupni koridor za 110 kV priklju ak. Izvangradske mre~e na podru ju Medulina i Fa~ane tada e se napajati iz buduih trafostanica, TS 110/10(20) kV "Medulin" (konzumno podru je sadaanje TS 35/10(20) kV "Banjole") i TS 110/10(20) kV "Vodnjan", koja e biti smjeatena u sklopu budue TS 220/110 kV "Vodnjan" (to su konzumna podru ja sadaanjih TS 35/10(20) kV "Fa~ana" i TS 35/10(20) kV "Vodnjan". Pogon Pore  - Do 2010. godine ne o ekuju se problemi sa kapacitetima transformacije X/10(20) kV. Za eventualni br~i porast konzuma (turizam) predviena je izgradnja TS 110/20 kV Funtana. Pogon Rovinj - Ne o ekuju se problemi sa kapacitetom transformacije X/10(20) kV do 2010. godine. Pogon Buzet - Radi osiguravanja rezerve za TS Butoniga, a nakon izgradnje dalekovoda 110 kV Buje - Buzet (2000.g.), potrebna je TS 110/20 kV Buzet, koja e nastati dogradnjom sadaanje TS 35/20 kV Buzet. Pogon Labin - Do 2010. godine ne o ekuju se problemi sa kapacitetima transformacije X/10(20) kV. Pogon Buje - Radi napajanja konzuma Umaga, TS 35/10(20) kV Katoro, rekonstrukcijom se pretvara u TS 110/35/10(20) kV, koja e ui u pogon u drugoj polovici 1999. godine, uz izgradnju DV 110 kV Buje - Katoro. Planom se predvia i DV 110 kV Katoro - Novigrad, s ulazom-izlazom na 110 kV Buje - Pore . Pogon Pazin - 2000. bit e zavraena djelomi na rekonstrukcija TS 110/35 kV Pazin u TS 110/35/10(20) kV. `to se ti e vodova 35 kV, mo~e se rei da je u njima prisutan dovoljan propusni kapacitet (prema termi kom kriteriju), a planom se predvia rekonstrukcija dotrajalih dalekovoda. Nakon dovraetka TE Plomin 2, dvostruki nadzemni vod Pehlin - Plomin koji danas radi pod naponom 110 kV, stavit e se pod napon 220 kV. Prethodno e nu~no trebati osigurati novu pojnu TS 220/110 kV u Plominu, a zatim dolazi i izgradnja DV 220 kV Plomin - Vodnjan (Guran). Do 2010. takoer treba predvidjeti izgradnju drugog dalekovoda Plomin - Pazin, kao i mogunost izgradnje dalekovoda 110 kV Plomin - Buzet. Ukoliko se u periodu do 2010.g. potvrdi opravdanost izgradnje sustava 400 kV dalekovoda i trafostanica 400/110 kV, predvieni dalekovod Plomin - Guran nee se izvoditi kao 2x220 kV. 6.4.2. Plinoopskrba lanak 106. Opskrba prirodnim plinom odreena je spajanjem na mre~u kontinentalnog dijela Hrvatske ili priklju kom na planirani magistralni plinovod za meunarodni transport Italija  Hrvatska. Potencijalnu trasu magistralnog plinovoda (koridor u istra~ivanju), koja je vezana i uz mogunost dobave ukapljenog zemnog plina, ini podmorska dionica Plomin  Omiaalj, a prirodnog plina Sjeverna Italija - Umag, kao i kopnena Republika Slovenija - Buje, i Planom je nazna ena kao strateaka rezerva. Na trasi kopnenog magistralnog plinovoda Italija  Hrvatska odreene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priklju aka ~upanijske mre~e. Lokacije MRS-ova potrebno je posebno istra~iti i opravdati, a posebno izlaznu MRS na lokaciji Li~njemoro, valorizirajui odnos prema postojeim izgraenim strukturama naselja i krajobraznim vrijednostima. }upanijsku prijenosnu mre~u plina do predajnih mjerno redukcijskih stanica na lokalnoj razini utvruje se stru nim podlogama na temelju studije tehno-ekonomskih opravdanosti plinofikacije. 6.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije lanak 107. Planom se predvia racionalno koriatenje energije iz dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih podru ja. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, termalne vode, sunca, vjetra, te prema lokalnim prilikama toplina iz industrije, otpada i okoline. Ovim je Planom predvieno koriatenje hidroenergetskog potencijala unutar vodoopskrbnog sustava "Istarski vodovod Buzet" ( 10 malih hidrolelektrana u sastavu vodosprema na zapadnom priobalju }upanije) i 9 na rijeci Mirni od Buzeta do Ponteportona. Iskoriatavanje termalnih voda u energetske potrebe posebno e se valorizirati na trasi Kanfanar - Istarske toplica, na kojoj je na viae mjesta zabilje~ena pojava termalnih voda niske temperature, a ato se posebno mo~e koristiti u razvoju poljoprivrede (zagrijavanje staklenika) i za rekreativne namjene. Iskoriatavanje energije sunca i vjetra, kao i ostalih dopunskih izvora predvia se u u~im lokalnim okvirima na posebno pogodnim mjestima. Prilikom razmatranja energetskog sustava u Prostornom planu ureenja opine ili grada razmotriti i mogunost koriatenja dopunskih izvora energije. 7. MJERE O UVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI lanak 108. Planom su utvrena podru ja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pa~nju pri izradi prostornih planova u~ih podru ja. Podru je }upanije je Strategijom i Programom prostornog ureenja RH tretirano kao jedinstvena krajobrazna cjelina, a ovim se Planom izdvajaju slijedee osnovne krajobrazne cjeline: Sjeverno vapnena ko podru je ("Bijela Istra") Sredianje fliano podru je ("Siva Istra") Sredianji vapnena ki ravnjak ("Crvena Istra") Istarsko priobalje lanak 109. U sjevernom vapnena kom podru ju posebno se izdvajaju slijedee krajobrazne cjeline: kanjon rijeke Mirne od Istarskih toplica do Buzetske kotline, s rije nim dolinama s lijeve i desne strane rije nog korita, karakteriziran je dinami nim reljefom u kojem Mirna i pritoke naglo mijenjaju tok, rije nim klisurama i bogatom aumskom vegetacijom na aluvijalnom tlu, donji greben iarije, od tektonskog spoja s masivom U ke do granice sa R.Slovenijom, karakteriziran je dominantnim polo~ajem vapnena kog grebena ispod kojega su nastala mala naselja s pripadajuim konusnim, odnosno trapezoidnim oblicima u~eg areala obradivog zemljiata (Gorenja Vas, Semi, Nugla itd.), gornji greben iarije, od Kastavske aume do granice sa R.Slovenijom, karakteriziran s nizom malih naselja uz rub kraakih polja (Laniae, Prapoe, Podgae, Ra ja Vas, Trstenik, Dane, Vodice itd.), a sama kraaka polja prebogata su fenomenima (vrta e, ponori, kamenjari) ato u cjelini ini podru je ~upanije s najizrazitijim krakim obilje~jima, sredianji dio masiva planine U ke s Velom dragom kao geomorfoloakim fenomenom u podno~ju lanak 110. U sredianjem flianom podru ju posebno se izdvajaju slijedee krajobrazne cjeline: sredianja kotlina oko akumulacije Butoniga, koju karakterizira izrazito izbrazdan fliani reljef, s vegetacijskim pokrovom u kojem se izmijenjuju podru ja travnjaka s podru jima niskih auma hrasta medunca i bijelograba, te vrlo malim naseljima razasutim po vrhovima ili uz prijevoje flianih bre~uljaka, a velika vodena povraina akumulacije doprinosi krajobrazu kao dominantan prostorni akcent, Cerovljansko polje, koje dijeli sjeverozapadni i jugoisto ni prostor fliaa na dva dijela, odreen tijekom Pazin ice uz rub aluvijalnih polja, te nizom razasutih manjih naselja uz prijevoje i vrhove bre~uljaka, gornji tok rijeke Mirne u podru ju naselja Kotli, sa tektonskom stepenicom i vrijednim sadrenim barijerama, Boljunsko polje, airoki aluvijalni prostor oko Boljun ice i pritoka, koje se pru~a od Vranje ispod U ke do brane Letaj, s kompleksima usitnjenih obradivih parcela i rubnim bre~uljkastim flianim podru jem izrazite tektonike, s jedne strane, te planinskim grebenom U ke s druge strane. aire podru je izmeu Gra iaa i Pina, s izrazito izbrazdanim flianim reljefom, uskim aluvijalnim dolinama, te nekoliko tektonskih stepenica sa slapovima, kontaktno podru je fliaa i karbonatnih stijena od naselja Maruaii do epia na gornjoj Bujatini, s nizom kraakih fenomena (vrta a, jama i aluvijalnih struktura), Terasasti kultivirani krajolici na gornjoj Bujatini iznad kanjona Mirne, posebno oko Bijelih zemalja i na potezu Livade - Oprtalj lanak 111. U sredianjem vapnena kom ravnjaku posebno se izdvajaju slijedee krajobrazne cjeline: Limska draga, koja od Vrha Lima do Beramskog polja zasijeca podru je ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i akrte sklerofilne vegetacije na strmim obroncima, unutar koje dominira Dvigrad s impozantnim arheoloakim ostacima, aire podru je izmeu Lindara i }minja, s blagim valovitim reljefom, te nizom malih naselja i malim kompleksima obradivih povraina ugnije~enih u aire komplekse auma hrasta medunca i bjelograba srednje visine, srednji tok Raae od `umbera do Most Raae, s uskim aluvijalnim poljima i obroncima obraatenim srednje visokom vegetacijom u potpunosti bez naselja lanak 112. U podru ju Istarskog priobalja posebno se izdvajaju slijedee krajobrazne cjeline: Limski zaljev, more, podmorje i strme obale obrasle aumskim zajednicama hrasta crnike na sjevernoj, te hrasta medunca i bjelograba na ju~noj strani Uae rijeke Mirne aluvijalnim poljima koja zavraavaju u lagunu, Pore ko - Vrsarsko priobalje s nizom manjih otoka i hridi obraslih mediteranskom vegetacijom, Rovinjsko priobalje s nizom manjih otoka i hridi obraslih mediteranskom vegetacijom, Podru je mo vare Palud s gustom rubnom vegetacijom, koje se u dubinu prostora rastvara u obradiva polja podru je izmeu Bala, Vodnjana i Fa~ane s izrazitim karakteristikama kultiviranog krajolika na osnovi anti ke centurijacije, suhozidima i ka~unima, podru je NP Brijuni, s kultiviranom vegetacijom i podru jima izvorne aume hrasta crnike podru je poluotoka Kamenjak i Medulinskog arhipelaga, s niskim plo astim obalama, travnjacima i paanjacima, malim kompleksima obraenih polja, te aumama alepskog bora kao prostornim i koloristi kim akcentima, priobalni potez od uvale Kuje ispod Li~njana do uvale Kalavojna na ulasku u Raaki zaljev, s gustim sklopom aume hrasta crnike i niskim i plo astim obalama, Poluotok Ubaa koji duboko zadire u more, s vrlo gustim sklopom hrasta crnike na blago polo~enom terenu, podru je izmeu Rapca i Labina, s gustom vegetacijom na strmo polo~enim padinama, iznad kojih dominira silueta Labina, podru je hridinastih i sipinastih strmih obala izmeu Rapca i Brestove lanak 113. U navedenim krajobraznim cjelinama nu~no je potrebno ograni iti airenje graevinskih podru ja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima. Gusti sklopovi vegetacije ne smiju se ispresijecati interpolacijama novih graevinskih podru ja, a na podru jima neizgraenih kraakih ili aluvijalnih polja potrebno je maksimalno ograni iti izgradnju stambeno-gospodarskih objekata van graevinskih podru ja. Erozivna podru ja, odnosno podru ja u kojima je visoka vegetacija oateena po~arima ne smiju se obnavljati alohtonim vrstama, koje bi mogle promijeniti teksturu i specifi ne koloristi ke odnose koje je stvorila priroda. Prostornim planovima opina i gradova posebno je potrebno valorizirati podru ja kultiviranih krajobraza sa specifi nim graditeljskim oblicima (terase, suhozidi, ka~uni), te odrediti mjere sprje avanja devastacije prostora. Zate ene graevine izgraene bez graevne dozvole izvan graevnih podru ja utvrenih sukladno ovom Planu uklanjaju se, te se prostor odgovarajue sanira na na in odreen u prostornom planu ureenja grada i opine. Podru ja krajobraza posebno ugro~enog bespravnom izgradnjom izvan graevinskih podru ja, na kojima se primjenjuju mjere sanacije uklanjanjem bespravnih graevina i rekultivacijom, tj. preoblikovanjem izvornog krajobraza prikazane su na grafi kom prikazu 3.4. ovog Plana. 8. MJERE ZA`TITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 8.1. Zaatita prirodne baatine lanak 114. Zaatiena podru ja, te podru ja koja su ovim Planom predviena za zaatitu kao dijelovi prirode od dr~avnog i ~upanijskog zna enja, prikazani su u grafi kom prikazu br. 3.2.  Zaatita prirode . Podru ja pod razli itim re~imima zaatite prirodne baatine, utvrenima ovim Planom, rasprostiru se na povraini od ukupno 56.070 ha, ato iznosi 19.86 % podru ja }upanije. lanak 115. Podru ja prirodne baatine od dr~avnog zna aju su: Nacionalni park Brijuni i Park prirode U ka, u veli ini obuhvata odreenoj Zakonom. Podru ja prirodne baatine od ~upanijskog zna aja, koja se utvruju ovim Planom su: u kategoriji posebnih rezervata: rezervati aumske vegetacije: sastojine bukovih auma na flianom dijelu (`egalini, Motovunski Novaki, Zamaski, Dol, podru je izmeu Cerovlja i Boruta, podru je izmeu Rogovii i Bertoai, Pazinski Novaki) i lokalitet Bregi, Motovunska auma, Kontija, poluotok Ubaa, auma bukve i pitomog kestena kod sela Vranjak, auma pitomog kestena kod Starog Pazina; posebni rezervati u moru: more i podmorje Limskog zaljeva, staniate voge u Uvali Polje, staniate voge u Uvali Debeljak, staniate voge izmeu Kamenjaka i otoka Fenolige, staniate voge u dijelu Medulinskog zaljeva, staniate voge od rta Marlera do rta Sv. Stipana, staniate voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Pu , staniate voge u uvali Budava; paleontoloaki rezervat: Datule  Barbariga; zooloaki-ornitoloaki rezervati: zaljev Budava, uae Mirne, Mala i Velika Sestrica, mo vara Palud; botani ki rezervati: zna ajnije povraine prirodnih travnjaka u podru ju Rapavel-`kropeti-Karojba, Buje, Bibali, Kremenje, Volpija, podru je Lucija-Oprtalj, Gradinje, `orgi, Vi~intini, podru je iarije - Dane, Jelovice, Ra ja Vas, Klenovaak, Krbav ii, Parci, Gornja Nugla, Slum, Podgae, Laniae, podru je izmeu }minja, Tomiaia, Ben ia, Marko i, Klimani, Orihi, Petehi, Rojnii, Foli, Pustijanci, podru je kod Bala, abrunia i Cukria, podru je Ripenda Kras, Ripenda Kosi, Rabac, Gluaii, Staniaovi, Viakovii, Brovinje, Skita a, `kvaranska, Ravni , Drenje; u kategoriji zaatienih krajolika: aire podru je U ke van parka prirode (sjeverni i ju~ni dio), okolina Istarskih toplica kod Buzeta, sjeverni obronci kanjona rijeke Mirne ispod Nove Vasi , slivno podru je Butonige, Limski zaljev i Limska draga, kanjon Raae od `umbera do Mosta Raae , Pazinski ponor , rovinjski otoci i priobalno podru je, pore ki i vrsarski otoci , priobalno podru je od rta Mulac do Sv.Agneze, podru je od Gra iaa do Pina, podru je izmeu Labina-Rapca i uvale Prklog , gornji Kamenjak, donji Kamenjak i medulinsko oto je, obalni pojas od uvale Kale do uvale Mezoporat, vapnena ki grebeni iarije, aire podru je izmeu Lindara i }minja, Plominski zaljev, fliani dio od Kaatela do epia (Bujski Kras), auma Kornarija - Maruaii, te okoliai slijedeih povijesnih cjelina: Gra iae, Motovun, Dragu, Tinjan, Boljun, Beram, Trvi~, Buje, Gro~njan, Lindar, Gologorica, Zavraje, Buzet, Ro , Kaatel, Kostanjica, Momjan, Kotli, Oprtalj, Hum; u kategoriji park auma: Sv. Katarina, Zlatni rt , `ijana , `karaba , Busoler, poluotok Kaateja , brdo Soline kod Vinkurana, pineta na ulazu u Vianjan, Kanedo kod Markovca; u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: drvored empresa na groblju u Rovinju, park u Nedeaini, park u Dajli, Mornari ki park u Puli, "M. Horvat"-park bolnice u Rovinju; u kategoriji spomenika prirode: geomorfoloaki: Vela Draga pod U kom, Markova jama, jama Baredine, jama Raapor, ponor "V. Potleca", Martineaka jama kod Filarije, jama Bregi zapadno od sela Marfani, jama kod sela Burii; geoloaki; kamenolom Fantazija, rudnik "Minjera"; botani ki: etiri pinije u Karojbi, empres u Kaaergi, glicinije u Labinu, skupina stabala kod Sv.Ane kraj ervara, zeleni hrast kod Markovca, hrast medunac u Vianjanu zooloaki: Pincinova jama, paleontoloaki: `andalja lanak 116. Za prostor podru ja prirodne baatine dr~avnog zna aja obvezno se donose prostorni planovi podru ja posebnih obilje~ja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvruje namjena prostora te osnove koriatenja i zaatite prostora, sukladno posebnim propisima o sadr~aju prostornih planova. O posebnim re~imima koriatenja prostora (stanovanje, gospodarsko koriatenje, promet i sl.) javne ustanove koje upravljaju podru jima prirodne baatine donose pravilnike o unutarnjem redu usklaene sa prostornim planovima. Za podru je Limskog zaljeva i drage, podru je Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga, podru je sliva akumulacije Butoniga te za priobalno podru je od uvale Veatar do rta Barbariga donose se prostorni planovi podru ja posebnih obilje~ja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvruje namjena prostora te osnove koriatenja i zaatite prostora, sukladno posebnim propisima o sadr~aju prostornih planova. O posebnim re~imima koriatenja prostora (stanovanje, gospodarsko koriatenje, promet i sl.) javna ustanova koja upravlja podru jima prirodne baatine donosi odluke o unutarnjem redu usklaene sa prostornim planovima, za svaki zaatieni dio prostora. Za sva podru ja prirodne baatine utvrena ovim Planom, bilo da su ona zaatiena posebnim aktima sukladno zakonu o zaatiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaatite, potrebno je izraditi stru ne podloge s minimalnim slijedeim sadr~ajem: utvrivanje postojeeg stanja koriatenja prostora utvrivanje postojeeg stanja temeljnog fenomena valorizacija temeljnog fenomena obzirom na zna aj (meunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti valorizacija temeljnog fenomena obzirom na mogue gospodarsko ili negospodarsko koriatenje prijedlog mjera zaatite temeljnog fenomena Do donoaenja planova podru ja posebnih obilje~ja, odnosno opih i pojedina nih upravnih akata sukladno Zakonu o zaatiti prirode, unutar prostora podru ja prirodne baatine utvrenih ovim Planom ograni iti e se izgradnja novih objekata izvan podru ja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turisti ke, prometne, energetske i dr.). Prostornim planovima ureenja opine i grada mogu se predvidjeti za zaatitu vrijedni dijelovi prirode lokalnog zna enja. I drugi dijelovi prirode koji odredbama ovih odredbi nisu predvieni za zaatitu, mogu se naknadno proglasiti zaatienima ako se za tim uka~e potreba. Ukoliko naknadna istra~ivanja ili nove spoznaje uka~u na nu~nost promjene kategorije zaatite, ona se mo~e provesti u postupku proglaaenja zaatite. Granice podru ja zaatienog dijela prirode odreuju se aktom o proglaaenju zaatienim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predlo~enim ovim Planom ili prostornim planom ureenja opine i grada. Zaatitu prirode je potrebno uskladiti s zaatitom resursa pitke vode i najvrednijih plodnih poljoprivrednih tala }upanije, a kategoriju zaatienih krajolika s zaatitom kulturne baatine (kultivirani krajolik). Postupak usklaenja provesti e Zakonom utvreno nadle~no tijelo u postupku izrade i donoaenja odluke o proglaaenju zaatienog dijela prirode. Unutar podru ja predlo~enih ovom odlukom za zaatitu, prostornim planom ureenja opine i grada ili prostornim planom podru ja posebnih obilje~ja, mogu se izdvojiti u~i dijelovi prirode s stro~om kategorijom zaatite od one odreene ovom odlukom. 8.2. Zaatita kulturne baatine lanak 117. Ovim Planom utvruju se podru ja, kompleksi i objekti dr~avne i ~upanijske razine zna aja, iz ega proizlazi potreba uklju ivanja istih u nacionalni registar nepokretnih kulturnih dobara, shodno postojeim va~eim propisima. Ovim Planom ne utvruju se posebno podru ja, kompleksi i objekti od lokalne razine zna aja, za koje jedinice lokalne samouprave mogu osnivati posebne fondove za zaatitu kulturne baatine lokalnog karaktera. Za najvei dio pojedina nih objekata civilne, sakralne, fortifikacijske ili druge namjene, ovim se planom takva obveza ne utvruje, ali je, temeljem posebnih konzervatorskih smjernica na razini prostornih planova ureenja gradova i opina potrebno utvrditi komplekse i zahvate lokalne razine zna aja. Podru ja, kompleksi i objekti dr~avne i ~upanijske razine zna aja su slijedei: Urbane cjeline dr~avne i ~upanijske razine zna aja Bale, Beram, Boljun, Buje, Buzet, Dragu, Fa~ana, Gali~ana, Gra iae, Gro~njan, Kraan, Hum, Katoro, Labin, Lindar, Motovun, Mutvoran, Novigrad, Oprtalj, Pazin, Pian, Plomin, Pore , Pula, Raaa, Ro , Rovinj, Sv.Lovre  Pazenati ki, Svetvin enat, Trvi~, Umag, Vodnjan, Vrsar i Zavraje. Poluurbane i ruralne cjeline dr~avne i ~upanijske razine zna aja Vianjan, }minj, Brtonigla, Rakalj, Mar enegla, `uanjevica, Vrh, Gologorica, Trstenik, Sovinjska brda, Semi, Prapoe, Raapor, Sovinjak, Zrenj, Momjan, Krnica, `ale~, Kotli, Bai-Kraan, Katun, Nova Vas, Trdoslavii. Etnozone dr~avne i ~upanijske razine zna aja `ire podru je sliva akumulacije Butoniga, iarija, aire podru je `uanjevice, jugoisto ni i isto ni dio visoravni Labinatine, aire podru je opina }minj i Barban, aire podru je opina Bale i Vodnjan, isto ni dio Bujatine Kultivirani agrarni krajolik dr~avne i ~upanijske razine zna aja Terasaste kulture kanjona rijeke Mirne od Ponteportona do Istarskih toplica, aire agrarno podru je Opina Bale i Vodnjan, agrarni krajolik sela pod grebenom iarije, aire podru je Opina Vi~inada, Vianjan i Kaatelir-Labinci, agrarno podru je aireg sliva akumulacije Butoniga Kultivirani krajolik humaka akropolskih naselja Barban, Boljun, Buje, Buzet, Dragu, Gra iae, Gro~njan, Hum, Motovun, Mutvoran, Oprtalj, Ro , Tinjan, Beram, Pazin, Trvi~, Momjan, Kaatel, Kostanjica, Kotli, Gologorica i Zavraje. Arheoloake i hidroarheoloake zone dr~avne i ~upanijske razine zna aja Prostor nacionalnog parka Brijuni, Obalno podru je od Valbandona do uvale Veatar, obalno podru je od Katora do Savudrije, aire obalno podru je Grada Novigrada, aire obalno podru je Grada Pore a od ervara do Zorne, aire agrarno podru je Opina Bale i Vodnjan i ju~nog dijela Grada Rovinja, aire obalno podru je Pomerskog i Medulinskog zaljeva, aire priobalno i zaobalno podru je od Li~njana do uvale Budava, aire agrarno podru je od Buja do Brtonigle, kao i aira podru ja Gradova Pula, Buzet, Umag, Rovinj, Labin i Vrsar i naselja }minj i Vi~inada. Sve prethistorijske gradine , koje su smjeatene na uzvisinama airom cijelog poluotoka i lokaliteti iji topografski naziv upuuje na postojanje takvih spomenika (kaatelir, castelier, kaateljer, grad, gradina, gradinje, gradiae), a posebno u njegovom ju~nom dijelu, gdje je zabilje~eno viae od 300 takovih spomenika, registriranih u Arheoloakom muzeju Istre u Puli. Fortifikacije dr~avne i ~upanijske razine zna aja Austrougarski fortifikacijski sustav Grada Pule od uvale Bus u Opini Bale do Turtijana i Kaatijuna na isto noj granici Grada Pule, burgovi Momjan, Pietrapilosa, Kraan, Boljun, `umber, Pazin, te dvorci Lupoglav, Ra ice, Belaj, Sv.Ivan od `terne, kaatel Bembo u Balama, Biskupski dvor u Vrsaru, Puljski kaatel i kaatel Grimani u Svetvin entu, Dajla, Seget, Kaatel Lazarini u Sv.Martinu, Karpinjan kod Novigrada te graevinska cjelina Dvigrada. Gradski fortifikacijski sustavi Pule, Pore a, Rovinja, Labina, Buzeta, Buja, Umaga, Novigrada, Sv.Lovre a Pazenati kog, Motovuna, Tinjana, Trvi~a, Berma, Oprtlja, Gra iaa, Barbana, Pina, Dragua, Ro a, Huma, Boljuna, }minja, Mutvorana, Zavraja i Plomina sve s pripadajuim gradskim vratima i slavolucima, bedemima, kulama i lo~ama. Pojedina ni sakralni i civilni kompleksi dr~avne i ~upanijske razine zna aja Samostanski kompleks u Sv.Petru u `umi , samostanski kompleks Sv.Mihovila nad Limom, katedralni kompleks Eufrazijane u Pore u, katedralni kompleks Katedrale Sv.Marije u Puli, samostanski kompleks Sv.Franje u Puli, kompleks ~upne crkve Sv.Eufemije u Rovinju, kompleks ~upne crkve Sv.Bla~a u Vodnjanu, kompleks ~upne crkve Sv.Mihovila u }minju s fortifikacijom, kompleks ~upne crkve Majke Bo~je u Pinu, kompleks ~upne crkve Sv.Martina u Sv.Lovre u Pazenati kom, Franjeva ki samostan u Pazinu, sve sakralne graevine sa srednjevjekovnim freskama ("Istarske freske"), sve graevine sakralne i civilne namjene s uzidanim glagoljskim spomenicima, sukladno popisu i opisima navedenih kulturnih dobara u evidenciji nadle~nog konzervatorskog odjela u }upaniji. Civilni kompleksi - kompleks Amfiteatra u Puli, kompleks anti kog kazaliata u Puli, civilni kompleks Gradske pala e i Augustovog hrama u Puli, pala a Lazarini u Labinu, romani ka kua "Due santi" u Pore u, Sabornica u Pore u, sklop pala e Vergotini u Pore u, zgrada starog Tribunala u Rovinju, kompleks Dubrova s parkom skulptura, pala a Salomon u Gra iau, pala a Grisoni u Dajli s perivojem, Vila Cesare u Savudriji, zgrada glavne poate u Puli, te kolodvorske zgrade u Puli, Pazinu i Vodnjanu . lanak 118. Smjernice za prostorno ureenje donose se posebno za svaku pojedina nu kategoriju zaatite nepokretnih kulturnih dobara: Smjernice za prostorno ureenje urbanih cjelina dr~avne i ~upanijske razine zna aja Planskim dokumentima ni~e razine potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadr~ati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na na elima tipoloake rekonstrukcije. Pod tipoloakom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrainama, gabaritima i namjenom usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruaavajui siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. Ne preporu uje se izmjena strukture i tipologije postojeih objekata radi funkcionalne fuzije u vee prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih graevina. Neizgraene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su koriateni kao gradske zelene povraine, potrebno je ureivati kao javne zelene povraine s mogunoau minimalnih intervencija objektima javnog zna aja. Izuzetno se mo~e dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgraenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklaenja volumena i silueta sklopova izgraenih nesukladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istra~ivanja i provedbe postupaka javnih urbanisti ko arhitektonskih natje aja. Povraine unutar povjesnih nastale ruaenjem kua u poslijednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II svj. ratu, treba rekonstruirati, tj. izgraditi slijedei princip faksimila ili interpolacije. Odr~anje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od klju ne je va~nosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog o ekivanog djelovanja tr~iata nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim objektima potrebno predviati viae od 50% povraine za stambenu namjenu i druge djelatnosti koje se temeljem posebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnju poslovnih prostora ope namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati u ni~im eta~ama postojeih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti). Re~im prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti u jezgri, osiguravajui pritom posebne re~ime prometa u mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkiraliano mjesto. U povijesnim jezgrama kojima obuhvat grani i s morem potrebno je osigurati izgradnju i ureenje obale (pomorskog dobra) na na in koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastale povraine koristiti isklju ivo kao javne povraine. Za upravljanje graditeljskim nasljeem u povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaatiti kulturnih dobara. Detaljne smjernice za ureenje urbanih cjelina date su u kataloakom obliku u Knjizi priloga koja je pratea dokumentacija, ali nije sastavni dio ovog Plana. Smjernice za prostorno ureenje poluurbanih i ruralnih cjelina dr~avne i ~upanijske razine zna aja Planskim dokumentima ni~e razine potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadr~ati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na na elima tipoloake rekonstrukcije. Pod tipoloakom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrainama, gabaritima i namjenom usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruaavajui siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno o uvati odnos izgraenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okoliaem i poljoprivrednim povrainama unutar povijesnih jezgri. Ne preporu uje se izmjena strukture i tipologije postojeih objekata radi funkcionalne fuzije u vee prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih graevina. Ureivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na koriatenju isklju ivo lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih materijala. Za upravljanje graditeljskim nasljeem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaatiti kulturnih dobara. Smjernice za prostorno ureenje etnozona dr~avne i ~upanijske razine zna aja Etnozone nacionalne i ~upanijske razine zna aja ureuju se stvaranjem mre~e naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je o uvanje etnoloakih vrijednosti neposredno vezano uz o uvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaatvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati na radne obi aje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seoskim domainstvima). U prostor etnozona ne mogu biti uklju ena naselja koja su primarnom ili sekundarnom urbanizacijom bitno izmijenila morfoloake, tipoloake, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ureenja ruralnog prostora. Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora graenja van graevinskih podru ja ili zona izgradnje u agrarnim podru jima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar podru ja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. Smjernice za prostorno ureenje kultiviranih agrarnih krajolika dr~avne i ~upanijske razine zna aja Kultivirani agrarni krajolik potrebno je o uvati od daljnje izgradnje u najveoj moguoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgraene strukture naselja, odnosno novom izgradnjom u neizgraenim dijelovima graevinskih podru ja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedina nih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na na in da izgradnja ne izmjene tradicionalne osobitosti aireg prostora (terase, suhozidi, ka~uni, vegetacija). Mjere poaumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuataju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaatite od erozije. Kultivirani krajolik humaka akropolskih naselja potrebno je o uvati od bilo kakve daljnje izgradnje, s time da se u prostornom planu ureenja grada i opine detaljno utvrdi obuhvat neposrednog okoliaa akropolskih naselja. Smjernice za prostorno ureenje arheoloakih i hidroarheoloakih zona dr~avne i ~upanijske razine zna aja `ire arheoloake i hidroarheoloake zone utvrene ovim Planom potrebno je detaljno istra~iti, te planskim dokumentima ni~eg reda utvrditi na in koriatenja zona. Unutar izgraenih podru ja naselja preporu a se detaljno istra~ivanje do kulturnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja mo~e utjecati na izvedbene projekte planiranih graevina. Izvan izgraenih podru ja, kao i u podmorju, preporu a se detaljno istra~ivanje i konzervacija nalaza uz mogunost koriatenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slu ajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova opina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloakih nalaziata te re~imi zaatite istih. U podru jima kojim se ovim Planom, kao i prostornim planovima opina i gradova, predvia izgradnja objekata, a prostor nije izgraen i priveden namjeni temeljem dosadaanjih prostornih planova, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheoloaka istra~ivanja ili sondiranja prema uputama nadle~ne konzervatorske slu~be s time da u slu aju veoma va~nog arheoloakog nalaza mo~e doi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije. Smjernice za prostorno ureenje fortifikacija dr~avne i ~upanijske razine zna aja Sustavi fortifikacija nacionalnog i ~upanijskog zna aja moraju se o uvati i odr~avati u naslijeenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedina ni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slu ajevima, rekonstruirati po na elu anastiloze (ako je istra~eni materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipoloake rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istra~ivanja mo~e nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). Takoer, navedene smjernice za prostorno ureenje fortifikacija odnose se na i dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadaanjim fortifikacijama, a za koje se mo~e nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podra~avaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladiata) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije, ali na na in da se novom namjenom ne utje e na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oateuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Smjernice za prostorno ureenje pojedina nih sakralnih i civilnih kompleksa dr~avne i ~upanijske razine zna aja Sakralni i civilni kompleksi nacionalne i ~upanijske razine ureuju se isklju ivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, a metodom i sadr~ajem utvrenim ovim Planom. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvraene konzervacije koja mo~e uklju ivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipoloake rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao po~eljne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nacionalne i ~upanijske razine nalaze unutar podru ja urbanih, poluurbanih ili ruralnih cjelina nacionalnog i ~upanijskog zna aja, sustav mjera zaatite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini propisanog plana izraenog metodom i sadr~ajem utvrenim ovim planom. 9. POSTUPANJE S OTPADOM lanak 119. Sustav gospodarenja otpadom odreen je u grafi kom prikazu br. 2.3. "Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom", a sa injava ga : a) centralna zona za gospodarenje otpadom s slijedeim osnovnim sadr~ajima: centralno skladiatenje, obraivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada, centralno skladiatenje, obraivanje i trajno odlaganje neopasnog tehnoloakog otpada, pratei sadr~aji. b) recikla~na dvoriata s transfer stanicama i kompostanama c) transfer stanice d) deponije graevinskog materijala e) graevine za obradu energetski vrijednog otpada f) graevina za primarnu obradu i privremeno skladiatenje opasnog otpada g) sanitarne deponije - odlagaliata Recikla~no dvoriate je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, organski otpad, metal, plasti ne mase). Tako skupljan otpad prerauje se i plasira kao sekundarna sirovina. Ovim se Planom odreuje broj recikla~nih dvoriata i transfer stanica, te opine i gradovi u kojima se predvia njihov smjeataj. Lokacije recikla~nih dvoriata i transfer stanica odredit e se prostornim planom ureenja gradova i opina. Opine i gradovi mogu prostornim planom ureenja opine i grada predvidjeti vei broj lokacija recikla~nih dvoriata i transfer stanica od onih odreenih ovim Planom. Kompostana je zahvat u prostoru (graevina) u kojoj se vrai djelomi na bioloaka razgradnja organskog dijela otpada uz proizvodnju korisnog produkta (komposta). Prostornim se planovima gradova i opina odreuju lokacije kompostana, a pojedine opine i gradovi mogu planirati izgradnju kompostana i na drugim lokacijama izvan onih odreenih ovim Planom, ukoliko se zbog veih lokalnih koncentracija bioloaki materijal isplati preraivati na licu mjesta. Transfer stanica je zahvat u prostoru (graevina) u kojoj je komunalni otpad mehani ki obrauje za transport na veu udaljenost, prema centralnoj zoni za gospodarenje otpadom. Lokacija transfer stanica odrediti e se prostornim planovima ureenja gradova i opina. Deponija graevinskog materijala su zatvoreni i nadzirani prostori u koje se odla~e isklju ivo inertni graevinski materijal (kamen, opeka, drvo, beton, ~buka i sl. materijali od ruaenja graevina, rasuti materijal iz iskopa - mjeaavina zemlje i sitnog kamenja, kao i industrijski ostatak u proizvodnji graevinskog materijala koji se ne mo~e reciklirati unutar industrijskog procesa (krhotine plinobetona, akart iz betonara i sl.) Graevina za obradu energetski vrijednog otpada (automobilske gume, istroaena mineralna ulja, drugi otpad organskog porijekla dobiven kemijskim procesiranjem nafte ili njenih derivata) ovim se Planom predvia u krugu TC Koroma no, a ukoliko studije opravdanosti i studije o utjecaju na okolia to potvrde, i na lokaciji sredianje zone za gospodarenje otpadom na Kaatijunu. Graevina za primarnu obradu i privremeno skladiatenje opasnog otpada ovim se Planom predvia u podru ju sredianje zone za gospodarenje otpadom na Kaatijunu, a izvoditi e se tek nakon realizacije sredianjeg zahvata za obradu i trajno skladiatenje opasnog otpada na razini Dr~ave. Primarna obrada i privremeno skladiatenje opasnog otpada mo~e se svoditi samo na preuzimanje opasnog otpada od proizvoa a, izmjenu ambala~e u kojoj se otpad dr~i (uporaba sigurnosnih posuda ili posebnih kontejnera) i skladiatenje u zatvorenom, nadziranom i posebno ventiliranom prostoru. Posebni otpad koji sadr~i lakozapaljive i eksplozivne tvari, kao i visokotoksi ni kemijski ili bioloaki otpad, te bilo koja vrsta otpada s ionizirajuim zra enjem ne smiju se obraivati ili privremeno skladiatiti unutar ove graevine. Sanitarne deponije - odlagaliata su ograeni i nadzirani prostori za deponiranje ostatnog dijela komunalnog i neopasnog tehnoloakog otpada, i tehni ki predstavljaju pripremljene zemljane konstrukcije s hidroizolirajuim slojem, sustavom otplinjavanja i sustavom pro iaavanja procjednih voda. Ovim se Planom predvia prerastanje postojeih deponija Donji Picudo (Umag), Koaambra (Pore ) i Kaatijun (Pula) u transfer stanice s recikla~nim dvoriatima i kompostanama u roku od 10 godina od formalnog po etka uspostave sustava gospodarenja otpadom }upanije, a novoplaniranih sanitarnih deponija Lokva Vidotto (Rovinj) i Gola e (Buzet) i preureene sanitarne deponije Gri~a (Buzet) u roku od 15 godina. Ostale postojee deponije komunalnog otpada - Mondelako (Rovinj), Cere (Sv.Nedelja) i Ciburi (Pazin) - potrebno je preurediti sukladno va~eim propisima, te koristiti kao takve do prerastanja u transfer stanice u roku od 15 godina od formalnog po etka uspostave sustava gospodarenja otpadom }upanije, a u nemogunosti provedbe preureenja, sanirati i zatvoriti u posebnim propisom utvrenom roku. lanak 120. Postojee sanitarne deponije i odlagaliata otpada, iji se pravni status i uvjeti rada mogu uskladiti s posebnim propisima unutar utvrenih rokova, nastavljaju funkcionirati kao sanitarne deponije za podru ja jedinica lokalnih samouprava na kojima se nalaze te druge jedinice lokalne samouprave koje s nadle~nim komunalnim poduzeem ugovorom rijeae pitanje odlaganja otpada, do isteka rokova iz stavaka 11. i 12. lanka 119. ovih odredbi. 10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI` lanak 121. Mjere sprje avanja nepovoljna utjecaja na okolia obuhvaa skup aktivnosti usmjerenih na o uvanje okoliaa u naslijeenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju. Planom se odreuju kriteriji zaatite okoliaa koji obuhvaa zaatitu tla, zraka, vode, mora te zaatitu od buke i posebnu zaatitu. 10.1. Zaatita tla 10.1.1. `umsko zemljiate lanak 122. Zaatita auma i aumskih povraina provodi se sukladno lancima 114.,115. i 116. ovih odredbi. `ume za koje se ovim Planom predvia zaatita temeljem Zakona o zaatiti prirode mogu se koristiti na najsvrhovitiji na in sukladno odredbama ovog Plana, planovima gospodarenja aumskim zemljiatem koje donose ovlaatena trgova ka druatva (korisnici auma i aumskog zemljiata) te aktima o unutarnjem redu javnih ustanova za upravljanje zaatienim dijelovima prirode. Zaatitne aume i aume posebne namjene utvrene ovim Planom potrebno je izlu iti iz sustava gospodarskog koriatenja te u njima primjenivati isklju ivo mjere i aktivnosti sukladne zna aju aume u smislu njene zaatitne funkcije odnosno posebne namjene. Zaatitu auma i aumskih povraina odrediti e se sljedeim mjerama: odr~avati postojee aume putem o uvanja i pravilnog gospodarenja, djelovati na o uvanju auma u reprezentativnim ekoloakim sustavima i krajolicima, ostvariti razvoj i ja anje auma zasaenih u neindustrijske svrhe radi podr~avanja ekoloako prihvatljivih programa poaumljavanja novih i ve poaumljenih podru ja, poveati zaatitu auma od one iaiva a, po~ara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, stimulirati razvoj urbanog aumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turisti kih podru ja namijenjenih uljepaavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji. Poljoprivredno zemljiate lanak 123. Kategorija poljoprivrednog zemljiata je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljiata obzirom na vrijednost tla i uvjeta klime i reljefa. Zemljiata I. kategorije zaatite obuhvaaju zemljiata uglavnom I. i II. bonitetne klase. To su najvrednija tla, atite se i namijenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljiata II. kategorije obuhvaaju zemljiata uglavnom III., IV.i V. bonitetne klase. Odgovarajuim mjerama treba zaatititi najvrednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti povraine kao i antropogena zemljiata ove kategorije. Zaatitu zemljiata II. kategorije valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoe naseljenosti u kojima e poljoprivredno zemljiate biti odgovarajue uklopljeno, zaatieno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okunica. Zemljiata II. kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se poaumiti ili ih sa uvati kao paanjake. Zemljiata III. kategorije ine ona koja su povremeno obraena ili su djelomi no prekrivena aumama. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljiata na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaatite od erozije. Na zemljiatima III. kategorije ne ograni ava se airenje graevinskih podru ja naselja i drugih podru ja izgradnje van naselja. Zemljiate I. kategorije zaatite u grafi kom prikazu 1.  Koriatenje i namjena prostora" kartirano je kao  vrlo vrijedno obradivo poljoprivredno zemljiate ; zemljiate II. kategorije kao  vrijedno obradivo poljoprivredno zemljiate ; zemljiate III. kategorije kao  ostalo obradivo poljoprivredno zemljiate . Poljoprivrednoj proizvodnji treba namijeniti tla koja se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljaati do veih bonitetnih kategorija i povrainama veim od 2000 m2. Za o uvanje i koriatenje preostalog kvalitetnog zemljiata za biljnu proizvodnju i sto arstvo mora se odrediti sljedee mjere: smanjiti koriatenje kvalitetnog zemljiata za nepoljoprivredne svrhe, poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura itd.), temelj ~upanijske poljoprivrede trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva, a posebice u sto arstvu gdje se posebno treba poticati rast od 10 i viae sto nih jedinica 10.1.3. Zemljiate za graenje lanak 124. U prostornim planovima u~eg podru ja treba obaviti geotehni ko zoniranje terena na slijedei na in: za potrebe izrade prostornog plana ureenja opine ili grada treba obaviti geotehni ko zoniranje na podru jima gdje se nalaze tla podlo~na poja anom utjecaju erozije, te u kontaktnim podru jima fliaa i karbonatnih stijena. Zoniranje u initi u pravilu bez terenskog istra~ivanja, na temelju postojeih podataka. Svrha zoniranja je odreivanje moguih graevinskih podru ja. Zoniranje treba provesti u mjerilu topografske podloge 1:25.000; za potrebe generalnog urbanisti kog plana i urbanisti kog plana ureenja u naseljima i na novim graevinskim podru jima, treba provesti geotehni ko mikrozoniranje u mjerilu topografske podloge 1:5.000. 10.2. Zaatita zraka lanak 125. U podru jima I. kategorije treba poduzimati mjere sprije avanja one iaenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja podru ja ne bi doalo do prekora enja preporu enih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaatienim podru jima, prirodnim rezervatima i rekreacijskim podru jima PV nesmiju biti dostignute. U podru jima II. kategorije potrebno je da predstavni ka tijela jedinica lokalne samouprave , donesu program mjera za smanjenje one iaenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoe zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. U podru jima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajui prednost onim akcijama koje e imati najvei u inak, kao i onima koje se mogu najlakae, najbr~e ili s najmanje troakova provesti, te obvezati one iaiva a da u zadanom roku izradi sanacijski program na na in i u skladu s posebnim propisom. Uredbom o grani nim vrijednostima emisije one iaujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, svi postojei industrijski objekti moraju do 2005.g. uskladiti svoje emisije sa grani nim vrijednostima emisije propisanima Uredbom, ato ima i airi gospodarski zna aj. Sukladno postojeim saznanjima te slijedom obveza iz propisa i europskih direktiva, potrebno je uspostaviti moderniju i problematski primjerenije podru ne mre~e za praenje kakvoe zraka. lanak 126. Za poboljaanje kakvoe zraka odreuju se sljedee mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: Ograni avanje emisije i propisivanje tehni kih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a na ela maksimalne zaatite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH. Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okolia, visinu dimnjaka, do donoaenja propisa, preporu uje se odreivati u skladu s njema kim propisom TA-Luft. Zbog dodatnog optereenja emisija iz novog izvora ne smije doi do prelaska kakvoe zraka u loaiju kategoriju u bilo kojoj to ki okoline izvora. Ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za buduu izgradnju. Na podru ju druge odnosno tree kategorije kakvoe zraka mo~e se dopustiti dodatno optereenje iz novog izvora samo uz istovremeno donoaenje i primjenu mjera za smanjivanje one iaavanja zraka iz postojeih izvora. Na odlagaliatima otpada provoditi skupljanje bioplina i energetski ga koristiti. Tablica 6. SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA KATEGORIJE KAKVOE ZRAKAPORAST PROSJE NE GODI`NJE VRIJEDNOSTIPORAST KONCENTRACIJE 98 PERCENTILAPORAST MAKSIMALNE KONCENTRACIJEIII. kategorija 0.01 GV0.05 GV980.1GVmII. kategorija 0.03 GV ili 0.03 GV50 0.15 GV980.3 GVmI. kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV500.3 PV980.4 PVm GV i PV - vrijednosti iz Uredbe o preporu enim i grani nim vrijednostima kakvoe zraka lanak 127. Za poboljaanje kakvoe zraka odreuju se sljedee mjere i aktivnosti za mobilne izvore one iaenja zraka: proairiti pjeaa ke i zelene tampon zone, gradnju podzemnih gara~a i unapreenje javnog gradskog putni kog prometa, te osigurati proto nost prometnica primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima. Novi autobusi po normama EURO II i EURO III. u estalije treba obaviti inspekcije one iaenja zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina. Emisije SO2 i NOX u skladu s preuzetim meunarodnim obvezama smanjiti, a uvjeti i dinamika smanjivanja odrediti temeljem nacionalnog zakonodavstva. Za velike izvore one iaenja zraka mo~e se utvrditi udio u one iaenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaatite od zakiseljavanja uzimajui u obzir daljinski prijenos one iaenja. 10.3. Zaatita voda lanak 128. Da bi se mogli realizirati postavljeni ciljevi zaatite voda potrebno je sprovesti sljedee mjere: U sferi sveobuhvatne zaatite zona crpiliata i priljevnih zona (drena~nih zona), te tekuica u razdoblju od 2002. do 2010 god., a sukladno Zakonu o vodama, nu~no je kakvou svih povrainskih vodotoka dr~avnog i lokalnog zna aja, odnosno njihovih dijelova, dovesti do kategorije ili vrste koja je propisana Dr~avnim planom zaatite voda, a u nedostaku }upanijskog plana za zaatitu voda, za lokalne vodotokove, sukladno ovom Planu, na temelju karte ugro~enosti izvoriata i bunara ( u koriatenju i onih planiranih) pristupiti izradi sanacijskih programa za sve subjekte u II. vodozaatitnoj zoni. Karta ugro~enosti (vulenerability) podzemnih voda izraditi e se u skladu s preporukama UNESCO/International Association of Hydrogeologists. Za ocjenu ugro~enosti analizirati e se slijedei parametri: vodopropusnost osnovne stijene, debljina povrainskog pokriva a, urbanizacija prostora i poljoprivredna djelatnost. Ovaj metodoloaki pristup trebao bi se neizostavno primjeniti na cijelom podru ju Istre, pogotovo u podru ju priljeva koji le~i na kraakim podlogama do najkasnije 2010 god. na podru ju tree i etvrte zaatitne zone jame i apilje, obzirom na mogunosti one iaenjanja podzemne vode, potrebno je ograditi. Ograivanje provesti u krugu 5 m od otvora jame i apilje, uz zasaivanje gustog drvea u neposrednoj okolini. Ovo potonje potrebno je izvraiti do kraja 2005 god., Za ponor Pazin ice potrebno je razdoblju do najkasnije 2005 god. razraditi i o~ivotvoriti plan i program gospodarenja ovim dijelom prirode, u podru ju I i II zaatitne zone crpiliata akumulacije Butoniga razraditi cjeloviti program kojim bi se u razdoblju do 2005 god. zapo elo sustavno rjeaavanje erozivnih procesa. izraditi katastar one iaiva a za podru je cijele }upanije i zahtijevati od svih potencijalnih i aktivnih one iaiva a pridr~avanje zakonskih odredaba o odlaganju i transportu atetnih otpadnih tvari U sferi komunalne djelatnosti programirati razvitak sustava javne odvodnje na na in da se u razdoblju od 2002. do 2005 god. sve otpadne vode tehnoloakih pogona, naselja, turisti kih i poljodjelskih djelatnosti na podru ju vodozaatitnih zona, odnosno u II. zoni sanitarne zaatite izvoriata pitke vode, privedu pro iaavanju koji podrazumjeva III. stupanj pro iaavanja. Prioritet djelovanja u tom smislu je privoenje kakvoe vode na ponoru Pazin ice u kategoriju druge vrste, u podru ju III. zone, u vremenskom razdoblju od 2002. do 2010 god, potrebno je da se sustavi javne odvodnje privedu drugom stupnju pro iaavanja, u II zaatitnoj zoni, te pogotovo na podru jima koja spadaju u kategoriju vrlo visoke ili visoke ugro~enosti , nakon ato se one stru no-znanstveno odrede, obustaviti daljnju izgradnju, te propisati mjere poljodjelske djelatnosti koje se zasnivaju na organskoj agrikulturi, daljnje proairenje vodoopskrbe javnim vodovodima za sva naselja, koja to do danas nisu ostvarila, bezuvjetno sprije iti ukoliko izvedbeni projekat vodoopskrbe ne sadr~i i cjelovitu prostorno-plansku dokumentaciju za istovremeno zbrinjavanje vode koja se vodoopskrbnim sustavom planira dopremati ovim naseljima, u podru jima II. i III. zone zaatite izvraiti tijekom razdoblja od 2002. do 2010. god. rekonstrukciju postojeih objekata i to u dijelu kojim se rjeaava pitanje zbrinjavanja otpadnih voda, ato podrazumjeva priklju enje na sustav javne odvodnje ukoliko je to mogue, a u slu ajevima gdje to nije mogue izgraditi ili rekonstruirati spremnike (septi ke, ili tehnoloake cisterne) koje su nepropusne (s certifikatom vodonepropusnosti) i koje bi se kontrolirano praznile fekalijerama ili specijalnim pokretnim cisternama uz voenje o evidnika, do 2010. god. obnoviti vodoopskrbne sustave (cjevovode) u urbanim sredinama kako bi se smanjio gubitak vode na najmanju moguu vrijednost, paralelno s izgradnjom sustava za pro iavanje otpadnih voda utvrditi mogunost primjene obnovljivih voda (pro iaenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvoriata ni~e razine kakvoe u poljoprivredi, aumarstvu, uklju ivo i za protupo~arne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe, za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za sanitarne, tehnoloake i ine potrebe. U ovim bi se slu ajevima izgradnja ovakvih sustava stimulirala na na in ato bi se cijena komunalnih naknada po bruto razvijenoj povraini mogla reducirati, ato je potrebno regulirati odgovarajuim opima aktima na razini jedinica lokalne samouprave u razdoblju od 2002. do 2010 g. u II. i III. vodozaatitnim zonama sva divlja odlagaliata, pogotovo odlagaliata opasnog otpada moraju biti uklonjena na na in da se njihov sadr~aj zbrine na obli~njim deponijama koje su po strogom kontrolom komunalnih poduzea (sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom), odnosno deponija za opasni otpad (sukladno Uredbi o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom). U sferi gospodarstva: Industrija postojei tehnoloaki objekti koji neposredno ugro~avaju, ili su potencijalna opanost za kakvou ekosustava, moraju bezuvjetno tijekom razdoblja 2002.  2005 god. ishodovati vodopravnu suglasnost, dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje koli ina i kakvoa otpanih voda koje pravna ili fizi ka osoba mo~e ispuatati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo, korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajui tretman otpadnih voda s ciljem dovoenja njihovih fizi ko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnoaljive za okolia, koli ine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova (nepotpuno sagorijevanje goriva u motorima i generatorima energije, koksiranje), PCB-a (u elektroindustriji i organskoj industriji boja) i fenola (nusprodukt koksiranja i nepotpunog sagorjevanja fosilnih energenata, u organskoj sintezi i dr.) koji se koriste u tehnoloakim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi o evidnik njihovog zbrinjavanja na na in kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom. Njihovo dospjee u vodonosnike, odnosno openito okolia, mora biti strogo zabranjen zbog njihove izuzetne visoke nedegradabilnosti i pogubnog (toksi nog, kancerogenog i mutagenog) utjecaja kojeg imaju po ~ivi svijet, u razdoblju do 2010 god. graevine za odlaganje i zbrinjavanje sekundarnih sirovina treba sanirati ili ukloniti na podru jima III. zaatitne zone. Sanacijske mjere podrazumjevaju zbrinjavanje ocjednih voda s radnih i odlagalianih platformi na na in da se pro iaavaju do treeg stupnja prije nego ato se ispuataju u recipijent. Energetika u slu aju termoenergetskog kompleksa Plomin I i II, kod kojeg je energent unaprijed nametnut ugljenom, treba inzistirati na sprovoenju svih mjera zaatite okoliaa, pogotovo po pitanju ugljikovih, duaikovih i sumpornih oksida, uzro nika stvaranja  kiselih kiaa , a koje zatim izazivaju remobilizaciju niza one iaivala od kojih su najopasniji za vodene ekosustave teaki metali. Zahtijevati bezpogovorno da se poatuju evropski standardi za nove ili u gradnji termoenergetske objekte, te sukladno tome utvrditi nove uvjete zaatite okoliaa za TE Plomin I i II. tijekom razdoblja od 2002. do 2010 god. postepeno i planski izvraiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na na in da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije }upanije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije, do kona nog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste tekue lake,srednje i teake derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u domainstvima, moraju bezuvjetno do 2005. god. ishodovati certifikat o tehni koj ispravnosti takvih sustava, sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishodovati do najkasnije 2005. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama; odgovarajuom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizi ke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode). Poljodjelstvo, sto arstvo i peradarstvo Putem propisa u nadle~nosti ~upanijskih tijela i opina (pravilnici, prostorni planovi i sl.) sprije iti nastajanje ateta od zagaenja okoliaa od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veli ine objekata, veli inu populacije stoke i na in njezina dr~anja, sukladno propisanoj kategoriji zaatite. Upotreba mineralnih i organskih gnojiva treba biti racionalna u smislu potrebnih koli ina u odnosu na fizikalno-kemijske osobine tla, a limitirana u posebno zaatienim podru jima i potpomognuta stimulativnim mjerama. Racionalna upotreba zaatitnih sredstava te primjena metoda integralne zaatite od atetnika u cilju odr~avanja bioloake ravnote~e u agroekoloakim sustavima osnovni je na in zaatite prostora. U tom smjeru potrebno je voditi odgovarajuu politiku uz potporu odgovarajuih mjera, a prije svega u tra~enju i primjeni novih tehnologija. budui da je u suanim razdobljima nepovoljna bilanca malih voda u povrainskim vodotokovima, ime se dovodi u pitanje o uvanje prirodnih ekoloakih odnosa u njima, zabranjuje se koriatenje ovih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno Zakonu o vodama, kojom e se to no i nedvosmisleno definirati na in i koli ine koriatenja istih, u podru ju II. zone zaatite vodocrpiliata u razdoblju od 2002. do 2010. god. potrebno je bezuvjetno izvraiti preobrazbu postojeeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo ato podrazumjeva uspostavu takvog proizvodnog sustava u kojem se izbjegava i nastoji isklju iti upotreba mineralnih gnojiva, (izvori one iaenja tla nizom teakih metala i nadasve radionukleidima), sinteti kih pesticida, regulatora rasta i aditiva u sto noj hrani, a postupno i u III. zoni zaatite. budui da po kakvoi hranjivih tvari, pogotovo fosfora, povrainske vode akumulacije Butoniga su etvrte vrste, ato zna i da su to eutrofne vode koje se prema uvjetima za koriatenje voda mogu ovakve koristiti isklju ivo uz pro iaavanje i to za podru ja gdje je veliko pomanjkanje vode, to je bezuvjetno potrebno da se u razdoblju od 2002. do 2005 god. na priljevnom podru ju akumulacije, tj. u II zaatitnoj zoni crpiliata, izvrai preobrazba poljodjelske djelatnosti s naglaskom na zabrani upotrebe mineralnih gnojiva (pogotovo s aspekta fosfora i teakih metala), u slu ajevima sto arskih i peradarskih gazdinstava iz zatvorenih prostora ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim septi kim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim povrainama kao tekue gnojivo sukladno Pravilniku o zaatiti poljoprivrednog zemljiata od one iaenja atetnim tvarima. U slu ajevima sanitarnih voda one se sabiru u nepropusne septi ke jame koje se kontrolirano prazne fekalijerama uz voenje o evidnika, gnojnice moraju biti vodonepropusne i prekrivrene nadstreaicom, akvakultura kod djelatnosti akvakulture treba stru no-znanstveno predvidjeti njihovu lokaciju uz vodotokove koji s hidroloakog stanoviata obiluju zamjetnim koli inama vode i pri re~imu niskih voda, te s hidrogeoloakog stanoviata su najpogodnija za tu vrstu djelatnosti, ato zna i na rije nim naplavnim povrainama iji mineroloaki sastav sedimenta ispoljava takve osobine a da se osigurava visoki efekat samopro iaavanja voda koje proti u kroz uzgojne bazene i u kona nici se ponovno vraaju u glavne vodotokove (najpogodnija podru ja s takvim osobinama su podru ja estuarija rijeka Mirne i Raae). Na in hranjenja uzgojnih slatkovodnih ili boatih vrsta treba da bude strogo kontroliran, a da viaak hrane ne dovodi do stvaranja anerobnih odnosa na kontaktu sedimenta i vodenog stupca, tj. treba stru no-znastveno odrediti brzinu i koli inu prihranjivanja organizama (maintenance rate and quantity). Kakvoa hrane treba da bude proizvod prirodnog porijekla bez dodatnih aditiva koji pospjeauju rast. Bazeni se trebaju redovito aerirati ili drenirati. Kod antibiotika i drugih farmaceutskih zaatitnih sredstava strogo kontrolirati njihovu upotrebu te voditi o evidnik. Vode bazena prije nego ato se ponovno vraaju u glavne vodotokove treba da prolaze kroz talo~nice obujma ovisno o koli inama upotrebljavanih voda, u sferi prometa kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojeih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti otjecanje i pro iaavnje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego ato se ispuataju u obli~nje tlo ili vodotokove (u zonama II. kategorije zaatite sustav za pro iavanje treba da bude bezuvjetno treeg stupnja), poticati koriatenje prevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata najatedljivija, te da ispuani plinovi sadr~e ato manje atetnih tvari po okolia , tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugraen katalizator. Poticaj bi se trebao iskazati putem niza olakaica pri kupnji takvih prevoznih sredstava te poreznim da~binama. u urbanim i meuurbanim sredinama poticati koriatenje javnog prevoza, strogo kontrolirati prodaju maziva i mineralnih ulja, ime bi se odstranila mogunost nekontroliranog odlaganja ovih sintetskih proizvoda u okolia, pogotovo vodotokove. Servisiranje prometala s unutarnjim sagorjevanjem bilo bi iklju ivo obveza pravnih osoba koja su specijalizirane za takve zahvate i bili bi obvezni vodili o evidnik o koli inama kupljenog i istroaenog maziva i ulja, te njihovom zbrinjavanju, u sferi informatizacije u razdoblju od 2002. do 2010 god. uspostaviti informati ki sustav gopodarenja vodama kao dijela opeg informati kog sustava zaatite okoliaa i gospodarskog razvitka tako da umre~eni podaci budu dostupni svim ~upanijskim, gradskim i opinskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti. lanak 129. Mjerama zaatite sa uvati vode koje nisu one iaene, zaustaviti trend pogoraanja kakvoe voda saniranjem ili uklanjanjem izvora one iaenja, te osigurati racionalno koriatenje voda, sukladno namjeni utvrenoj ovim Planom. Zaatita povrainskih voda I. i II. kategorije koje su utvrene ovim Planom provoditi e se detaljno temeljem Plana zaatite voda }upanije, a preliminarno se utvruje zabrana daljnje izgradnje bilo koje vrste graevina uz vodotoke I. i II. kategorije koje svoje otpadne, oborinske ili tehnoloake vode ispuataju neposredno u vodotoke bez prethodnog pro iaavanja. Prikaz kategorizacije povrainskih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda i Dr~avnom planu za zaatitu voda dan je u grafi kom prilogu 3.3. ovog Plana. lanak 130. Zaatita izvoriata vode za pie je prioritetna. Za o uvanje i poboljaanje kakvoe te zaatitu koli ine vode postojeih i potencijalnih resursa vode za pie, Planom se odreuju podru ja zona zaatite izvoriata i na in postupanja u ovim zonama. Odluka o zaatiti izvoriata vode za pie donosi se kao zaseban propis temeljem odredbi iz ovih odredbi. Zone zaatite izvoriata vode za pie na podru ju }upanije prikazane su na grafi kom prilogu 3.3. ovog Plana. Na krakom podru ju koje obuhvaa prete~iti dio }upanije slivno podru je izvoriata vode za pie dijeli se na slijedee zone sanitarne zaatite: I. (IA i IB) zona - zona strogog re~ima, II. zona - zona strogog ograni enja, III. zona - zona ograni enja, Prva A zona obuhvaa nalaziate vode (izvoriate, kapta~a, crpiliate) crpne stanice, postrojenja za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte nu~ne za pogon, odr~avanje i uvanje graevina. Mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod nadzorom je vodovodnog druatva. Prva B zona neposredno je uplivno podru je izvora s kojega je mogue povrainsko ulijevanje ne istoa u izvoriate. Ta zona obuhvaa i ponore s izravnim utjecajem na izvoriate vode. U toj je zoni dopuateno samo postojanje izgraenih stambenih graevina i rekonstrukcija prometnica. Otpadne vode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone. To je zona strogog re~ima ponaaanja. Ova zona trebala bi biti (izuzev ponora) takoer pod nadzorom vodovoda. Ponorne zone treba ograditi i zabraniti bilo kakvu izgradnju i ispuatanje otpadnih voda. Druga zona obuhvaa neposredno slivno podru je izvoriata vode za pie (zona istjecanja). Ta zona zaatite, kao podru je neposrednog utjecaja na izvoriate, je zona strogog ograni enja. Zabranjena je izgradnja novih graevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti u graevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuataju opasne tvari, spremiata tekueg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada. Dopuateno je graenje samo stambenih graevina unutar ve izgraenog podru ja i graenje nu~nih prometnica i infrastrukture. U toj se zoni zaatitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih graevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. Trea zona obuhvaa podru je neposrednih dubokih podzemnih retencija tj. to je podru je prihranjivanja izvoriata. U toj je zoni ograni eno obavljanje gospodarskih djelatnosti u graevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuataju opasne tvari (obveza procjene utjecaja na okolia do 2005.g.) i deponijama otpadnih tvari. Za postojee i izgradnju novih graevina odreene su zaatitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvoenje izvan zone zaatite ili visoki stupanj pro iaavanja prije upuatanja u teren), zaatitu od one iaenja s prometnica i zaatitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji. Neistra~ena i nedovoljno istra~ena podru ja su posebno osjetljivi prostor na kojima se ograni avaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloakih istra~ivanja. Na podru ju }upanije to su: neistra~eni slivovi: slivovi izvoriata na iariji nedovoljno istra~eni slivovi: podru je izmeu Pazinske jame i vodozaatinog podru ja pulskih bunara i izvoriata, podru je potencijalnog koriatenja rudni kih voda eksploatacijskih polja Labin i Tupljak, podru je nekaptiranih izvora Sv.Anton i Bolobani u dolini rijeke Raae, te Blaz u Raakom zaljevu lanak 131. Radi zaatite podzemnih i povrainskih voda odreuju se dvije osnovne skupine zaatitnih mjera: mjere zabrane i ograni enja izgradnje na osjetljivim podru jima, i mjere za sprje avanje i smanjivanje one iaenja. Mjere zabrane i ograni enja izgradnje na osjetljivim podru jima odreene su u okviru zona sanitarne zaatite izvoriata vode za pie. Osnovna mjera za sprje avanje i smanjivanje one iaenja je izgradnja sustava za odvodnju i ureaja za pro iaavanje otpadnih voda, ato se utvruje ~upanijskim planom za zaatitu voda. Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u podru jima neposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvoriata vode za pie veih javnih vodoopskrbnih sustava: Grada Pazina i svih naselja u podru ju sliva rijeke Pazin ice radi zaatite pulskih bunara i izvoriata, te izvoriata na lijevoj obali rijeke Raae, kao i svih naselja mjeaovite namjene (koja sadr~e i druge namjene osim stambeno-gospodarske) u slivnom podru ju akumulacije Butoniga). Utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona na kakvou voda izvoriata potrebno je ukloniti izgradnjom ureaja za pro iaavanje ili predtretman otpadnih industrijskih voda, ovisno o tome imaju li gospodarski pogoni vlasiti sustav pro iaavanja ili se priklju uju na kanalizacionu mre~u. Saniranje zate enog stanja u zonama zaatite izvoriata vode za pie treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno podru je. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi va~nosti izvoriata, stupnju ugro~enosti izvoriata (osjetljivost podru ja i karakteristike izvora one iaenja), te u inkovitosti zaatite u smislu koristi od ulo~enih sredstava. U slu aju izvanrednih one iaenja provode se mjere temeljene na dr~avnom i ~upanijskom planu za zaatitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slu aj izvanrednih one iaenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. 10.4. Zaatita mora lanak 132. Obalno more na podru ju obuhvata ovog Plana kategorizira se u dvije kategorije. U prvu kategoriju svrstano je more u posebno atienim i vrlo osjetljivim podru jima (podru ja vrijedne prirodne baatine) i obalno more visoke kakvoe. U drugu kategoriju svrstano je more na podru ju vee izgraenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja ispuatanja otpadnih voda s kopna, kao i podru je izvan kruga oko difuzora ispusta, radijusa 300 m). Kategorizacija mora prikazana je na grafi kom prikazu 3.3. ovog Plana. lanak 133. Zaatita mora od one iaenja s kopna provodi se ograni enjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprje avanje i smanjivanje one iaenja s kopna. U vrlo osjetljivim podru jima gdje je more visoke kakvoe (more I. kategorije), namijenjeno je ili se koristi za uzgoj marikulture, ograni iti ili zabraniti aktivnosti i izgradnju graevina uz obalu i na moru koje nisu namijenjene samoj djelatnosti. Marikulturu u takvim podru jima uskladiti s prijemnim kapacitetom akvatorija na osnovi ciljanih istra~ivanja. Veli inu luka nauti kog turizma maksimalno ograni iti na kontaktnim dijelovima mora s ovim vrlo osjetljivim podru jima. Na podru jima gdje je obalno more joa uvijek visoke kakvoe, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklaenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva openito, obavezno je odr~ati postojeu kakvou mora. Dijelovi zatvorenog mora, uvale, zaljevi s slabom izmjenom vodene mase, predstavljaju osjetljiva podru ja i treba ih ograni enjem izgradnje zaatititi od prekomjernog one iaenja. Razvoj industrije u obalnom podru ju treba ograni iti na postojee industrijske zone, s tim da se ni u njima ne planiraju tehnoloaki procesi u kojima mo~e doi do one iaenja mora toksi nim i drugim opasnim tvarima, tijekom redovnog procesa ili u izvanrednim situacijama. U postojeim pogonima koji uzrokuju znatno one iaenje morske okoline treba mijenjati tehnologiju i uvoditi niskootpadnu proizvodnju te te~iti specifi nim autohtonim proizvodnjama. Mjere za sprje avanje i smanjivanje one iaenja s kopna su: Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i naju inkovitiji izravni na in zaatite mora, pa rjeaavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pro iaavanje mora biti primaran zadatak. Izgradnja sredianjih ureaja za pro iaavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. Obvezno je kompletiranje mehani kog (primarnog) stupnja pro iaavanja uklju ujui i izvedbu odgovarajuih graevina za talo~enje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, ime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuatanja u more. Viai stupanj pro iaavanja treba prioritetno izgraditi na komunalnim ureajima s najveim teretom one iaenja (centralni pro iaiva i sustava sa viae od 25.000 ES-a). Obrada i zbrinjavanje mulja iz ureaja za pro iaavanje otpadnih voda. To treba rijeaavati u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini }upanije. Rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladiata tekuih goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom podru ju Ostali industrijski pogoni u priobalju, bez rijeaene odvodnje otpadnih voda, moraju izgraditi predtretman i priklju enje na javne kanalizacijske sustave. U brodogradiliatima nu~no je rijeaiti prikupljanje otpadne tvari od antikorozivne obrade brodova (boje, abraziv, sredstva protiv obraatanja). Kod svih industrija prelaziti na primjenu suvremenih ekoloako prihvatljivih tehnologija te uvoditi ponovnu upotrebu vode. U ostalim industrijama i pogonima (galvanizacija, grafi ki i servisni pogoni, praonice, klaonice, mljekare, uljare, proizvodnja boja i otapala, skladiata goriva i mineralnih ulja) priklju enim na gradsku kanalizaciju organizirano se moraju provoditi zaatitne mjere izgradnjom i odr~avanjem predtretmana tehnoloakih voda i zbrinjavanjem tehnoloakog otpada. Opasni otpad sakupljati u tvorni kom krugu (skladiatiti) i sprije iti njegovo ispiranje ili procjeivanje, odnosno ispuatanje u internu kanalizaciju i dalje u more, a nakon uspostave cjelovitog sustava zbrinjavanja opasnog otpada, na lokaciji koja je ovim Planom za to predviena. lanak 134. Radi sprje avanja one iaenja uzrokovanog pomorskim prometom i lu kim djelatnostima treba provoditi slijedee mjere zaatite: osigurati opremu za sprje avanje airenja i uklanjanja one iaenja (brodovi  ista i, plivajue zaatitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzea, u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istroaenog ulja, u marinama i lokalnim lukama instalirati ureaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istroaenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, odrediti na in servisiranja brodova na moru i kopnu. 10.5. Zaatita lovnih resursa lanak 135. U cilju zaatite lovnih resursa ovim se planom utvruju slijedee mjere: prilikom izgradnje prometnih infrastrukturnih objekata na podru ju utvrenih loviata, predvidjeti odgovarajue tehni ke zahvate za neometano kretanje divlja i, pristupiti reviziji sustava loviata na na in da se formiraju na nenastanjenim ili slabonastanjenim podru jima vee lovno-gospodarske cjeline, izbjegavanje naseljavanja lovne divlja i koja nije autohtonog porijekla, odr~avanjem mo varnih staniata i lokvi poticati biodiverzitet ornito-faune na podru ju ~upanije. 10.6. Zaatita od buke lanak 136. Prostornim planom ureenja opine i grada treba propisati mjere zaatite od buke za graevinska podru ja i pojedine graevine. Za graevinska podru ja mjerama se odreuje najviaa dopuatena razina buke na rubu graevinskog podru ja koje se atiti. Mjerama se odreuju posebni kriteriji za graevinska podru ja: povraine naselja, povraine izvan naselja za izdvojene namjene. Posebne mjere zaatite od buke odreuju se za graevine koje se grade izvan graevinskog podru ja i graevine druatvenih djelatnosti za javne funkcije. 10.7. Mjere posebne zaatite lanak 137. Kriteriji za provedbu mjera zaatite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih druatvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugro~enosti ljudi i podru ja prirodnim nepogodama, tehni ko-tehnoloakim i ekoloakim nesreama i povredljivoau na eventualna ratna razaranja. Mjere posebne zaatite sastoje se iz osnovnih i specifi nih mjera i zahtjeva. Osnovne mjere i zahtjevi zaatite i spaaavanja u najveoj mjeri sadr~ane su u na elima i mjerama planiranja prostora. Specifi ne mjere i zahtjevi zaatite i spaaavanja openito obuhvaaju: mjere kojima se osigurava zaatienost stambenih, poslovnih i drugih graevina, smanjuje njihova izlo~enost i povredljivost od razaranja (manja visina graevina, manja gustoa izgraenosti, viae zelenih povraina, vea udaljenost izmeu graevina i sli no), mjere koje omoguavaju u inkovitiju evakuaciju, izmjeatanje, spaaavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaatite i spaaavanja ljudi, mjere koje omoguavaju elasti an prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete), mjere koje omoguavaju lokalizaciju i ograni avanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih  izvanrednih dogaaja i mjere koje omoguavaju funkcioniranje i obnavljanje graevina u slu aju oateenja (protupotresno i protupo~arno projektiranje i sli no). 10.7.1. Sklanjanje ljudi lanak 138. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloniata osnovne i dopunske zaatite, te prilagoivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih graevina za funkciju sklanjanja ljudi, u podru jima (zonama) obvezne izgradnje skloniata. Zone obvezne izgradnje skloniata odredit e se prostornim planovima ureenja opine i grada, s time da je izgradnja skloniata osnovne zaatite obvezna u naseljenim podru jima uz graevine posebne namjene, kao i uz graevine i zahvate u prostoru od va~nosti za RH, i to najmanje na udaljenosti od 500 m od istih. Skloniata su namijenjena zaatiti ljudi i stvari potrebnih za pre~ivljavanje u vrijeme autonomije skloniata, pri zaatitnom re~imu sklanjanja. Skloniata osnovne zaatite su otpornosti 100  300 kPa, a dopunske zaatite otpornosti 50 kPa. Grade se na utvrenim podru jima uzimajui u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu graevine, prosje an broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslu~nom odnosu u graevini, ugro~enost graevine, geoloako-hidroloake uvjete graenja i sli no. Skloniata u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: ukoliko je sklanjanje osigurano u ve izgraenom skloniatu, u graevinama za privremenu uporabu, u neposrednoj blizini skladiata zapaljivih tvari, ispod zgrada viaih od 8 nadzemnih eta~a, u razini ni~oj od podruma zgrade: u okviru graevina turisti kih naselja i u okviru graevina arheoloakih lokaliteta, u podru jima s nepovoljnim geoloako-hidroloakim uvjetima. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sli nih graevina, dio kapaciteta nu~no je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve graevine sklanjanje nije osigurano na drugi na in. Skloniata osnovne i dopunske zaatite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske graevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanisti kih planova. Dvonamjenske objekte, kao i skloniata kojima nije mogue odrediti mirnodopsku namjenu, treba projektirati kao viaenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svijetla visina minimalno 2,80 metara, kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, sanitarni vorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priklju ka na vodovod i kanalizaciju, priklju ak za telefon i antenske priklju ke. Lokaciju pojedinog skloniata ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omoguen i u uvjetima ruaenja graevina. Zone obvezne izgradnje skloniata i lokacija pojedinog skloniata ili dvonamjenskog objekta, utvruju se uz suglasnost nadle~nog tijela uprave. Odredbama Pravilnika o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloniata i drugi objekti za zaatitu, utvruju se kriteriji za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloniata i drugi objekti za zaatitu stanovniatva, a odredbama istog Pravilnika opine i gradovi odreuju zone ugro~enosti u naseljenim mjestima. 10.7.2. Zaatita od ruaenja lanak 139. Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaatititi od ruaenja zgrada i ostalog zapre avanja radi ato br~e i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Kod kri~anja cesta u dvije ili viae razina mora se osigurati cijeli lokalitet voriata na na in da se isti re~im prometa mo~e preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. 10.7.3. Zaatita od poplava lanak 140. U podru jima nizvodno od akumulacija Butoniga i Letaj, te na podru ju kojim protje e Pazin ica treba odrediti podru ja vodnog vala prostornim planom ureenja opine i grada. Kriterije za graenje u podru ju vodnog vala definirati uz suglasnost nadle~nog tijela. 10.7.4. Zaatita od po~ara lanak 141. Zaatita od po~ara temelji se na zakonima, propisima i normama koje ureuju predmetnu problemtiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugro~enosti od po~ara, Planovima zaatite od po~ara, kategorijama ugro~enosti od po~ara graevina, graevinskih dijelova i otvorenih prostora odgovarajuim ustrojem motriteljsko-dojavne slu~be, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom ~upanije, gradova, opina i pravnih subjekata. U opinama i gradovima gdje nema vatrogasnih postaja, a planirano je njihovo ustrojavanje, potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju vatrogasne postaje, pribli~no u srediatu opine ili grada uz glavne prometnice, kako bi vrijeme intervencije vatrogasnih postrojbi bilo pribli~no jednako za sve dijelove podru ja za koje se ona ustrojava. Tijekom gradnje graevina treba primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju: racionalnu vatrootpornost graevine, brzo napuatanje ugro~ene graevine, dijela graevine ili otvorenog prostora, sigurnost susjednih graevina u odnosu na zapaljenu, sruaenu ili na drugi na in ugro~enu graevinu, pristupa nost graevini ili podru ju za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoi. Kako bi se osigurala optimalna zaatita od po~ara, treba ograni iti izgraenost u stambenim mjeaovitim zonama u kojima je zastupljeno stanovanje na najviae 30% i najviau dopuatenu visinu graevine. Tehnoloaki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekuine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u graevinama ili njenim dijelovima koji su izgraeni sukladno va~eim propisima koji ureuju predmetnu problematiku. Za potrebe gaaenja po~ara u hidratantskoj mre~i treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu koli inu vode i odgovarajueg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mre~a, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjsku hidrantsku mre~u sukladno propisima. Radi omoguavanja spaaavanja osoba iz graevina i gaaenja po~ara na graevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajue vatrogasne pristupe, prilaze i povraine za operativni rad vatrogasnih vozila. Tablica 7. ODREIVANJE ZONA ZA`TITE OD PO}ARA PO}ARNO OPTEREENJEGJ/M2RED PO}ARNE ZAPREKE`IRINA VATROBRANOG POJASAVrlo visoko vee od 4I.hv1+hv2+20mVisokovee od 2II.hv1+hv2+10mSrednjeod 1 do 2III.hv1+hv2+5Nisko manje od 1IV.visina viaeg objekta S obzirom na gustou izgraenosti, po~arno optereenje i meusobnu udaljenost graevina provoditi prema kriterijima utvrenim propisima, pravilnicima i normativima. Prigodom detaljnijeg prostornog ureenja postojeih naselja s gustoom izgraenosti izgraenog dijela graevinskog podru ja veom od 30 %, kao i veim nepokretnim po~arnim optereenjem treba utvrditi poja ane mjere zaatite: ograni enje broja eta~a, obvezatnu interpolaciju graevina veeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F120), izgradnju po~arnih zidova, ograni enje namjene na djelatnosti s minimalnim po~arnim opasnostima i izvedbu dodatnih mjera zaatite (vatrodojava, poja an kapacitet hidrantske mre~e). Mjere zaatite od po~ara temelje se na procjeni ugro~enosti od po~ara i planu zaatite od po~ara. Prostornim planovima treba izbjegavati longitudinalnu izgradnju uz prometnice, bez obzira na namjenu, radi ato u inkovitije kurativne zaatite od po~ara . 10.7.5. Zaatita od potresa lanak 142. Protupotresno projektiranje graevina kao i graenje treba provoditi sukladno Zakonu o graenju i postojeim tehni kim propisima. Va~ee karte iz kojih se mo~e o itati stupanj seizmi nosti pojedine lokacije su mjerila 1:1.000.000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nu~no je seizmotektonsko zonirati }upaniju u mjerilu 1:100.000, ato mora biti usklaeno s seizmi kim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehni kim zoniranjem opina i gradova u mj. 1:25.000. Do izrade nove seizmi ke karte }upanije, protupotresno projektiranje i graenje treba provoditi u skladu s postojeim seizmi kim kartama, zakonima i propisima. Lociranje graevinskih podru ja i graevina u prostornim planovima u~eg podru ja mora se provoditi u skladu s seizmotektonskim zoniranjem }upanije i geotehni kim zoniranjem opina i gradova, odnosno geotehni kim mikrozoniranjem urbanih cjelina. U prostornim planovima u~eg podru ja treba analizirati otpornost starijih graevina na ruaila ko djelovanje potresa, koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i graenje. Kod rekonstrukcije takvih graevina izdavanje dozvole za graenje treba uvjetovati oja avanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. U prostornim planovima u~eg podru ja treba analizirati utjecaj potresa na graevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike). 10.7.6. Zaatita od ionizirajueg i neionizirajueg zra enja lanak 143. Obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajuim zra enjem moraju se ograni iti prostornim planovima ureenja gradova i opina na lokacije na kojima takvo obavljanje gospodarske djelatnosti ne mo~e utjecati na zdravlje stanovniatva u okolnim naseljima ili na obavljanje drugih gospodarskih djelatnosti, i samo pod uvjetom da je za takav zahvat ve izvraena procjena utjecaja na okolia. Graenje novih graevina za obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajuim zra enjem unutar podru ja naselja zabranjuje se. Uvjeti postavljanja GSM baznih stanica, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostale stanica (predajnici ili usmjeriva i) i drugih izvora neionizirajueg zra enja, u smislu zaatite od negativnog utjecaja na okolia, moraju se detaljno utvrditi prostornim planovima ureenja gradova i opina. Predmetni predajnici na smiju emitirati elektromagnetno zra enje koje mo~e ugroziti zdravlje graana koji ~ive ili rade u neposrednoj okolini tih predajnika, a mjerenja zra enja odreuju se kao obvezna uz primjenu hrvatskih, meunarodnih i harmoniziranih europskih normi o zaatiti od neionizirajueg zra enja. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja lanak 144. Plan se u pravilu provodi prostornim planovima ureenja opine ili grada, odnosno generalnim urbanisti kim planovima, a iznimno za zahvate u prostoru od va~nosti za dr~avu i ~upaniju iz lanaka 33. i 34. ovih odredbi, neposredno u skladu s odredbama ovog Plana, ali samo ako prije navedeni planovi nisu doneaeni u posebnim propisom utvrenom roku. Dokumenti prostornog ureenja izrauju se obavezno za podru ja posebnih obilje~ja, zaatiena podru ja odreena ovim Planom, podru ja opina i gradova, te za ostala podru ja odreena prostornim planom ureenja opine i grada. Ovim Planom odreuje se izrada sljedeih prostornih planova: Prostorni plan podru ja posebnih obilje~ja Prostorni plan ureenja opine i grada Generalni urbanisti ki plan Urbanisti ki plan ureenja lanak 145. Za zaatiena i posebna podru ja obvezno je izraditi prostorne planove podru ja posebnih obilje~ja, kojima e se odrediti detaljniji uvjeti razgrani enja prostora, smjeataja gospodarskih sadr~aja, smjeataja druatvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i mjere zaatite i provedbe, sukladno lanku 121. ovih odredbi. Granice obuhvata izraditi prostornih planova podru ja posebnih obilje~ja odreene su u grafi kom prikazu 3.4. ovog Plana. lanak 146. Prostorni plan ureenja opine i grada donosi se za sve gradove i opine na podru ju }upanije utvrene Zakonom, u granicama utvrenima Zakonom i usklaenima posebnim aktima jedinica lokalne samouprave. Prostorni planovi podru ja bivaih Opina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pore , Pula i Rovinj, koji sukladno odredbama Zakona o prostornom ureenju ostaju na snazi do donoaenja svih prostornih planova ureenja gradova i opina, ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni odredbama ovog Plana. Po donoaenju prostornog plana ureenja grada ili opine prestaje va~iti dio prostornog plana bivae opine za to podru je. lanak 147. Generalni urbanisti ki plan donosi se za gradove - urbane aglomeracije Pula, Pore , Rovinj, Umag, Pazin i Labin, u obuhvatu utvrenom ovim Planom, a sukladno odredbama posebnih propisa. lanak 148. Izrada urbanisti kog plana ureenja utvruje se za sva naselja manja od 15.000 stanovnika a vea od 2000 stanovnika (bez urbanih aglomeracija) uklju ujui i sva naselja II. ranga utvrenog ovim Planom. Izrada urbanisti kog plana ureenja utvruje se i za ostala naselja ovim Planom utvrena kao kulturna dobra - urbane i poluurbane cjeline. Izrada urbanisti kog plana ureenja utvruje se za sva naselja i sva izdvojena graevinska podru ja izvan naselja (turisti ke zone - TRP-ove, stambeno-turisti ka naselja i gospodarske zone) u obalnom podru ju utvrenom ovim Planom, osim za podru ja urbanih aglomeracija za koje je obvezna izrada generalnog urbanisti kog plana, odnosno za podru ja koja su u cijelosti obuhvaena drugim planovima u~eg podru ja. lanak 149. Ovom odlukom utvruje se obveza izrade programa, studija i drugih dokumenata koje slu~e za provedbu plana: Agroekoloake osnove }upanije - za potrebe razvitka ekoloake poljoprivrede Studije seizmotektonskog zoniranja }upanije Studije razvojnih i prostornih mogunosti pograni nih podru ja }upanije Plan integralnog upravljanja obalnim podru jem Prihvaanje dokumenata iz stavka 1 ovog lanka provesti e predstavni ko tijelo }upanije. 11.2. Podru ja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera lanak 150. Posebne mjere razvoja odreene su za etiri karakteristi na podru ja }upanije: obalno podru je (Gradovi Umag, Novigrad, Pore , Rovinj, Pula i Labin te Opine Brtonigla, Vrsar, Bale, Vodnjan, Fa~ana, Medulin, Li~njan, Mar ana, Barban, Raaa i Kraan) pograni no podru je (Gradovi Buje i Buzet, te Opine Gro~njan, Oprtalj i Laniae) sredianje razvojno podru je (Grad Pazin i Opine Kanfanar, }minj, Sv.Petar u aumi i Svetvin enat) aire podru je akumulacije Butoniga (dio Gradova Pazin i Buzet, te dio Opina Motovun i Cerovlje) lanak 151. Posebne razvojne mjere za obalno podru je utvreno ovim Planom su: upuuje se smanjenje komunalnih doprinosa i komunalnih naknada u dijelovima neizgraenog graevinskog zemljiata namijenjenog stambenoj izgradnji u kojima planirana izgradnja graevina mjeaovite i gospodarske namjene ne prelazi 10% ukupog zahvata upuuje se uvoenje posebnih zona plaanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turisti ka naselja i proairene dijelove graevinskih podru ja naselja nakon stupanja na snagu ovog Plana upuuje se usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtni kih i veletrgova kih graevina u gospodarske zone utvrene ovim Planom putem poticajne kreditne politike i ni~im komunalnim doprinosima i naknadama upuuje se osiguranje gradskog/opinskog prora una za rjeaavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture lanak 152. Posebne razvojne mjere za pograni no podru je utvreno ovim Planom su: usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtni kih i veletrgova kih graevina u gospodarske zone utvrene ovim Planom putem poticajne kreditne politike i ni~im komunalnim doprinosima i naknadama obvezatno osiguranje najmanje 3% gradskog/opinskog prora una za rjeaavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture prioritetne investicije u prometnice koje vode ka dr~avnim grani nim prijelazima odr~anje postojee mre~e objekata druatvene infrastrukture (predakolskih ustanova, osnovnih akola, zdravstvenih ustanova) u periodu do 2005.g. te poboljaanje uvjeta rada u istima uvoenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domainstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima lanak 153. Posebne razvojne mjere za sredianje razvojno podru je utvreno ovim Planom su: smanjenje komunalnih doprinosa i komunalnih naknada u dijelovima neizgraenog graevinskog zemljiata namijenjenog stambenoj izgradnji u kojima planirana izgradnja graevina mjeaovite i gospodarske namjene ne prelazi 30% ukupog zahvata uvoenje posebnih zona plaanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turisti ka naselja i proairene dijelove graevinskih podru ja naselja nakon stupanja na snagu ovog Plana obvezatno osiguranje najmanje 5% gradskog/opinskog prora una za rjeaavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture uvoenje posebnih stimulativnih mjera za koriatenje ~eljezni kog prijevoza putnika i roba uvoenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domainstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima lanak 154. Posebne razvojne mjere za aire podru je akumulacije Butoniga su: uvoenje stimulativnih mjera dislokacije gospodarskih djelatnosti izvan podru ja II vodozaatitne zone akumulacije Butoniga strogo ograni enje proairivanja graevinskih podru ja naselja u II i III vodozaatitnoj zoni akumulacije Butoniga prioritetne investicije u izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda uz mogunost priklju enja graevina bez plaanja pripadajuih naknada posebne stimulativne mjere za koriatenje UNP-a u domainstvima, gospodarstvu, poljoprivrednoj proizvodnji i prometu odr~anje postojee mre~e objekata druatvene infrastrukture (predakolskih ustanova, osnovnih akola, zdravstvenih ustanova) u periodu do 2005.g. te poboljaanje uvjeta rada u istima uvoenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domainstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima 11.3. Podru ja i lokaliteti za istra~ivanje i praenja pojava i procesa u prostoru lanak 155. Ovim se Planom utvruju slijedea podru ja i lokaliteti za istra~ivanje i praenje pojava i procesa u prostoru: Podru ja poja ane erozije - podru je "Sive Istre" utvreno ovim Planom Podru a mo varnih ekosustava - zaatieno podru je Palud - zaatieno podru je uaa rijeke Mirne - podru ja zabilje~enih bara i lokvi na krakom podru ju Podru ja posebnog rezervata u moru Limskog zaljeva Podru ja podmorske zajednice Voge - sva podru ja zaatiena ovim Planom kao rezervat u moru - staniate Voge Podru ja na kojima se nalaze staniata endemskih ili ugro~enih faunisti kih i flornih vrsta - sva podru ja nacionalnih parkova i parkova prirode utvrena ovim Planom - sva podru ja botani kih rezervata, te rezervata aumske vegetacije utvrena ovim Planom - podru je zaatienog krajolika Donjeg Kamenjaka Neistra~ena slivna podru ja zna ajnijih vodozahvata - podru je izmeu ovim Planom utvrenih vodozaatitnih zona izvoriata na lijevoj obali rijeke Raae, vodozaatitnog podru ja rijeke Pazin ice, vodozaatitnog podru ja izvoriata Gradole te vodozaatitinih podru ja Puljskih bunara i izvoriata, a koje obuhvaa podru ja Grada Pazina i Opina }minj, Kanfanar, Sv.Petar u aumi, Barban, Vodnjan, Svetvin enat, Mar ana i Li~njan IV. ZAVR`NE ODREDBE lanak 156. Plan je izraen u 13 tiskanih izvornika ovjerenih pe atom }upanijske skupatine }upanije i potpisom predsjednika }upanijske skupatine }upanije. Pored toga, Plan je izraen na ograni enom broju primjeraka na CD ROM mediju (200 primjeraka) ozna enih serijskim brojem i kriptopotpisom predsjednika }upanijske skupatine }upanije. lanak 157. Tiskani izvornici Plana uvaju se u arhivi Stru ne slu~be Poglavarstva i Skupatine }upanije (1 izvornik), Upravnog odjela za prostorno ureenje, graditeljstvo i zaatitu okoliaa ( 2 izvornika), u Uredu za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaatitu okoliaa (7 izvornika), dok se tri izvornika dostavljaju Ministarstvu zaatite okoliaa i prostornog ureenja RH. lanak 158. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u  Slu~benim novinama Istarske ~upanije". Klasa: 350-01/02-01/03 Urbroj: 2163/1-01-02-7 Pazin, 18. velja e 2002. }UPANIJSKA SKUP`TINA ISTARSKE }UPANIJE Predsjednik }upanijske skupatine Istarske ~upanije Stevo }ufi, v.r. Stranica  SEITE \*Arabisch 34 SLU}BENE NOVINE ISTARSKE }UPANIJE Broj 2/2002. Prostorni plan Istarske ~upanije Broj 2/2002. SLU}BENE NOVINE ISTARSKE }UPANIJE Stranica  SEITE \*Arabisch 34 Prostorni plan Istarske ~upanije    "$&BD&(6\^r  n p  j l " ( P * J x \t"`fͿͿͿ5CJ CJB*ph B*phCJ CJB*phCJmHsH5 CJmHsH CJ\5CJ55CJ\ CJ5\5\CJI:`r&6v,^`pRx."jxz`J~P "^2\X^ : d !\!!!!!"T""#\##$b$ B*phCJ5CJ mHsH5CJCJ5 CJB*ph CJB*ph B*phCJSb$$$,%L%%&z&&8'''L(((f))0**+X+b+d+,T,V,,,-j-l-(.j.. /`//0N0P000J111H222>3@333Z4`444444j5l55526667F7Z7777:8<8889R99::n:::;\;^;;;5CJCJ CJB*ph CJB*phCJ5 B*phCJX;0<2<<=n=p===P>R>>>>N?P?????R@@@@BADAAABBJBTBBBC.C`CbCCCCCDDDD6EEEFDFFFBGnGGG"HHHHILINIIII&JTJJJJK(KJKLKKKK>L@LlLnLB*phCJ5B*phmHsH CJB*ph CJB*ph B*phCJ5CJCJ5RnLLLLMhMMMMM:NcfccccdRdTddddd,edeeeffnffvgxgggggg>h@hhh iiijj\j^jkkpkrkkkllXlllmzmmmB*phmHsH mHsH5mHsH5\CJB*phCJ5 B*phCJ CJB*ph5CJCJ5mHsH CJB*phEm n,n.nnnto p ppxpzppTqVqBrtzz|fƌDF|6ĜƜxz&,\Rn`ֳ~׼׸׸׸׸׸׸ӱקױ׸׸׸׸CJmHsH5\ CJmHsHCJ5 CJB*ph CJ5\:;CJmHsH5CJCJ B*phCJ CJB*ph B*phCJ 5mHsH5mHsHB*phA~ºֺغF~λ( DFZNPHpt^RTjtnp>   :@RhRTjOJQJmHsHCJ@CJ>* CJmHsHCJmHsH5\ mHsHCJ \5CJ CJB*phCJ CJ5\CJ5ID  "XvBHZ    <l6n8pr0246ļ\5OJQJ\5OJQJmHsHOJQJmHsHOJQJmHsH CJmHsH CJ5\CJ5mHsHOJQJCJJ6HJ^`fhprvx *,04<@LPZ\^`jnz|.0:<@DOJQJmHsHOJQJ^DFvHJJ L  !!~$$J%L%"&$&))* ***,,,,,,----"-$-.-0-6-8-F-H-T-V-`-d-l-n-x-z-------------ùùùùùùðOJQJOJQJmHsH5OJQJmHsH 5OJQJmHsHmHsHOJQJOJQJmHsHOJQJmHsH5OJQJmHsHOJQJmHsH5CJC-----------... ...".&.(...2.>.B.D.F.P.R.\.`.f.j.p.t.x.z.~........................// /////// /,/2//@/B/T/X/Z/\/`/b/h/j/z/~///////////OJQJmHsHOJQJ_////////0 000000 0"02060B0F0R0V0X0Z0^0`0f0h0n0p0v0z0000000000000000000111 111111 1.141>1B1D1F1J1L1R1T1X1Z1^1b1j1l1r1v1x1z1~11111111112OJQJmHsHOJQJmHsHOJQJ[223334R7:0;<Z==>@@@VAAVBXBD EEEHTH`HtHHHHHHHHHHII(I*I4IWfWWWW$XhXXXXXBYXYdZfZ|Z|[_```^bcdddeggghbhHiZirijkkllllll m npr s suvyzz{~|||||f}}OJQJmHsHmHsHOJQJCJmHsH5\ CJ5\CJ5 mHsHCJCJ CJmHsHO}l~n~ "D6މ>rHDDFz|(dFBҒ`2z”$l:df–XZؚHޝ&ġ CJ5\ CJmHsHOJQJmHsHmHsHOJQJmHsHOJQJ\5CJ5CJQġRZPRzjħ@|~h\~Ҭ4tT޲ҳԳJ(jl:\ֹعrt̺~,tڼܼNԽ`־NƿbRmHsH mHsHCJCJ@ CJmHsHCJZ^`,."xz  rpRvv TZ:"\>^<d P:8$&j CJ5\mHsHCJmHsH5 CJmHsH CJB*ph B*phCJCJT "6HTbrDFx* LNz6d$bVDv4~L:fL~NVN r4&frD~<~"$CJ@ CJmHsHCJ_$fh$b:>8".0:^`` b   J  @   D    . f   v8N*,0`bDFCJB*phOJQJCJB*phmHsH CJmHsHCJXF"Bd"$,|\DF    !!!f!"""##$%%%%F%"&$&((P(,) *2+@--R022KHCJCJKH CJ5\5CJCJCJB*phH*CJB*phOJQJB*phCJmHsHB*phCJmHsH B*phCJ CJB*phCJB*phmHsH>226383N333T4444,6D7F7d7z79<<<^>tAvAA0DFGG$H&HW@WVWX\ ^ ^"^^^`nbdfjjjlnjqlqqrtu>wTwzzzz{|}}~~~~ԁN CJ\5CJmHsH\CJmHsH5\CJ5 CJ5\CJ5CJ 5CJ;Rd~r>ފŒ‘lnؒڒܒ.<JXftΓܓ,:HVjvĔДܔ"0<HT`lxƕԕ $0<JVbtƖ֖bNOJQJmHsHCJ5 \5CJCJ\NdTfBޝ`£:<nln ĨƨԨ֨ڨܨ(*24@BPRXZbdprxz©Ʃȩ̩ЩҩdҪ,xzԭ4PRjmHsHOJQJmH sH OJQJmHsH CJmHsHCJ CJ5\Uj»>@  $(,.8<FHTXhjlpx|&,8<FJPTZ\fjz~OJQJmHsHOJQJmH sH  CJ5\CJZ (*24:<RThlvx$&.0:<BFLNRT^`jl $&46>@OJQJmHsHOJQJmH sH ^@BNP^prvx "$:<@BJLXZbdjlz|"$&(028:DFPRVXfhOJQJmHsHOJQJmH sH ^h|~,X4^2LNVXbdjlz|NPnp D|`4V,X02H CJ55CJmHsH5CJ CJ5\CJOJQJmHsHOJQJmH sH R jl*B\,D^x"08@Vdlt&.P^fn 0>@Z\x 2Jp~CJCJ5CJ;`$,4^lt| &.6F^t@<.4rH<>p\^tJ    z |  <,J|:R,R4 CJB*ph B*phCJ CJ5\6CJCJ5CJY@B^#''4(6(L()+++,.f25$6&6R6h67z8|8L9*:<<>H?J?@BBBCDpEDFH|IIJKMOO^O`OvOPbQUVV.WhWWWDXXXXYZZZZ__>_T__6`t````aOJQJmHsH CJ\5mHsHCJ55mHsHCJ CJ5\5CJCJSagjl\n&sttuvv6wwwxx^yVzXzzzD{{{H|||||}}~ހ@B~ބNJ̈<>܋ދHFH^NƓȓ*^`v4bd|v02n CJmHsH5CJCJ>*CJ5 CJ5\CJZnp(6|Ɲڝ(4@Bfr~ޞ&24Xdp|ҟޟ&(:FR^jv̠ؠ *6BNZ^bdv¡ġ".CJ5CJb.:FR^bdr~ƢȢڢޢ BNZfr~Σڣ "$(BX6x̦Φ<hjlp@DF`Rּ οpr"8f(vx CJmHsHCJmHsH5\ \5CJ CJ5\CJ5CJW\^bF"  jl *J>(:Nrtnpz|8.tv^` ` N z z  " \5CJ CJ5\B*phCJmHsHCJ5CJH*CJU"D68t (*24@BVZhj|~&*.0BDRV\^lnrtOJQJmHsHOJQJmH sH  CJ5\CJ5 B*phCJW "$268xz|&4Bft RXd>\hn~BHXZV\j5CJCJ5CJOJQJmH sH OJQJmHsHY   |          ##&%<(+-\024 7 7<7R79;;;d<<=z>?AJGLGGGGK^N`NvN2O4O(T|UbWY8]aabdVe~gghhjllmprsst u"uvx2z||T46Z\ CJ5\CJmHsH5\CJCJ5[PZ\np’Ē֒ܒ.268FNTVZ\ln“Ɠʓړ$&,0BDPRVZfjnpzޗvOJQJmHsHOJQJmH sH CJ]vx.0Z,^NP~Tҥ֥\46"df68^tȰʰ^,¹<>p`npFdfLX\d CJ>*55CJ \5CJ CJ5\CJ@5\ CJ\5CJCJmHsH5\CJ5O*jld$&|~8 ": x  Z TVndf (*FHLZ^bntz>*CJOJQJ>*CJOJQJmHsH>*CJOJQJ5mHsH>*CJOJQJ5;CJCJ5CJ CJ5\M$(*,24<>JLRT^`ln|~  *,2468BDHJZ\xzCJOJQJmHsH CJOJQJ>*CJOJQJmHsH>*CJOJQJU,02DFHJN^bfjlprvx|~ &(*,02<>BDTVXZ^`fhptvx|~ CJOJQJCJOJQJmHsH^  (*026LPTbhjlp $(*.0@BLNRT\^fhlCJOJQJmHsH>* CJOJQJCJOJQJmHsHTNf*l!$.%&&&&&P(*n-..D/F/^/x013 667`8b88888>:@:J:L:P:T:b:d:h:j:::::::¿ȿ¿OJQJmH sH mHsHOJQJ5OJQJmHsH5mHsHOJQJOJQJmHsH CJ5\CJ \5CJCJ5CJ>*mHsHCJOJQJOJQJCJmHsH>*mHsHCJOJQJ>*mHsHCJOJQJ56:::::::::::::::;;";&;(;*;2;4;8;:;F;H;Z;\;j;l;n;p;~;;;;;;; <^<<<<<<==="=$=*=,=6=8=<=>=L=N=R=T=f=h=v=x=z=|===================>>> >$> CJ5\CJOJQJmHsHOJQJmH sH Z$>&>(>0>2>8>:>J>L>N>P>\>^>`>b>l>n>z>|>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??? ???$?&?8?:?@?D?L?N?T?V?h?j?l?n?|????????????????????@@@@"@$@&@(@6@8@:@<@@@B@F@H@OJQJmHsHOJQJmH sH ^H@V@X@\@^@`@b@v@z@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ A AAA A"A*A,A:AA@ARATAXAZAjAnA|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB B&B.B:BCBCLCNCPCTC^C`CbCfCjClCpCrCxC|CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDD"D.D2DDDJDNDPDRDTDbDfDlDnDxDzD~DDDDDDDDDDDDOJQJmHsHOJQJmH sH ^DDDDDDDDDDDEEEEEEE E"E$E.E0EEDEFEZE\EbEdEvExEzE|EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE FFFF F"F8F:FHFLFNFXFZF`FbFpFrFxFzFFFFFFFFFFFFFF CJ5\ CJmHsHOJQJmHsHOJQJmH sH YFFFG GGGG.G0G@GBGDGFGPGRGVGXGnGpGzG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHH HHHH H2H4HFHHHLHNH^H`HfHhHlHnHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIII$I&I:IJ@JFJHJLJNJTJVJlJnJxJ|JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKKK&K(K2K4K6K8KBKDKHKJKXKZKdKhKlKnKKKKKKOJQJmH sH OJQJmHsH^KKKKKKKKKKKL L L L"L0L2L8L:LFLHLNLPLRLTLbLfLnLpLtLvL|L~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M"M$M&M2M4M:MNDNFNHNLNNNPNRNTNXNZN^NbNdNfNvNxNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOO,O.O2O4OFOJO\O^OhOjOnOpOvOxOzO|O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOJQJmH sH OJQJmHsH^OOOOOPP PPPPPP$P&P,P.P>PBPJPLPNPRPZP\P^P`PvPzPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQ Q$Q2Q4Q:QWPWRW`WbWfWhWzW|WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXX"X&X2X4XJXLXXXZXfXhXlXnXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY Y Y"Y CJ5\ CJ5KHOJQJmHsHOJQJmH sH Y"Y0Y2Y:Y[B[D[F[H[T[V[f[h[x[z[|[~[[[OJQJmHsHOJQJmH sH ^[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\$\&\>\@\R\T\X\Z\f\h\p\r\v\x\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ] ]"]$]&](]2]4]<]>]L]P]V]X]d]f]t]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]OJQJmHsHOJQJmH sH ^]^^^^.^0^2^4^8^:^H^L^V^X^n^p^x^z^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___(_*_4_6_:_<_F_H_P_R_\_^_b_d_n_p_t_v_________________________``````"`$`&`(`OJQJmHsHOJQJmH sH ^(`.`0`:`<`J`N`^```f`j`r`t`````````````````````````aa aaaa(a*a.a0a8a:aaHaJaLaNaZa^a`abanapaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaab bbbbb4b6b8b:bNbPb\b^bOJQJmHsHOJQJmH sH ^^bhbjbrbtbvbxbbbbbbbbcegBij mmmmmnopppqrrrrunxxy}}F~vx҆Ԇ68|~Xދ(l&XH8:Ęr(~hj^<,DB*phCJmHsH5\CJ5 CJ5\CJOJQJmHsHOJQJmH sH S<>°pr̲β ^8&( *.6:DHZ^bdnprt $&(,0OJQJmHsHOJQJmH sH OJQJCJ[0248@DRXbfx|&(*,028<>  $*@BRTXZjlrt~CJOJQJmH sH OJQJmHsH]$&(*26LN^`dfrtvx  ,2BFNPZ\`brtvz&(,.<>OJQJmHsHOJQJmH sH ^>@BFHRTVXhjpt.0<DJLRT^`prtv$&8:FHJL`blntvCJOJQJmHsHOJQJmH sH ]XZ>&(02JLXZ\^bdfhz|"(4Z`$&lCJ;OJQJmHsHOJQJmH sH  CJ5\CJYln68  0P!! """.#0##^$%,%%%&x& 'T'(* ,b-/1 58T>CFFGpJrJJJJbMdMMMMMhQZS^SSfTULV"WXXXX 5@CJCJ@5\ CJ@5CJ@CJ5 CJB*ph B*phCJOJQJmHsH CJ5\CJ5CJIXXZv[@]B]X`b^efffg.hhiNkPkkknlonqpqqqttvvxxzz||(||h~ڀ24HԄR|؅  *.Pv~† ؇܉ЊCJH*CJ5 CJ5\ CJ@5CJ@CJH* CJB*phCJB*phCJ5\Q܎rt046@BFHNPRTVZfhlnxz˜ĘΘИؘ֘ژޘ "$48@BNP`bdfpvxz~șmHsHCJ5 CJ5\5CJCJH*CJ[șʙؙ֙*,<>BDLNTVZ\frx~ƞȞFl:P6prĹ<HJ`HJLB*@  ,TV  CJ5\ B*phCJCJ5CJmHsH[>h*~  0Z,nJ!%V'***,,,R,j,/^0`0x01X5 7r8::;v<>BCEEXGNHKLMNMfM`NbN>PP4RRRRRRSTUvV8WdW5CJ KH@CJ CJKH@ CJ@KHCJ5KH\ CJ5KHCJKH B*phCJ CJ5\CJ5CJKdW|WxXY ZdZ[[[[__`(a(c@d4eVfhgjgggloHppqtqq r^rr,s.st,z6{LN؀24jƄބʊދx@t` ":ޕ.BH`ý mHsH5mHsH\5CJB*phB*phCJ5 CJB*phB*phCJ5\CJ5CJ B*phCJ CJ5\J`pʖԖ@DRT(^R؞ޟZ&(@ Zȳʳ\^v02rʹTJ>@TX4*BdzCJmHsH5\ CJ\5 B*phCJ CJ5\ B*phCJ \5CJCJ5CJ>* CJB*phCJmHsH5CJJ6|~68j`$tNP 8(F ": R2|*rtv:;CJmHsHKH \5CJCJ5 CJ5\OJQJmHsH5OJQJmHsHCJ CJmHsHNFH`jlnpDFHJLz.F^ "FHLN0JACJ U0JACJ 0JACJCJ0JACJCJU mHsHCJ CJmHsHCJaJ CJ5\CJ*   tc^]`d^]`d^]`d$a$^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d "$&BDsb^]`d^]`d$a$ "%d$a$ 7"%d$a$ 7"%^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d &(6\^}xd^]`dd$a$dd$a$dd$a$d$a$d^]`d^]`d$a$^]`$d%d&d'dd ^r  n p oid1$ & F^]0`0d1$d^]`$d1$^]`$d1$^]`$d$a$1$^]`d^]`dd$a$  j l " yg^]`d1$ & F^]0`0d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F^]0`0d1$d1$^]`d1$ & F^]0`0d1$ ( P * J x \"`^]`d1$ ^]`d1$  & Fp^p]"`"d1$  & F ^ ]`d1$ f:r6v,^ & F ^ ]`d1$ ^]`d1$  & F ^ ]`d1$  & Fp^p]"`"d1$ pR."xz\d1$d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & Fp^p]"`"d1$ & Fp^p]"`"d1$^]`d1$ `J~iS & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$^]`d1$ & F^]0`0d1$ & F^]0`0d1$^]n`nd1$ P "^2} & F ^ ]`d1$^]`d1$d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$^]`d1$ & F ^ ]`d1$X^ : d ygp^p]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F ^ ]`d1$ & F^]0`0d1$^]`d1$ & F^]0`0d1$d1$ !\!!!!"T""#\##$b$^]`d1$^]`d1$  d1$ h & F ^ ]`d1$ ^]`d1$ & F^]0`0d1$ b$$$,%L%%&z&&8'nY^]`d1$ ^]`d1$ ^]`d1$ ^]`d1$  & F ^]`d1$^]`d1$^]`d1$ ^]`d1$  8'''L(((f))0**+b+d+,r ^]`$^]`d1$^]`d1$ ^]`d1$ ^]`d1$ ^]`d1$  & F ^ ]`d1$  ,T,V,,,-j-l-(.j..n]^]`d & F ^]`d  & F *^*]`d ^]i`id^]i`id & F h^h]`dd & F h^h]`dd ^]`$ . /`//0N0P000J111H222>3^]`d & F *^*]`d d  & F ^ ]`d ^]`d^]`d^]`d >3@333Z44444j5l55~g~~ & F *^*]`d d  & F ^ ]`d  & F ^ ]`d ^]`d^]`d & F *^*]`d ^]`d  5526667Z7777:8<8}nid ^]`$d *^]`d & F ^]0`0d ^]`d^]`d^]`d & F ^]0`0d d  <8889R99::n:::;\;}l^]`d & F ^]0`0d^]`d^]`dd^]`d^]`d^]`ddddd \;^;;;0<2<<=n=p===P>l & F^]0`0ddd & F^]0`0d^]`d & F^]0`0ddd 8d 8 & F ^]0`0d^]`d P>R>>>>N?P?????R@@@@BADAAABddddd^]`ddddd & F^]0`0ddBBJBTBBBC.C`CbCCCCCDDddddd & F^]0`0d^]`d & F^]0`0dd & F^]0`0ddDDD6EEEFDFFFBGnGG"HHHHI\d^]`d^]`d & F^]0`0d & F ^ ]`ddILINIIII&JTJJJJK(KJKLKKKKdddddd & F ^ ]`d & F^]0`0dd & F^]0`0dK>L@LlLnLLLLMhMMMMM:Ncfcddddddddddddd^]`ddd\dfccccdRdddd,edeeeffnffvgxgddddddddddddddddddxgggggg>h@hhh iiijj\j^jkd\dddd^]`ddddddddddddkkpkrkkkllXlllmzmmm,n.nnnddd\dddp^p]`dd\ddddddd\ddnto p pppxpzppTqVqBrt^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$7^7]`d$a$d$a$dddd tz|fwo^^]`dd$a$^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d DFĜƜyqldd$a$d$a$dv^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d xz&,\nֳ~d & Fh^h]`dJd ^]`d^]`d^]`d Jd$a$ d Md Jd d~ºֺF~λ( DFZd$a$dduuv & FG^G]`ddd$a$dvd$a$dddZNPHpq & F^]`d$a$ & F^]`d & F^]`d^]`dJd  Jd$a$ dd^]`ddJd  pt^RTjtv^]`d^]`dd$a$ddd & F^]`d & F^]`d$a$^]`d & F^]`d tnp>  xxx & F^]`d^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$d^]`d^]`d  :@RhRTj}uswd$a$d$a$^]`d^]`dd$a$ddu^]`d^]`d^]`d^]`d D  "ddd$a$d$a$ddd w^]` & F8^8]`d^]`dd$a$d$a$^]`dXvBH^]`d$a$ & F^]`d & F^]`du^]`ddx^x]`d & F8^8]`dZ    <l6nddddddd\ddddd & F^]`dJ & F^]`d n8prDFvQ$a$Q$a$Q$a$dQ^]`$a$Q^]`$a$Q^]`$a$Q^]`$a$ & F^]`ddddd vHJJ L  !!{vQ$a$Q^]`$a$Q$a$Q$a$Q$a$Q^]`$a$Q^]`$a$Q$a$Q^]`$a$Q$a$Q$a$Q^]`$a$Q^]`$a$ !~$$J%L%"&$&))* ***,{vQ$a$Q$a$Q^]`$a$Q$a$Q$a$\dQ^]`$a$Q^]`$a$Q^]`$a$Q^]`$a$Q^]`$a$Q$a$Q$a$ ,,6-8---223334R7n^]`d^]`d^]`d$a$^]`d & F^]`dQ^]`$a$Q$a$Q^]`$a$Q$a$Q$a$d R7:0;<Z==>@@@VAAua & F^]`d u^]`d$a$d$a$` & F^]`d & F^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d AVBXBD EEEHTH`HtHHH$X$$T44rwc"448448 $d$a$HHHHHHHHHI $d$a$$dl$$T4֞ wc"448448 IIIII(I*I4I$$T!406"c"22448448$j$$T4֞ wT"448448$d $d$a$LLLLM$M,M.M0M2M4MJMbMhMnM$l$$T:4֞ wT"448448 $d$a$$dnMpMrMtMvMxMzMMMMS5$$T40T"448448$l$$T4֞ wT"448448$d MMMMMMMMN"N*NNN$l$$T;4֞ wT"448448$d $d$a$ NNPNRNTNVNxN~NNN $d$a$$d$l$$T;4֞ wT"448448NNNNOOPQQRRxvhc^dd v^]`vd$a$d$a$t$a$t$a$tj$$T4֞ wT"448448 RRLS|SSSS.TTTo^^]`dbp^p]`dp^p]`dp^p]`dJ^]`d &y p^p]`dp^p]`d^]`d & Fh^h]`d T U6U|UUUU2VTVVVn]p^p]`d & F^]`dFp^p]`dFp^p]`dF & F^]`d & Fh^h]`dp^p]`dp^p]`dp^p]`d V W>WfWWWW$XhXXXq`p^p]`dp^p]`dp^p]`dp^p]`dp^p]`dp^p]`d & F ^]`d & Fh^h]`dFp^p]`d XXXBYXYdZfZ|Z|[_```^bcd & F^]`d1$w1$ d$a$1$^]`d1$d1$d Jd$a$ ddd$a$ddddddeggghbhHiZiri}iii & F! ^ ]`d & F^]`d & F^]`d$a$ & F^]`du & F^]` & F^]`d$a$1$ & F^]`d$a$1$ rijkkllllll m npr u^]`d w^]` & F" ^ ]`d & F^]`d & F^]`d$a$d & F^]`dd ruvyzz{~|||||f}d$a$d$a$d$a$ & F#^]`d & F^]`dd$a$^]`d^]`d^]`d f}}l~n~p~ "D6dQ$a$^]`d^]`d^]`dddQ$a$ddx^x]`d & F$^]`dމ>rHDD & F%h^h]`ddddJ^]`d d$a$Jd dDFz|(dFt^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`ddddd BҒ`2z”wf^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d ”$l:df–XZ~updJd dd^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d ZؚHnY^]`d  ^]`d  ^]`d  ^]`d  ^]`d  ^]`d   & F"^]`d` & F&8^8]`d ޝ&ġRr[ & F)^]`d  & F)^]`d  & F)^]`d  & F"^]`d ` & F&8^8]`dd & F(^]`dd  & F'^]`d ZPRzs] & F"^]`d*$F & F&8^8]`dd & F*^]`d  & F"^]`d  & F*^]`d  & F*^]`d  & F"^]`d jħ@|~xr^` & F&8^8]`dd*$ & F+^]`d*$ & F+^]`d*$J & F"^]`d &!  & F+^]`d*$ & F+^]`d*$ & F+^]`d*$h\~Ҭ4tdddF & F.^]`dF & F,^]`dF & F-^]`d` & F&8^8]`dd & F,^]`dT޲ҳԳJ(jl||wd & F0^]`d^]`d^]`db & F/^]`d & F/^]`d & F,^]`d^]`d l:\{dM & F1^]`d  & F1^]`d  & F1^]`d  & F1^]`d  & F1^]`d  & F1^]`d  & F0^]`d ^]`d\ֹعrt̺~r\ & F2^]`d & F1^]`d^]`dddd & F1^]`d  & F1^]`d  & F1^]`d  ~,tڼܼNԽkk & F4h^h]`d^]`d^]`d^]`d^]`d & F5^]`d & F4^]`d & F3^]`d Խ`־NƿbR & F7^]`d & F4^]`d & F6^]`dp^p]`d^]`d & F4h^h]`d^`,."xzJd dd & F9^]`d & F8^]`dJd ddt & F8^]`dddz  rpRv & F:^]`d`^]`d`^]`ddd^]`dd$a$\dJd v TZ:" & F<^]`d^]`dd & F;^]`d^]`d^]`dd"\>^<d ^]`dd & F=^]`d^]`d^]`d & F<^]`d\ & F<^]`d P:8$&jzi^]`d^]`d & F@^]`d^]`d^]`d & F?^]`d^]`dd & F>^]`d j "6HTbr & FB^]`d^]`dJd ddddd & FA^]`dDFx* & FE^]`d*$^]`d*$d*$dd & FD^]`d^]`dd & FC^]`d`d`d* LNz6d$b & FF^]`d`^]`d^]`d*$ & FE^]`d*$ & FE^]`d*$ & FE^]`d*$bVDv4~L:fL~N & FF^]`dNVN r4&frD~<~" & FF^]`d"$fh$b & FI^]`dd^]`d` & FH8^8]`dddd & FG^]`d^]`dd:>8".0b^]`ddJd  & FJ^]`d^]`dJd  & FI^]`d:^`` b   J  z & FL^]`d^]`d^]`dddJd dddd & FKL^L]`db & FKL^L]`d @   D    . f   v8 & FM^]`d^]`d^]`d & FL^]`dN*,0"Bt & FN^]`  ^]`ddd & FM^]`dBd,|\DF  dd & FP^]z`zdd & FOL^L]`ddt^]` t & FN^]`  !!f!"""##w & FR^]`dd & FQ^]`d  & FQ^]`d  & F^]`d^]`dd$a$dddd #$%%%%F%"&$&((P(,) *2+~~~ & FT^]`d^]`d^]`d & FS^]`d & F^]`dddd & FR^]`d2+@--R0226383N333T444 & FU^]`d^]`dd$a$dd^]`d^]`d^]`d & FT^]`d 44,6D7F7d7z79<<<^>tAr^]`d^]`dM & F^]`d$a$ ddd Jd$a$ ddd^]`d^]`d tAvAA0DFGG$H&HW@WVWtc[d$a$^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d$a$^]`d^]`d^]`d^]`d VWX\ ^ ^"^^^`nbdfjj~~~~yd & FVh^h]`d & FTh^h]`dd & F^]`dd$a$d^]`d^]`d^]`d jjlnjqlqqrtu>wTw|td$a$^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$d$a$d^]`d^]`dd$a$ Twzzzz{|}}~~~~^]`d^]`dd & FW^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d ԁNd~r>ފŒ‘lnd & FX^]`d & FX^]`d & F^]`d & F^]`d$a$ & F^]`dnؒڒܒ.0<JaYN $d$a$1$$d1$U$$44Fr%44l44l  $d$a$1$ $d$a$1$ $d$a$1$ & F^]`d & F^]`dJXZft\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$Γܓޓ\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$,.:H\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$HVXjv\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ĔДܔޔ\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$"02<H\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$HTV`lxz\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ƕȕԕ\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $0\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$0<>JVbdt\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$Ɩ֖\TI $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4Fr%44l44l $d$a$1$֖bNd{dPP & F^]`d & F^]`d$a$w & F^]` & F^]`dS$$4Fr%44l44l  $d$a$1$ TfBޝ`zke\ d$a$1$d1$w^]`1$ & FY^]`d1$ & FY^]`d1$ & Fx^x]`d1$ & Fx^x]`d1$ & Fx^x]`dJ & Fx^x]`d %! £:<nln Щҩd}{vb & F\h^h]`ddw^]`d^]`dd & F[h^h]`d & FZh^h]`d^]`d^]h`hd^]`d dҪ,xzԭ4PRTj»>@d & F]h^h]`ddd$a$dd^]`d^]`d\d & F\h^h]`d@  ^,Xl & F^8^8]`d^]`dd$a$d w^]` w^]` w^]`^]`dd$a$d$a$d^]`d X4^2NPnpd & F`^]`dd^]`d7^7]`dd$a$d^]`d & F_8^8]`dp D|`4V,X0d^]h`hd1$^]`d1$^]`d1$d1$02Hjlkf$$44\uN%44l44l ( $d$a$dd w^]`d$a$d *BbI$$4\uN%44l44lI$$4\uN%44l44l $d$a$ B\^dG$$4\uN%44l44lI$$4\uN%44l44l $d$a$ ,D^xzfG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l "08@fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l @BVdltvfG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l &.fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l .0P^fnpfG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l  fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l 0>@Z\xzda$I$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l  2_I$$4\uN%44l44l $d$a$I$$4\uN%44l44l$ 2JLp~fG$$4\uN%44l44lG$$4\uN%44l44l $d$a$ $,4fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l 46^lt|~fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l   &.6fG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l 68F^tfG$$4\uN%44l44l $d$a$G$$4\uN%44l44l @<.~~mhc^Ydddd^]`d & Fa^]`dddb$$4\uN%44l44l ( 4rH<>p\^tr t^]` & F^]`du & F^]`^]`dd & Fb^]`d & F^]`d & F^]`d$a$d J    z |  <,J & Fd^]`d & F^]`dv$a$v$a$t & Fc^]`1$t & Fc^]`1$t & Fc^]`1$|:R,R4@B & Fe^]`dd / d / d & Fd^]`d^#''4(6(L()+++,.^]`dd$a$Jd dd^]`dd$a$ddd & Ff^]`d & Fe^]`d .f25$6&6R6h67z8|8L9*:<<> & Fgh^h]`dd^]`d^]`dd$a$dd^]`d^]`d^]`d>H?J?@BBBCDpEDFH|Ippp & Fhh^h]`d^]`d^]`dd$a$dd^]`d^]`d^]`d & Fgh^h]`d |IIJKMOO^O`OvOPbQU|k^]`d^]`d^]`dd$a$dd^]`d^]`d^]`dd$a$ & Fhh^h]`d UVV.WhWWWDXXXXYZZZ_w^]`$a$d$a$d$a$^]`d\d & Fih^h]`d^]`d^]`d__>_T__6`t````n & Fjh^h]`-DM d & Fjh^h]`-DM d & Fjh^h]`-DM d & Fjh^h]`-DM d-DM d$a$ -DM d `agjl\n&sttuvx^]`-DM d-DM d$a$ -DM d^]`d^]`d^]`dd^]`-DM d vv6wwwxx^yVznaPKd^]`d -DM d & Fkh^h]`-DM d & Fkh^h]`-DM d & Fkh^h]`-DM d & Fkh^h]`-DM d & Fkh^h]`-DM dVzXzzzD{{{H|||||}}~ & Fm8^8]`d & Fl8^8]`d^]`dddddddd^]`dd$a$dd~ހ@B~ބN^]`dddd & Fn8^8]`d^]`ddd^]`d & Fm8^8]`dNJ̈<>܋ދHF & Fp8^8]`ddd^]`dddd^]`dd & Fo8^8]`dFH^NƓȓ*^` & F^]`-DM d-DM d$a$ -DM d & Fq8^8]`d & Fp8^8]`ddd `v4bd|v{gSSS & Fs^]`d & F^]`d -DM d & Fr^]`-DM d & Fr^]`-DM d & F^]`-DM d & F^]`-DM d$a$ v02np(6|~li$D$$T402%4444  $d$a$dddJd ^]`-DM d & Fs^]`d ƝڝܝMG$d$$T4ִ2 \8!%4444 P $d$a$(4@BDf`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ fr~ޞ`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ ޞ&246X`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ Xdp|ҟ`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ ҟޟ&(*:`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ :FR^jv`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ ̠ؠ  `Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ *6BNZ^bdfv`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ v¡ġơ`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ ".:FR^bdfr^X$d$$TK4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ r~ƢȢʢڢ`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ ڢޢ "B`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ BNZfr~Σ`Z$d$$T4 2 \8!%%22224444$ $d$a$ Σڣ "$&U$$T4 2 \8!%%22224444$ $$d$a$ $d$a$ &(BX6x̦Φ<hjddddddd$a$d$a$ & Ft^]`d^]`dd$a$ -DM ddjlp@DF`Rּ ο^]`dJd  Jd$a$ T^T]`dddddddddddddpr"8f(vxo^]`d^]`d & F^]`d^]`d^]`dd$a$^]`dd$a$d -DM dd b"  x^]`dd$a$t8^8]`d & Fvh^h]`d^]`d^]`d^]`d & Fuh^h]`d jl * & Fwh^h]`dd^]`dd^]`d^]`dd$a$ddd^]`dJ>zi^]`d^]`dd$a$ddd^]`d^]`d^]`d^]`dd & Fwh^h]`d (:Nrtnp}xsddd^]`dd$a$ddd^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d pz|8.tvd$a$ddd^]`d & Fxj^j]0`0d^]`dd$a$ddd^]`dd$a$^` ` N z z  "D6tttd$a$ddu & Fz^]`d^]`dd & Fy^]`dd68t68xz|~s $d$a$1$ $d$a$1$$d1$dd^]`d^]`d^]`d^]`d w^]`d$a$dd &4RJ? $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l 4BDft\TI $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l  $d$a$1$ RXRJ? $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l Xdf\TI $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$\TI $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$>\ $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l  $d$a$1$\^hn~RJ? $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l BHXZ\QI$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$ =Q$$4FUI I%44l44l  $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l  V\jlI<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$   " I<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$" |        $d$a$1$ $d$a$1$$d1$<$$4FUI I%44l44l $d$a$1$ $d$a$1$$d1$       =8dQ$$4FUI I%44l44l  $d$a$1$ $d$a$1$$d1$Q$$4FUI I%44l44l  ##&%<(+-\024 7 7<7R79;;;d< u$a$ h u$a$ h Jd$a$ y A d A  & F{h^h]`d  d^]h`hdd<<=z>?AJGLGGGGK^Ns^]`d^]`dd$a$dd^]`d^]`ddd & F|^]`du & F|^]`$a$ ! ^N`NvN2O4O(T|UbWY8]aabdVe~ggh^h]`d & F~h^h]`d & F}h^h]`d & F^]`ddd$a$dghhjllmprsst}xpd$a$d & F^]`d^]`d^]`d^]`dd & Fh^h]`d^]`d^]`d t u"uvx2z||T46Z^]`dd$a$ddd^]`dd^]`dd & F~h^h]`du & F^]`$a$Z\Pޗp & Fl8^8]`dd^]`dw^]`$a$^]`d^]`dd & F8^8]`d & F8^8]`dd ޗvx.0Z,^NP~^]`dd$a$ddu$a$u$a$u$a$u$a$d^]`dUd$a$ddd^]`dTҥ֥\46"df68d*$v$a$v^]`$a$ & Fh^h]`d^]`d^]`dd d$a$*$u$a$u$a$^]`d8^tȰʰ^,¹<>p^]`dd$a$ddddddd$a$u$a$u$a$^]`d^]`dd$a$d*$`npFdu^]`dd^]`d & F^]`d^]`dd$a$dddd^]`d^]`d fLX\dddu^]`$a$d$a$ddu^]`$a$^]`d*$d$a$^]`dd*jld$u^]`$a$^]`dd$a$dd^]`d^]`dd$a$ddddd $&|~8 ":u^]`d^]`dd$a$d^]`d^]`d^]`du$a$d$a$ddu^]`$a$  x  Z TVn|u$a$d$a$ddd^]`d^]`dddd & F+ ^+ ]u`udu^]`$a$u^]`$a$dfNlz^]`dz^]`dz^]`dx^]`d$a$z^]`dd$a$ddd & F^]`d l!$.%&&&&&P(ud^]`d^]`d$a$dddx^]`d$a$x^]`d$a$x^]`d$a$z^]`dz^]`$d P(*n-..D/F/^/x013 667`8b8888d$a$dQQQQQQQQd$a$dddu^]`$a$u^]`$a$u^]`$a$8>:@:;; <^<<<<<==?.BDw & Fh^h]`$a$w$a$w^]`$a$d$a$d & Fh^h]`dw$a$w^]`$a$w^]`$a$dDEEELFNF`IKKNJOPQQQd$a$dw & Fh^h]`$a$w^]`$a$w^]`$a$d$a$ X^]`w & Fh^h]`$a$Q\R^R2TUVVWWWXfY"ZZ[\w & Fh^h]`$a$w & Fh^h]`$a$w$a$w^]`$a$d$a$dw & Fh^h]`$a$w$a$w^]`$a$\t]_N`a bbbbcegBij^]`d^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$dw & Fh^h]`$a$ j mmmmmnopppqr~^]`dd$a$d$a$^]`d^]`d^]`dd$a$dddd^]`d rrrrunxxy}}F~vx҆Ԇ~ddd^]`ddd & F^]`d & F^]`d & F^]`ddd^]`dԆ68|~Xދ(l&^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$d$a$ & F^]`dddddXH8:Ęr(~hj^^]`dd^]`dd & F8^8]`dd^]`d^]`d^]`d^<,Dtod^]`d^]`d^]`dt$a$dd^]`d^]`dd^]`d^]`d <>°pr̲β ^8dddddddddd & Fh^h]`dddw$a$w & Fh^h]`$a$&(<>^]`dd$a$ddw$a$dw$a$dddddd & Fh^h]`ddXZ>(4{j^]`d^]`d^]`d^]`dw^]`$a$^]`d^]`dd & Fh^h]`dd Z`$&tc^d^]`d^]`d^]`d^]`d^]`d & Fh^h]`d^]`d^]`d^]`d &ln68{vqdd^]`d^]`dd^]`d^]`d^]`d^]`dd & Fh^h]`d   0o^]`d^]`d^]`d^]`dd & Fh^h]`d^]`d^]`d^]`d P!! """.#0##^$%,%%%&t$a$t$a$t$a$t & F8^8]`$a$w$a$u$a$u$a$d$a$dd^]`d^]`d^]`d&x& 'T'(* ,b-/1 58T>Cd1$ ^]`$a$1$^]`d^]`ddd^]`d^]`dv$a$t$a$t$a$t$a$ CFFGpJrJJJJbMdMMMMMhQZSd1$*$d1$*$ d$a$1$*$d1$*$d1$*$ ^]`$a$1$dd d$a$1$d1$^]`d1$ZS^SSfTULV"WXXXsmV & F^]`d1$*$d1$ & F8^8]`d1$ & F8^8]`d1$ & F8^8]`d1$ & F8^8]`d1$ & F8^8]`d1$u & F^]`$a$1$d1$*$ XXXZv[X`b^efg.hhiNkPkkkd$a$d*$ & F8^8]`d & F^]`dt$a$t$a$t$a$t$a$^]`d1$t$a$1$t$a$1$knlonqpqqqttvvxxzs^]`d1$d^]`dd^]`dd^]`dd$a$$dd & F8^8]`d^]`d zz||(||h~ڀ24Ԅ$ & F7^7]`d$a$dd & F8^8]`d & F^]`d & F^]`d$a$d^]`d1$d1$ R|؅i$ & F^]`d$a$$ & F^]`d$a$$ & F^]`d$a$$ & F^]`d$a$$ & F^]`d$a$$ & F7^7]`d$a$؅څ  .s]$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F^]`dI$$T4\ +%44U44U.0P~s]$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F"^"]`dI$$T4\ +%44U44U† s]$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F^]`d$ & F^]`dI$$T4\ +%44U44U ؇܉Њvbbb & F8^8]`d & F^]`d & F^]`d$a$ & F^]`dI$$T4\ +%44U44U ܎rt0~\ & Fh^h]`d$a$ & Fh^h]`dddd^]`dd$a$dd^]`d^]`dƞȞFl:P6prdddd\ & Fh^h]`d$a$ & Fh^h]`dddd & Fh^h]`dĹ<HJ`HJLB & Fh^h]`ddd\ & Fh^h]`d$a$ & Fh^h]`ddd\ & Fh^h]`d$a$ & Fh^h]`dB*@  ,t & Fh^h]`$a$dd & Fh^h]`dddd\ & Fh^h]`d$a$ & Fh^h]`dTV |td$a$^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$d & Fh^h]`ddd & Fh^h]`d >h*~ Z & F^]`dd & F8^8]`du$a$^]`d^]`d^]`d^]`dZ,nJ!%v` & F^]`d1$t & F^]`$a$d1$ & F8^8]`d1$ & F8^8]`d1$ & F^]`d1$ & F^]`d$a$1$ & F8^8]`d %V'***,,,R,j,/^0`0x01llll & F^]`d & F^]`d$a$ & F^]`d & F^]`d1$x^x]`d1$ & F^]`d1$ & F^]`d1$ 1X5 7r8;v<>BCEEicd*$ & F8^8]`d*$ & F8^8]`d*$ & F8^8]`d*$ & F8^8]`d*$ & F^]`d*$ & F^]`d & F^]`d EXGNHKLMNMfM`NbNzfR & F^]`d & F^]`d & F^]`d$a$ & F^]`d*$u & F^]`$a$*$ & F^]`d*$ & F^]`d*$ & F^]`d*$bN>PP4RRRRRRu`H(^(]`d$a$ (^(]`d (^(]`d (^(]`d  & F^]`d  & F^]`d  & F^]`d  & Fh^h]`d [RSTUvV8WdW|WxXu]Ht^]`$a$ ^]`d$a$ ^]`d  & F^]`d  & F^]`d { & FX^X]`d K & F(^(]`d (^(]`d xXY ZdZ[[[[_}hSt^]`$a$ t^]`$a$ ^]`d ^]`d u^]`$a$  & Fp^p]`d  & F^]`d ^]`d __`(a(c@d4eVfhg{dMt & F^]`$a$ t & F^]`$a$ t & F^]`$a$ t & F&^&]`$a$ t & F^]`$a$ t^]`$a$ t^]`$a$ t^]`$a$ hgjgggloHppqtqq r^rr,s.st,zt$a$t$a$t$a$t & F ^ ]`$a$t & F8^8]`$a$t$a$t$a$t$a$t$a$t$a$t^]`$a$ H,z6{LN؀24jƄބt$a$dd^]`dd$a$dd^]`du^]`$a$t$a$t$a$t$a$t$a$t$a$ބʊދx@t`o^]`d^]`d^]`dd & F8^8]`d^]`d^]`d^]`d^]`d  "ޕ.Bhbb$dG$$4\cw %44l44l $d$a$$"^"]`d$a$^]`d Y$$a$d^]`d BH`bpSG$$4\cw %44l44l$T^T]`dG$$4\cw %44l44l$d ʖԖ@BDiddG$$4\cw %44l44lG$$4\cw %44l44l$d DRT(^R؞ޟt$a$^]`d^]`dd$a$dd^]`dt$a$ & F8^8]`dv$a$v$a$v$a$Z&(@ Zȳʳ\^vd$a$ddddd^]`ddddd$a$dddt$a$t$a$v02rʹTJ>@X^]`dd$a$d^]`d^]`dd$a$d & F^]`ddd^]`d4*Bdzvnd$a$^]`d^]`d^]`d^]`d^]`dd$a$d^]`d Jd$a$ dd 6|~68j`$ & F8^8]`ddd$a$dQQ Q^]` Q^]` & F^]`dF & F^]`d$a$v$a$$tNP} & Fh^h]`dd^]`dd$a$d & Fh^h]`dd^]`dd$a$d & F8^8]`d 8(F ":d^]`dd$a$d & Fh^h]`d^]`dd$a$d & Fh^h]`d Rddddddd^]`dd$a$ddd & Fh^h]`d 2|*rtvdd$a$d$a$T^T]`d$a$ddS^S]`dddddddddFH`jlnpDFHJLzddddddd^]`dd$a$d$a$d$a$d^]`dd$a$dd.F^P Pd$a$ 9r  P 9r F%P$d%d&d'dd 9r F% Pd 9r F%ddd$a$d$a$d$a$d$a$d$a$ddPdP$d%d&d'dd$a$ 9r 5. A!"#$2P1h3P(200P!Root Entry F@CompObjjOle 1TableoTSummaryInformation(\WordDocument7